Korejski rat – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Almabot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: hif:Korean War
Red 49: Red 49:
[[he:מלחמת קוריאה]]
[[he:מלחמת קוריאה]]
[[hi:कोरियाई युद्ध]]
[[hi:कोरियाई युद्ध]]
[[hif:Korean War]]
[[hr:Korejski rat]]
[[hr:Korejski rat]]
[[hu:Koreai háború]]
[[hu:Koreai háború]]

Verzija na datum 23 februar 2010 u 14:10

Korejski rat je naziv za oružani sukob koji su između 1950. i 1953. godine vodili Sjeverna i Južna Koreja, a u kojem su na strani Juga sudjelovali SAD i druge zapadne države, a na strani Sjevera Kina.

Uzrok sukoba je podjeli Koreje - koja je od 1910. do 1945. godine bila pod japanskom vlašću - na sovjetsku i američku okupacijsku zonu nakon predaje Japana u drugom svjetskom ratu. Demarkacijska linija, ustanovljena prethodnim dogovorom iz 1945. godine, išla je 38. paralelom. Bilo je planirano da se po završetku okupacije održe izbori i Koreja ujedini kao država s jedinstvenom vladom. No te je planove poremetilo izbijanje Hladnog rata te su, slično kao i u Njemačkoj, pregovori o ujedinjenju propali. Umjesto toga su SSSR i SAD ustanovili suparničke i ideološki suprotstavljene vlade, odnosno države koje su se nazivale Sjeverna i Južna Koreja. Oba režima su nastojali ujediniti Koreju oružanom silom, ali je Sjever, koji je bio primio izdašnu sovjetsku vojnu pomoć, jedini bio to u stanju učiniti.

Rat je počeo napadom sjevernokorejske vojske 25. juna 1950. godine. Malobrojnija, slabije opremljena i demoralizirana južnokorejska vojska brzo je poražena i prisiljena na povlačenje. SAD su na to reagirale koristeći sovjetski bojkot UN i izglasavši rezoluciju kojom se u cilju suprostavljanja južnokorejskoj agresiji može koristiti vojna sila. U Južnu Koreju su iz Japana počele pristizati američke snage koje su koliko-toliko stablizirale situaciju, ali su do septembra pretrpjele velike gubitke i pod kontrolom Juga jedva zadržale mostobran kod Pusana.

Prekretnicu u ratu predstavljalo je iskrcavanje američkih snaga kod Inchona, u sjevernokorejskoj pozadini. Sjevernokorejske jedinice su bile prisiljene na užurbano povlačenje, pa su snage UN oslobodile cijeli teritorij Južne Koreje. No, opijen pobjedom, američki komandant general Douglas MacArthur je odlučio nastaviti rat, prijeći 38. paralelu i ujediniti Koreju, ovaj put pod američkim patronatom.

Taj je potez ozbiljno zabrinuo komunističku vlast u NR Kini, koja je pokušala upozoriti Amerikance da se zaustave ili će se sjevernokorejskim jedinicama pridružiti kineske snage. Kada su ta upozorenja ignorirana, Kinezi su 19. oktobra poslali 300,000 "dobrovoljaca" preko granice, a dotadašnju američku premoć u zraku su po prvi put izazvali mlazni kineski lovci MiG-15. Kada ni to nije dovelo do zaustavljanja američkog napredovanja prema kineskoj granici, u novembru su Kinezi poduzeli snažnu ofenzivu, udarili u bok iznađenih američkih snaga, nanijeli im teške gubitke i natjerali ih na povlačenje - koje mnogi danas drže najdužim u američkoj vojnoj historiji.

Kada su Kinezi i Sjevernokorejanci ponovno prešli preko 38. paralele, osramoćeni MacArthur je javno zahtijevao proširenje rata na Kinu i korištenje nuklearnog oružja. Time se suprotstavio predsjedniku Trumanu koji rat nastojao ograničiti, plašeći se da bi mogao prerasti u treći svjetski rat, odnosno vezivanjem američkih vojnih resursa oslabiti obranu Zapadne Evrope. MacArthur je smijenjen, te je nakon manjih američkih protuofenziva front postepeno stabiliziran.

10. jula 1951. godine su otpočeli mirovni pregovori, a rat se nastavio kroz manje, lokalne akcije. Pregovori su 27. jula 1953. godine završeni potpisivanjem primirja u Panmunjonu. Tehnički gledano, rat još uvijek nije završen, ali demarkacijska linija - tzv. Demilitirazirana zona - predstavlja de facto granicu dviju država.

Po svim kriterijima, rat je završio neodlučnim rezultatom. Sjeverna, ali i Južna Koreja su doživjele neuspjeh u pokušaju ujedinjenja, a na obje strane je poginulo 3 miliona ljudi uz neopisiva razaranja. SAD su uspjele spriječiti komuniste u daljem nadiranju prema Aziji, ali je u ratu skršen mit o američkoj nepobjedivosti. Kina je, pak, uspješnom intervencijom u korist svog saveznika, po prvi put nakon 19. vijeka povratila status velike sile. Jedini istinski pobjednik rata bio je Japan, koji se nametnuo kao najvažniji američki saveznik u Aziji i čija je industrija zahvaljujući američkim vojnim narudžbama doživjela preporod.

Korejski rat je važan kao prvi sukob u kome su se sukobili mlazni avioni, kao i prvi sukob u kojemu su korišteni helikopteri, uglavnom za evakuaciju ranjenika.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA