Antacid – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: ar:مضاد الحموضة; kozmetičke promjene
Darkicebot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: simple:Antacid
Red 44: Red 44:
[[pt:Antiácido]]
[[pt:Antiácido]]
[[ru:Антациды]]
[[ru:Антациды]]
[[simple:Antacid]]
[[sk:Antacidum]]
[[sk:Antacidum]]
[[sl:Antacid]]
[[sl:Antacid]]

Verzija na datum 13 januar 2010 u 07:57

Flašica tableta antacida

Antacid je bilo koja supstanca, najčešće baznog hemijskog karaktera, koja je pogodna za primenu u neutralizaciji želudačne kiseline i smanjenju aciditeta stomačne sredine.

Indikacije i mehanizam delovanja

Tretman antacidima se koncentriše na ublažavanje simptoma a nikako na tretman podložnog stanja. Indikovani su u ublažavanju gorušice i bola izazvanog iritacijom želudačnih čireva. Važno je naglasiti da u drugom slučaju, tretman samo antacidima uglavnom nije dovoljan i zahteva uključivanje inihibitora protonske pumpe.

Antacidi se ponekad primenjuju u kombinaciji sa drugim lekovima radi izmene njihove bioraspoloživosti, kao što je to slučaj sa tetraciklinom. Efikasnost ovog tretmana objašnjava se stvaranjem specifičnih prelaznih kompleksa i povećanjem pH.

Antacidi, u zavisnosti od aktivne supstance, uglavnom neutralizuju želudačnu sredinu pretežno stvarajući pufer sa želudačnom kiselinom. Druge supstance, kao one koje su izvor aluminijumovih jona, inhibiraju kontrakciju glatke muskulature odlažući oslobađanje kiseline.

Supstance u upotrebi

Ove supstance se retko koriste same, već u kombinaciji sa brojnim pomoćnim materijama. Prilagođene su oralnoj primeni, najčešće u vidu rastvora ili tableta za žvakanje.

Neželjeni efekti

Primena antacida kao i svih drugih lekova zahteva opreznost, posebno kada je reč o kontinuiranoj, dugotrajnoj primeni. Neželjeni efekti i komplikacije su retke kada je reč o povremenoj upotrebi. Ukoliko se jave, mogu da budu od stomačnih tegoba u vidu nadimanja ili opstipacije, dok se dugotrajna primena povezuje i sa formiranjem kamena u bubregu, a u ekstremnim slučajevima i sa renalnom insuficijencijom.

Osim toga smanjena kiselost u želucu može prouzrokovati veću podložnost bakterijama koje jaka želudačna kiselina inače uništava. Pod istim uslovima, apsorbcija nekih hranljivih materija takođe može biti otežana.

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi tema o zdravlju (medicini).