Otočac – razlika između verzija
m Vraćene izmjene Igorwindsor (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 79.143.171.57 |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 17: | Red 17: | ||
'''Otočac''' je grad u [[Ličko-senjska županija|Ličko senjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protječe rijeka [[Gacka]]. |
'''Otočac''' je grad u [[Ličko-senjska županija|Ličko senjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protječe rijeka [[Gacka]]. |
||
==Geografija== |
== Geografija == |
||
Otočac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj između [[Velebit |
Otočac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj između [[Velebit]]a i [[Mala Kapela|Male Kapele]]. |
||
Gradu Otočcu pripadaju slijedeća mjesta: Brlog, Kompolje, Drenova Klanac, Brloška Dubrava, Hrvatsko polje (ranije Srpsko polje), |
Gradu Otočcu pripadaju slijedeća mjesta: Brlog, Kompolje, Drenova Klanac, Brloška Dubrava, Hrvatsko polje (ranije Srpsko polje), |
||
==Stanovništvo== |
== Stanovništvo == |
||
Površina Grada Otočca iznosi 565,30 km2 a prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine Otočac broji 10.411 stanovnika, od toga 9.504 Hrvata, 690 Srba i 217 pripadnika drugih nacionalnih manjina. Otočac se kao i ostatak Like već duže suočava sa starenjem i padom broja stanovnika. |
Površina Grada Otočca iznosi 565,30 km2 a prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine Otočac broji 10.411 stanovnika, od toga 9.504 Hrvata, 690 Srba i 217 pripadnika drugih nacionalnih manjina. Otočac se kao i ostatak Like već duže suočava sa starenjem i padom broja stanovnika. |
||
Red 38: | Red 38: | ||
--> |
--> |
||
==Uprava== |
== Uprava == |
||
Ustrojstvo tijela uprave Grada Otočca: |
Ustrojstvo tijela uprave Grada Otočca: |
||
[[Gradsko vijeće]], [[Gradsko poglavarstvo]], [[Gradonačelnik]] |
[[Gradsko vijeće]], [[Gradsko poglavarstvo]], [[Gradonačelnik]] |
||
==Historija== |
== Historija == |
||
Pokrajina [[Gacka]] u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju [[Velebit]] i [[Mala Kapela]], prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno. |
Pokrajina [[Gacka]] u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju [[Velebit]] i [[Mala Kapela]], prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno. |
||
Red 63: | Red 63: | ||
Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], sredinom [[1991]]. godine područje Otočca se našlo na liniji fronte između hrvatskih i [[Republika Srpska Krajina|krajinskih]] snaga koje je podržavala [[JNA]]. Grad je ostao u hrvatskim rukama, ali je pretrpio velika oštećenja zbog bombardiranja. [[3. 1.]] [[1992]]. je sklopljeno [[sarajevsko primirje]] koje se na području Otočca uglavnom poštovalo. Za [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] u augustu [[1995]]. su hrvatske snage preuzele nadzor nad cjelokupnim područjem današnjeg grada. |
Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], sredinom [[1991]]. godine područje Otočca se našlo na liniji fronte između hrvatskih i [[Republika Srpska Krajina|krajinskih]] snaga koje je podržavala [[JNA]]. Grad je ostao u hrvatskim rukama, ali je pretrpio velika oštećenja zbog bombardiranja. [[3. 1.]] [[1992]]. je sklopljeno [[sarajevsko primirje]] koje se na području Otočca uglavnom poštovalo. Za [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] u augustu [[1995]]. su hrvatske snage preuzele nadzor nad cjelokupnim područjem današnjeg grada. |
||
==Gospodarstvo== |
== Gospodarstvo == |
||
Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje [[industrijalizacija]] Otočca. |
Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje [[industrijalizacija]] Otočca. |
||
Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-tog stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo. |
Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-tog stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo. |
||
==Slavni ljudi== |
== Slavni ljudi == |
||
* [[Stojan Aralica]], akademski slikar |
