Ibbi-Sin – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: hu:Ibbí-Szín
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: pl:Ibbi-Suen; kozmetičke promjene
Red 13: Red 13:
* Stiebing Jr., William H. ''Ancient Near Eastern History and Culture''. New York: Pearson, 2003.
* Stiebing Jr., William H. ''Ancient Near Eastern History and Culture''. New York: Pearson, 2003.


[[Category:Sumer]]
[[Kategorija:Sumer]]
[[Category:Sumerski vladari]]
[[Kategorija:Sumerski vladari]]


[[ca:Ibbisin]]
[[ca:Ibbisin]]
Red 27: Red 27:
[[ja:イビ・シン]]
[[ja:イビ・シン]]
[[ko:입비신]]
[[ko:입비신]]
[[pl:Ibbisin]]
[[pl:Ibbi-Suen]]
[[ru:Ибби-Суэн]]
[[ru:Ибби-Суэн]]

Verzija na datum 21 mart 2010 u 16:41

Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Ibbi-Sin, sin Shu-Sinov, bio je kralj Sumera i Akkada, odnosno posljednji vladar iz III dinastije Ura. Vladao je oko 2028. pne.-2004. pne. Za vrijeme njegove vladavine, sumerska je država bila pod stalnim pljačkaškim napadima Amorita. S vremenom je vjera u Ibbi-Sinovu moć tako oslabila da se Elam proglasio nezavisnim i počeo sam napadaati Sumer.

Ibbi-Sin je zbog toga naredio da se sagrade fortifiklacije oko najvažnijih gradova kao što su Ur i Nippur, ali svi ti napori nisu mogli zaustaviti prepade niti očuvati jedinstvo države. S vremenom su se gradovi Ibbi-Sinove države osamostalili, jer ih kralj nije mogao zaštititi. Pred kraj vladavine Ibbi-Sin je vladao jedino s gradom Ur. Godine 2004. pne. Elamiti su zajedno "s plemenima iz oblasti Shimashki u Gorju Zagros" (Stiebing 79) napali, osvojili i opljačkali Ur, Ibbi-Sina zarobili; odveden je u grad Elam gdje je umro u zarobljeništvu.

Vjeruje se da je uspjehu Amorita, kao i kolapsu Ibbi-Sinove države znatno pridonijela dugotrajna suša, o kojoj postoje tragovi u obliku sedimenata, kao i podaci da je cijena žita u sedmoj i osmoj godini Ibbi-Sunove vladavine narasla 60 puta.

V. također

Literatura

  • Stiebing Jr., William H. Ancient Near Eastern History and Culture. New York: Pearson, 2003.