Rhône – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m robot Dodaje: th:แม่น้ำโรน |
||
Red 86: | Red 86: | ||
[[sw:Mto Rhône]] |
[[sw:Mto Rhône]] |
||
[[tg:Департаменти Рона]] |
[[tg:Департаменти Рона]] |
||
[[th:แม่น้ำโรน]] |
|||
[[tr:Rhône Nehri]] |
[[tr:Rhône Nehri]] |
||
[[uk:Рона]] |
[[uk:Рона]] |
Verzija na datum 25 februar 2010 u 16:27
Rona | |
---|---|
Lokacija | |
Države | Švajcarska, Francuska |
Gradovi | Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon, Arl |
Hidrografija | |
Izvor – aps. visina | Ronski glečer 2250 m |
Ušće | Sredozemno more |
Dužina | 812 km |
Pritoke | En, Ardeš, Drom, Durans, Gardon, Izer, Uvez, Saon |
Hidrologija | |
Protok – srednji | 2.300 m³/s |
Sliv – površina | 95.500 km² |
Transport | |
Plovnost | do Liona |
Rona (fr. Le Rhône, grč. Ῥοδανός, lat. Rhodanus) je zapadnoevropska reka duga 812 kilometara. Izvire iz Ronskog glečera blizu prevoja Sent Gothard u švajcarskim Alpima, a uliva se u Mediteran deltom u oblasti Kamarg u južnoj Francuskoj. U svom toku reka uvire i izvire iz Ženevskog jezera. Reka Rona je najveća evropska pritoka Sredozemnog mora. Prosečni protok reke je 2.300 m³/s.
Veliki gradovi na reci Rona su: Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon i Arl. Najveća pritoka reke Rona je reka Saona, koja se u nju uliva u Lionu.
Bila je poznata kao saobraćajnica još u vreme starih Feničana, Grka i Rimljana. Plovidba rekom Ronom je kroz istoriju bila opasna zbog jakih matica i brzaka. Godine 1933. počela je regulacija reke i izgradnja hidrocentrala. Projekat je nastavljen posle rata 1948. Danas ove hidrocentrale proizvode oko 7% elektične energije u Francuskoj. Tu je i 5 nuklearnih centrala koje se hlade vodom iz reke Rona.