* [[Stojan Aralica]], akademski slikar |
||
* [[Božidar "Boža" Maljković]] , poznati košarkaški trener |
* [[Božidar "Boža" Maljković]] , poznati košarkaški trener |
||
==Spomenici i znamenitosti== |
== Spomenici i znamenitosti == |
||
Područje Gacke bilo je naseljeno u pretpovijesti. Najstariji lokalitet na području Gacke iz tog razdoblja nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela [[Švica]] s lijepim jezerom i [[Kuterevo]] u kojem se nalazi Velebitsko utočište za mlade medvjede. U gradu Otočcu se nalazi zgrada u kojoj je održana osnivačka skupština [[ZAVNOH]]-a, u kojoj je sada muzej. |
Područje Gacke bilo je naseljeno u pretpovijesti. Najstariji lokalitet na području Gacke iz tog razdoblja nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela [[Švica]] s lijepim jezerom i [[Kuterevo]] u kojem se nalazi Velebitsko utočište za mlade medvjede. U gradu Otočcu se nalazi zgrada u kojoj je održana osnivačka skupština [[ZAVNOH]]-a, u kojoj je sada muzej. |
||
==Obrazovanje== |
== Obrazovanje == |
||
U Otočcu djeluje srednja škola sa programima: opća [[gimnazija]], [[ekonomist]], [[administrativni tajnik]] i [[šumarski tehničar]], [[tokar]], [[strojobravar]], automehaničar, [[prodavač]], [[elektromehaničar]] i [[autoelektričar]]. |
U Otočcu djeluje srednja škola sa programima: opća [[gimnazija]], [[ekonomist]], [[administrativni tajnik]] i [[šumarski tehničar]], [[tokar]], [[strojobravar]], automehaničar, [[prodavač]], [[elektromehaničar]] i [[autoelektričar]]. |
||
U Otočcu djeluje i |
U Otočcu djeluje i Upravni odjel Stručnog studija upravnog prava [[Riječko sveučilište|Riječkog sveučilišta]]. |
||
==Kultura== |
== Kultura == |
||
Muzej Gacke Otočac je zavičajni muzej smješten u samom centru grada koji ima bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju. |
Muzej Gacke Otočac je zavičajni muzej smješten u samom centru grada koji ima bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju. |
||
Kroz zbirku «Otočac kroz povijest» mogu se pratiti događanja na prostoru Gacke od daleke prapovijesti, dolaska [[Rimljani|Rimljana]], nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, [[Vojna krajna|Vojne krajine]], I. i II. svjetskog rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu [[1991]]. godine. |
Kroz zbirku «Otočac kroz povijest» mogu se pratiti događanja na prostoru Gacke od daleke prapovijesti, dolaska [[Rimljani|Rimljana]], nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, [[Vojna krajna|Vojne krajine]], I. i II. svjetskog rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu [[1991]]. godine. |
||
Red 85: | Red 85: | ||
Osobito vrijedna je Spomen – zbirka akademskog slikara Stojana Aralice rodom iz Otočca, svjetski poznatog koloriste. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige. |
Osobito vrijedna je Spomen – zbirka akademskog slikara Stojana Aralice rodom iz Otočca, svjetski poznatog koloriste. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige. |
||
==Sport== |
== Sport == |
||
Zajednica sportskih udruga Grada Otočca okuplja 12 športskih udruga sa područja Grada iz različitih športskih grana: nogometa, košarke, kuglanja, tenisa, šaha i tae-kwon–doa, te udruge koje obuhvaćaju športsko-rekreacijske aktivnosti građana. |
Zajednica sportskih udruga Grada Otočca okuplja 12 športskih udruga sa područja Grada iz različitih športskih grana: nogometa, košarke, kuglanja, tenisa, šaha i tae-kwon–doa, te udruge koje obuhvaćaju športsko-rekreacijske aktivnosti građana. |
||
Verzija na datum 9 juni 2014 u 20:32
Otočac | |
---|---|
Koordinate: 44°52′N 15°14′E / 44.87°N 15.24°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Ličko-senjska |
Uprava | |
• Gradonačelnik | Stjepan Kostelac (HDZ) |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 10,411 |
Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
• Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
Poštanski broj | 53220 |
Otočac je grad u Ličko senjskoj županiji u Hrvatskoj. Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protječe rijeka Gacka.
