Duck Soup – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:Q1125566 na Wikidati
Red 64: Red 64:
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Politička satira]]
[[Kategorija:Politička satira]]

[[eu:Duck Soup]]

Verzija na datum 1 juni 2014 u 09:45

Za ostala značenja, vidi Duck Soup (razvrstavanje).
Duck Soup
četvoro braće Marx zajedno plešu u sceni filma
RežijaLeo McCarey
ProducentHerman J. Mankiewicz (van špice)
ScenarioBert Kalmar
Harry Ruby
Arthur Sheekman
Nat Perrin
UlogeGroucho Marx
Harpo Marx
Chico Marx
Zeppo Marx
Margaret Dumont
Louis Calhern
Raquel Torres
Edgar Kennedy
MuzikaBert Kalmer
Harry Ruby
FotografijaHenry Sharp
MontažaLeRoy Stone (van špice)
DistribucijaParamount Pictures
Datum(i) premijere
17. 11. 1933 (1933-11-17)
Trajanje68 min.
ZemljaŠablon:SADk
Jezikengleski

Duck Soup (sh. Pačja juha) je američka filmska komedija snimljena 1933. godine u režiji Lea McCareya, koja se smatra najpoznatijim ostvarenjem u filmografiji braće Marx, kao i jednim od klasika američke kinematografije i filmske komedije uopće.

Radnja je smještena u fiktivnu zemlju Slobodoniju (engleski: Freedonia), koja se nalazi pred bankrotom i koju spašava bogata udovica Mrs. Teasdale (koju tumači Margaret Dumont, ali pod uvjetom da njen velika (i neuzvraćena) ljubav Rufus T. Fireflyj (koga glumi Grucho Marx) postane njen državni poglavar; on se, pak, na mjestu šefa države više zabavlja nego što misli na državne poslove, a što koristi ambasador susjedne Silvanije (engleski: Sylvania), koji šalje dvojicu svojih agenata (koje glume Harpo i Chico Marx) kako bi inscenirali povod za rat i njenu aneksiju.

Kao i kod mnogih drugih komedija braće Marx, zaplet Duck Soup je tek izgovor za niz gegova i muzičkih točaka, a od kojih se vjerojatno najviše ističe tzv. "trik sa ogledalom" (koga izvode Grucho i Harpo prateći pokrete jedan drugog), a koji je poslije kopiran u brojnim filmovima i TV-serijama. Veliki dio humora, a posebno završnica, je usmjeren protiv institucija državne vlasti, a posebno vojske, čime je bio u duhu pacifističkog raspoloženja koje je početkom 1930-ih bilo na vrhuncu kod zapadnih umjetnika i intelektualaca. Usprkos tome, Duck Soup je podbacio na kino-blagajnama (mada naknadne tvrdnje da je predstavljao veliki promašaj ne odgovaraju istinu). Većina kritičara drži da je razlog za to nedostatak konvencionalne priče, kao i da je anarhoidni humor braće Marx odbio veliki dio američke publike koja je nakon dolaska Roosevelta na vlast i početka New Deala ponovno stekla povjerenje u vlast. Italijanski diktator Benito Mussolini je, pak, u liku Fireflyja prepoznao vlastito ismijavnaje te je Duck Soup dao zabraniti za prikazivanje u Italije, a što su producenti i studio iskoristili kako bi ga reklamirali.

Uloge

V. također

  • Fredonia, selo u američkoj državi New York čiji su se mještani bunili da im je film dao negativni publicitet

Vanjske veze