Razlike između izmjena na stranici "Čakavski"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obrisano 15 bajtova ,  prije 10 godina
m/м
robot Mijenja: hu:Čakavica nyelvjárás; kozmetičke promjene
m/м (robot Dodaje: hu:Čakavi-horvát nyelvjárás)
m/м (robot Mijenja: hu:Čakavica nyelvjárás; kozmetičke promjene)
[[ImageDatoteka:Cak.jpg|right|Rasprostiranje čakavskoga narječja: zemljovid po D.Brozoviću]]
{{shhsjezici}}
 
 
Naziv potječe od upitne zamjenice '''ča'''. Današnje područje čakavštine znatno je manje negoli je bilo prije migracija izazvanih osmanskim osvajanjima velikoga dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Naseljavanjem govornika (novo)štokavštine čakavsko narječje je potisnuto s većega dijela kopna tako da se danas uglavnom prostire [[jadran]]skim priobaljem, s nekoliko štokavskih prijekida, i na većini otoka sjeverno od [[Pelješac|Pelješca]] (koji je dijelom čakavski), u dijelu [[Lika|Like]], [[Gacka|Gacke]], [[Gorski Kotar|Gorskog Kotara]] i [[Istra|Istre]] te u [[Pokuplje|Pokuplju]] sve do [[Karlovac|Karlovca]]. Izvan granica [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] čakavskih govora ima u [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Slovenija|Slovačkoj]] ([[gradišćanskohrvatski standard|gradišćanskohrvatski]] govori). I zajednica [[Moliški Hrvati|Moliških Hrvata]] ima veze sa čakavštinom, jer se pokazalo da im govori imaju svojstva slična [[Zabiokovlje|zabiokovskim]] štokavsko-čakavskim govorima.
[[ImageDatoteka:Cakavstina.png|thumb|Map of Chakavian dialect distribution]]
 
U jednome dijelu čakavskoga područja (na [[Brač]]u, [[Vis]]u, gradu [[Hvar]]u s bližom okolicom, u [[Trogir]]u i [[Bakar (grad)|Bakru]], mjestimično na kvarnerskim otocima i dr.) umjesto '''ča''' govori se '''ca'''. To je takozvani '''[[cakavizam]]'''.
 
Čakavski govori dosada su dijeljeni po različitim kriterijima. Prema refleksu "jata" dijele se na
# ekavske (na primjer sjeveroistočna Istra, Kastavština, Rijeka, Cres),
# ikavsko-ekavske (na primjer [[Dugi otok]], [[Kornati]], [[Lošinj]], [[Krk]], [[Pag]], [[Ogulin]], [[Brinje]], [[Otočac]], [[Duga Resa]])
Po naglasnome sustavu [[Dalibor Brozović]] razlikuje sljedeće skupine čakavskih govora:
# govore s "klasičnim" čakavskim sustavom s tri naglaska
# govore s dvonaglasnim sustavom
# govore sa ("štokavoidnim") četveronaglasnim sustavom
# govore s četveronaglasnim štokavskim sustavom
# izostanak afrikate /ž/
 
S obzirom na činjenicu da se znatan broj čakavskih govora odlikuje starinom i drugim značajkama, čakavsko narječje je privlačilo i hrvatske i strane dijalektologe tako da su mnogi govori dobro proučeni i iscrpno opisani (Hvar, Brač, [[Sušak]], Bakar, [[Trsat]] i druge). Izrađeni su rječnici pojedinih čakavskih govora ([[Trogir]], [[Sali]], [[Labin]], Duga Resa, Karlovac, Vrgada i drugi). Čakavsko jezično blago donose mnogi stariji hrvatski leksikografi: [[Faust Vrančić]] (''Dikcionar'', Mletci, [[1595]]), [[Bartol Kašić]] (u rukopisnom hrvatsko-[[Talijanski jezik|talijanskom]] rječniku; objavljen [[1990]]), [[Ivan Belostenec]] (''Gazofilacij''; postumno: [[Zagreb]], 1740), [[Ivan Tanzlinger Zanotti]] (rukopisni ''Dizionario'', [[1679]]. i druge), [[Josip Jurin]] (rukopisni ''Calepinus trium linguarum'', 2. pol. [[18. stoljeće|18. stoljeća]]).
 
Početci hrvatske pismenosti vezani su za čakavštinu kojom su napisana mnoga djela rane (srednjovjekovne) hrvatske pismenosti i [[Hrvatska književnost|književnosti]]: natpisi i ploče (Valunska ploča, [[Bašćanska ploča]], Plominski natpis), pravna djela (Istarski razvod), lekcionari (Zadarski lekcionar, Bernardinov lekcionar), zbornici (Kolunićev zbornik, dijelom Petrisov zbornik). Od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] na '''čakavskom književnom jeziku''' stvarali su mnogi hrvatski književnici ([[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Hanibal Lucić]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Petar Zoranić]], [[Juraj Baraković]], [[Brne Karnarutić]] i drugi). Osim u Gradišću, književnost na čakavskom, dijelom i pod utjecajem štokavštine, do polovice 18. stoljeća posve zamire. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razvila se bogata čakavska dijalektalna književnost, napose pjesništvo ([[Vladimir Nazor]], [[Drago Gervais]], [[Mate Balota]], [[Marin Franičević]], [[Zvane Črnja]], [[Šime Vučetić]], [[Drago Ivanišević]], [[Milorad Stojević]] i drugi). Najopsežnije jezikoslovno djelo o čakavštini predstavlja trodijelni ''Čakavisch-deutsches Lexikon'' Mate Hraste, [[Petar Šimunović|Petra Šimunovića]] i [[Reinhold Olesh|Reinholda Olescha]] (Köln-Beč, 1979 - 1983) s čakavsko-njemačkim rječnikom, glosarom i izabranim čakavskim tekstovima.
 
==Tumač izgovora i još neka svojstva==
[[fr:Tchakavien]]
[[hr:Čakavsko narječje]]
[[hu:Čakavi-horvátČakavica nyelvjárás]]
[[it:Čakavo]]
[[nl:Čakavisch]]
108.457

izmjena

Navigacijski meni