Geografija
Otočac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj između Velebita i Male Kapele.
Gradu Otočcu pripadaju slijedeća mjesta: Brlog, Kompolje, Drenova Klanac, Brloška Dubrava, Hrvatsko polje (ranije Srpsko polje),
Stanovništvo
Površina Grada Otočca iznosi 565,30 km2 a prema popisu stanovništva iz 2001. godine Otočac broji 10.411 stanovnika, od toga 9.504 Hrvata, 690 Srba i 217 pripadnika drugih nacionalnih manjina. Otočac se kao i ostatak Like već duže suočava sa starenjem i padom broja stanovnika.
Inače, po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Otočac imala je 24.992 stanovnika, a njihov nacionalni sastav bio je sljedeći:
Uprava
Ustrojstvo tijela uprave Grada Otočca: Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo, Gradonačelnik
Historija
Pokrajina Gacka u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju Velebit i Mala Kapela, prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno.
U prahistorijsko vrijeme na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, čija se kultura počinje razvijati u kasno brončano doba u 11. vijeku pne. Iz tog razdoblja sačuvani su tragovi materijalne kulture iz nekropola i nastambi po spiljama u Lešću. Tijekom razdoblja od 7. do 5. vijeka pne. intezivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru).
Godine 33. pne. Japodi gube samostalnost i padaju pod rimsku vlast, što dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog podrijetla iz 2. i 3. stoljeća). Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijen grad Arupium (Prozor), koji se je kao središnje naselje na području današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarstatika-Senia-Arupium-Iadera).
Na poznatoj Baščanskoj ploči iz 1100. godine, prvi put se spominje ime Otočca, odnosno njegova crkva Sv. Mikule (Nikole) koja je prema darovnici hrvatskog kralja Zvonimira, bila u redovničkoj zajednici sa crkvom Sv. Lucije u Baškoj na Krku. U 13. vijeku župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova Frankopana, te se u povelji kralja Karla Roberta iz 1300. godine Otočac prvi put spominje kao grad.
Otočac je bio sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina. Time je stvorena jezgra urbaniteta Otočca koja je sve do 18. vijeka ostala bez značajnih promjena. Vodena mreža Gacke izravno je utjecala na morfologiju naselja i njegov povijesno urbani razvoj sve do današnjeg doba.
Dozvolom pape Pia II. u Otočcu je 1460. godine utemeljena biskupija kojoj je pripojen čitav kontinentalni kraj senjske biskupije, a 5. ožujka 1460. god. papa je stolnu crkvu Sv. Nikole podigao u rang katedrale Sv. Nikole, dok Otočac dobiva naslov "civitas" (grad – što je bio uvjet za biskupsko sjedište). Biskupija je ukinuta 1535. godine i pripojena Senjskoj.
Pokrajina Gacka bila je poprište mnogih važnih bitaka sa Turcima, a neosvojivost grada i njegova važnost za obranu hrvatskog teritorija postojala je sve značajnija. Otočac je sudjelovao u bitkama protiv Turaka sve do 1701. godine, kada su Gacka i Otočac predani na upravljanje Krajiškoj upravi, da bi 1746. godine od stare otočke kapetanije bila stvorena nova pukovnija, a Otočac postao središtem pukovnije.
