Hudud – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Islam}} '''Hudud''' ({{jez-ar|حدود}}, množina od ''had(a)d''; doslovno „granice“ ili „ograničenja“) je izraz koji se često koristi u islamskoj literaturi z...
 
Nema sažetka izmjene
 
Red 1: Red 1:
{{Preusmjerava|Hadad}}
{{Islam}}
{{Islam}}
'''Hudud''' ({{jez-ar|حدود}}, [[množina]] od ''had(a)d''; doslovno „granice“ ili „ograničenja“) je izraz koji se često koristi u [[islam]]skoj literaturi za granice prihvatljivog ponašanja i za kazne za ozbiljne zločine. U islamskom pravu ([[šerijat]]), hadud se obično odnosi na klasu kazni koje su fiksne za određene prekršaje koje se smatraju „Božjim tvrdnjama“. Među ovim prekršajima su krađa, razbojništvo, vanbračni seks, konzumiranje alkohola, te lažne optužbe za navedene prekršaje. Dok većina većinskih islamskih država slijedi [[Zapadni svijet|zapadnjačke]] modele kaznenih zakona, hudud u cijelosti ili segmentima postoji u [[Kazneno pravo|kaznenom pravu]] [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Katar]]a, [[Sudan]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a, [[Iran]]a, itd. Tumačenja i primjene hududa mogu bitno varirati ovisno o različitim [[Pravci u islamu|islamskim pravcima]]: neki među njima pod prekršaje uključuju i [[Apostazija|apostaziju]], [[Šijitizam|šijiti]] iz kazni isključuju vanbračni seks, a npr. u prevladavajućim teološkim stajalištima [[Imamizam|imamitskog]] klera brojne kazne iz hududa nisu provedive u praksi bez prisutnosti skrivenog 12. imama odnosno za vrijeme [[Okultacija (šijitizam)|okultacije]] tj. iščekivanja njegovog povratka. U [[Iran]]u i [[Pakistan]]u hudud je podređen građanskom kaznenom zakonu, dok je u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] sukladno [[Fundamentalizam|fundamentalističkim]] načelima fiksan i nepromjenjiv.
'''Hudud''' ({{jez-ar|حدود}}, [[množina]] od ''had(a)d''; doslovno „granice“ ili „ograničenja“) je izraz koji se često koristi u [[islam]]skoj literaturi za granice prihvatljivog ponašanja i za kazne za ozbiljne zločine. U islamskom pravu ([[šerijat]]), hadud se obično odnosi na klasu kazni koje su fiksne za određene prekršaje koje se smatraju „Božjim tvrdnjama“. Među ovim prekršajima su krađa, razbojništvo, vanbračni seks, konzumiranje alkohola, te lažne optužbe za navedene prekršaje. Dok većina većinskih islamskih država slijedi [[Zapadni svijet|zapadnjačke]] modele kaznenih zakona, hudud u cijelosti ili segmentima postoji u [[Kazneno pravo|kaznenom pravu]] [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Katar]]a, [[Sudan]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a, [[Iran]]a, itd. Tumačenja i primjene hududa mogu bitno varirati ovisno o različitim [[Pravci u islamu|islamskim pravcima]]: neki među njima pod prekršaje uključuju i [[Apostazija|apostaziju]], [[Šijitizam|šijiti]] iz kazni isključuju vanbračni seks, a npr. u prevladavajućim teološkim stajalištima [[Imamizam|imamitskog]] klera brojne kazne iz hududa nisu provedive u praksi bez prisutnosti skrivenog 12. imama odnosno za vrijeme [[Okultacija (šijitizam)|okultacije]] tj. iščekivanja njegovog povratka. U [[Iran]]u i [[Pakistan]]u hudud je podređen građanskom kaznenom zakonu, dok je u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] sukladno [[Fundamentalizam|fundamentalističkim]] načelima fiksan i nepromjenjiv.

Aktualna verzija na datum 6 maj 2014 u 00:38

Hudud (arap. حدود, množina od had(a)d; doslovno „granice“ ili „ograničenja“) je izraz koji se često koristi u islamskoj literaturi za granice prihvatljivog ponašanja i za kazne za ozbiljne zločine. U islamskom pravu (šerijat), hadud se obično odnosi na klasu kazni koje su fiksne za određene prekršaje koje se smatraju „Božjim tvrdnjama“. Među ovim prekršajima su krađa, razbojništvo, vanbračni seks, konzumiranje alkohola, te lažne optužbe za navedene prekršaje. Dok većina većinskih islamskih država slijedi zapadnjačke modele kaznenih zakona, hudud u cijelosti ili segmentima postoji u kaznenom pravu Saudijske Arabije, Katara, Sudana, Afganistana, Pakistana, Irana, itd. Tumačenja i primjene hududa mogu bitno varirati ovisno o različitim islamskim pravcima: neki među njima pod prekršaje uključuju i apostaziju, šijiti iz kazni isključuju vanbračni seks, a npr. u prevladavajućim teološkim stajalištima imamitskog klera brojne kazne iz hududa nisu provedive u praksi bez prisutnosti skrivenog 12. imama odnosno za vrijeme okultacije tj. iščekivanja njegovog povratka. U Iranu i Pakistanu hudud je podređen građanskom kaznenom zakonu, dok je u Saudijskoj Arabiji sukladno fundamentalističkim načelima fiksan i nepromjenjiv.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • (en) Brunner, Rainer; Ende, Werner (2001.). The Twelver Shia in Modern Times: Religious Culture and Political History. Social, economic, and political studies of the Middle East and Asia. 72. Leiden; Boston: Brill. str. 48. ISBN 9789004118034. OCLC 44518259. 
  • (en) Campo, Juan Eduardo (2009.). Encyclopedia of Islam. Facts on File library of religion and mythology; Encyclopedia of world religions. New York: Infobase Publishing. str. 174.-175. ISBN 9781438126968. OCLC 430540170.