Hera – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: af:Hera
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: sq:Hera; kozmetičke promjene
Red 6: Red 6:
Hera je sa Zeusom imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega.
Hera je sa Zeusom imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega.
===Heraklo===
===Heraklo===
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio [[Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
===Eho===
===Eho===
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.
[[Image:Hera.png|left|thumb|130 px|Hera u haljini drži štap.]]
[[Datoteka:Hera.png|left|thumb|130 px|Hera u haljini drži štap.]]
===Leta i njezina djeca===
===Leta i njezina djeca===
[[Image:Neustrelitz-goetter2-hera.jpg|thumb|130 px|Herain kip.]]
[[Datoteka:Neustrelitz-goetter2-hera.jpg|thumb|130 px|Herain kip.]]
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.


Red 32: Red 32:
* [http://hellas.teipir.gr/Thesis/Samos/english/tdk158.html Ostaci Herina hrama na Samu]
* [http://hellas.teipir.gr/Thesis/Samos/english/tdk158.html Ostaci Herina hrama na Samu]


[[Kategorija:Grčka mitologija]]

[[Category: Grčka mitologija]][[Kategorija:Četveroslovnik-H|ERA]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-H|ERA]]


[[af:Hera]]
[[af:Hera]]
Red 88: Red 88:
[[sk:Héra]]
[[sk:Héra]]
[[sl:Hera]]
[[sl:Hera]]
[[sq:Hera]]
[[sr:Хера]]
[[sr:Хера]]
[[sv:Hera]]
[[sv:Hera]]

Verzija na datum 15 mart 2010 u 17:06

Hera (grč. Ἥρα, Ἥρη) vrhovna je starogrčka božica, božica braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = volooka.

Mitologija

Rođenje

Herin otac bio je Titan Kron. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom želucu. Zeus je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka Reja sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome.

Potomstvo Zeusa i Here

Hera je sa Zeusom imala Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega.

Heraklo

Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.

Eho

Nimfa Eho imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.

Hera u haljini drži štap.

Leta i njezina djeca

Herain kip.

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno oceana da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

Kalisto i Arkad

Kalisto je bila Artemidina sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili ljubav dok je on bio prerušen u Apolona (za razliku od ove Heziodove, Ovidijeva inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u medvjeda, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.

Ija

Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu.

Literatura

Vanjski linkovi