Popuštanjem turskog pritiska dolazi do krupnih promjena u životu Otočca i Gacke, razvija se trgovina, obrtništvo i sve ono što nosi civilni život. Godine 1717. godine u Otočcu je počela sa radom Trivijalna škola. Svojom ispravom od 13. rujna 1746. godine kraljica Marija Terezija dopustila je održavanje tjednog sajma u Otočcu svake srijede, čija se tradicija održala sve do danas, a 1765. godine učinila je Otočac trgovištem dozvolivši da se uredi vojni magistrat. Na planu grada P. Jovanovića iz 1820-tih egzaktno su prikazani svi postojeći elementi topografije, graditeljstva i regulacije prostora. Jasno su vidljive vode rijeke Gacke s otocima i rukavcima, a na sjeveru je naznačeno brdo s tvrđavom "Forticom". Ističe se mreža cesta koje povezuju gradsku utvrdu na otoku s pojedinim grupacijama zgrada i pojedinačnim objektima na obalama. Svi prijelazi preko vode riješeni su mostovima kojih ukupno ima šest.
13. i 14. 6. 1943. u Otočcu održana je osnivačka skupština ZAVNOH-a.
Za vrijeme rata u Hrvatskoj, sredinom 1991. godine područje Otočca se našlo na liniji fronte između hrvatskih i krajinskih snaga koje je podržavala JNA. Grad je ostao u hrvatskim rukama, ali je pretrpio velika oštećenja zbog bombardiranja. 3. 1. 1992. je sklopljeno sarajevsko primirje koje se na području Otočca uglavnom poštovalo. Za Operacije Oluja u augustu 1995. su hrvatske snage preuzele nadzor nad cjelokupnim područjem današnjeg grada.
Gospodarstvo
Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje industrijalizacija Otočca. Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-tog stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo.
Slavni ljudi
- Stojan Aralica, akademski slikar
- Božidar "Boža" Maljković , poznati košarkaški trener
Spomenici i znamenitosti
Područje Gacke bilo je naseljeno u pretpovijesti. Najstariji lokalitet na području Gacke iz tog razdoblja nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela Švica s lijepim jezerom i Kuterevo u kojem se nalazi Velebitsko utočište za mlade medvjede. U gradu Otočcu se nalazi zgrada u kojoj je održana osnivačka skupština ZAVNOH-a, u kojoj je sada muzej.
Obrazovanje
U Otočcu djeluje srednja škola sa programima: opća gimnazija, ekonomist, administrativni tajnik i šumarski tehničar, tokar, strojobravar, automehaničar, prodavač, elektromehaničar i autoelektričar. U Otočcu djeluje i Upravni odjel Stručnog studija upravnog prava Riječkog sveučilišta.
Kultura
Muzej Gacke Otočac je zavičajni muzej smješten u samom centru grada koji ima bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju. Kroz zbirku «Otočac kroz povijest» mogu se pratiti događanja na prostoru Gacke od daleke prapovijesti, dolaska Rimljana, nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, Vojne krajine, I. i II. svjetskog rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. Arheološkom (Japodskom) zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture - nakit, oružje, oruđe, posuđe - život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. st. prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista. Etnografska zbirka ocrtava tradicijski život i kulturu Gacke u posljednjih stotinjak godina kroz izložene predmete tradicijske kulture karakteristične za ovo područje - alatke za izradu tekstilnih proizvoda, proizvoda od gline - te mušku i žensku narodnu nošnju. Osobito vrijedna je Spomen – zbirka akademskog slikara Stojana Aralice rodom iz Otočca, svjetski poznatog koloriste. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige.
Sport
Zajednica sportskih udruga Grada Otočca okuplja 12 športskih udruga sa područja Grada iz različitih športskih grana: nogometa, košarke, kuglanja, tenisa, šaha i tae-kwon–doa, te udruge koje obuhvaćaju športsko-rekreacijske aktivnosti građana.
Vanjske veze
- Službene stranice grada
- Turistička zajednica grada
- Lika Plus
- Gacka d.o.o. društvo za zaštitu i gospodarenje rijekom Gackom