Bugarska – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
 
Red 1: Red 1:
{{Drugo značenje2|Bugarska}}
{{Drugo značenje2|Bugarska}}
{{Infokutija zemlja
{{Kutijica za države |
ime države = Republika Bugarska |
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Bugarska
izgovor izvornog imena države = Република България |
| ime = Република България
ime genitiv = Bugarske |
| ime_genitiv = Bugarske
eng ime = Bulgaria |
| zastava = Flag of Bulgaria.svg
zastava = Flag of Bulgaria.svg |
| grb = Coat of arms of Bulgaria.svg
lokacija = EU-Bulgaria.svg|
| geslo = Съединението прави силата
grb = Coat_of_arms_of_Bulgaria.svg |
| geslo_prijevod = U harmoniji je snaga
| državna_himna = Mila Domovino<br>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg|centar]]
moto = Съединението прави силата |
službeni jezik = [[Bugarski jezik|Bugarski]] |
| slika_karte = EU-Bulgaria.svg
glavni grad = [[Sofija]] |
| opis_karte = Lokacija Bugarske
| glavni_grad = [[Sofija]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Italije|predsjednik]]
| latd =42 | latm =41 | latNS = N
|vođa_ime1 = [[Rumen Radev]]
| longd =23 | longm =19 | longEW = E
|vođa_titula2 = [[premijer Italije|premijer]]
| najveći_grad = Sofija
|vođa_ime2 = [[Kiril Petkov]]
| površina poredak = 102 |
| službeni_jezici = [[Bugarski jezik|Bugarski]]
površina = 111.001,9 |
| etničke_grupe = 84,8% [[Bugari]]<br>8,8% [[Turci]]<br>4,9% [[Romi]]<br>0,7% Drugi
vode = 0,3 |
| etničke_grupe_godina = 2011
| religija = 61,1% [[Hrišćanstvo]]<br>9,3% Nema religije<br>7,9% [[Islam]]<br>0,3% Drugi<br>21,5% Neodređeni
stanovništvo poredak = 102 |
stanovništvo = 7,364,570 |
| demonim = [[Bugari]]n
godina popisa = 2011 |
| članstvo = [[UN]], [[EU]], [[NATO]], [[OSCE]]
| tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarna republika]]
gustina stanovništva = 64,9 |
nezavisnost = [[22. 9.|22. septembar]] [[1908]] |
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Bugarske|Predsjednik]]
valuta = [[Bugarski Lev]] |
| vođa_ime1 = [[Rumen Radev]]
stoti deo valute = 100 stotinki |
| vođa_titula2 = [[Premijer Bugarske|Premijer]]
vremenska zona = +2 |
| vođa_ime2 = [[Kiril Petkov]]
himna = Мила родино |
| zakonodavac = Narodno sobranje
domen = .bg |
| suverenitet_tip = Stvaranje
| uspostava_događaj1 = [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo Carstvo]]
pozivni broj = 359 |
komentar = |
| uspostava_datum1 = [[681]]
| uspostava_događaj2 = [[Samuilovo Carstvo]]
| uspostava_datum2 = [[976]]
| uspostava_događaj3 = [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo Carstvo]]
| uspostava_datum3 = [[1185]]
| uspostava_događaj4 = [[Kneževina Bugarska|Kneževina]]
| uspostava_datum4 = [[19. 2.|19 februar]] [[1878]]
| uspostava_događaj5 = Nezavisnost (od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]])
| uspostava_datum5 = [[22. 9.|22 septembar]] [[1908]]
| uspostava_događaj6 = Pristup u EU
| uspostava_datum6 = [[1. 1.|1 januar]] [[2007]]
| površina_km2 = 110.993
| površina_rang = 103
| vode = 2,16
| stanovništvo_proc = 6,863,422
| stanovništvo_proc_godina = 2022
| stanovništvo_proc_rang = 106
| stanovništvo_popis =
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang =
| gustoća_stanovništva = 61,84
| stanovništvo_gustina_rang = 120
| GDP_PPP = $203 milijardi
| GDP_PPP_rang = 73
| GDP_PPP_godina = 2022
| GDP_PPP_per_capita = $27,890
| GDP_PPP_per_capita_rang = 55
| GDP_nominal = $86 milijardi
| GDP_nominal_rang = 68
| GDP_nominal_godina = 2022
| GDP_nominal_per_capita = $12,340
| GDP_nominal_per_capita_rang = 61
| Gini = 40
| Gini_rang =
| Gini_godina = 2020
| Gini_promjena = decrease
| HDI = 0.816
| HDI_rang = 56
| HDI_godina = 2019
| HDI_promjena = steady
| valuta = [[Bugarski Lev]]
| valuta_kod = BGN
| vremenska_zona = EET
| utc_nadom = +2
| vremenska_zona_DST = EEST
| utc_nadom_DST = +3
| datum_format = dd.mm.gggg
| pozivni_broj = +359
| internetski_nastavak = [[.bg]]
}}
}}
'''Bugarska''' ({{lang-bg|Бългapия}} [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Bugarska''', bug. '''Репyбликa Бългapия''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]), država u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], u severoistočnom delu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskoga poluostrva]], između [[Rumunija|Rumunije]] (dužina granice 609 km) na severu, [[Turska|Turske]] (259 km) i [[Grčka|Grčke]] (493 km) na jugu, [[Srbija|Srbije]] (341 km) i [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]] (165 km) na zapadu te [[Crno more|Crnog mora]] (378 km) na istoku; obuhvata 110 994 km<sup>2</sup>. Glavni grad Bugarske je [[Sofija]].

'''Bugarska''' ([[bugarski jezik|bug.]] '''Бългapия''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Bugarska''', bug. '''Репyбликa Бългapия''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]), država u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], u severoistočnom delu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskoga poluostrva]], između [[Rumunija|Rumunije]] (dužina granice 609 km) na severu, [[Turska|Turske]] (259 km) i [[Grčka|Grčke]] (493 km) na jugu, [[Srbija|Srbije]] (341 km) i [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]] (165 km) na zapadu te [[Crno more|Crnog mora]] (378 km) na istoku; obuhvata 110 994 km<sup>2</sup>. Glavni grad Bugarske je [[Sofija]].

== Ime ==


== Istorija Bugarske ==
== Istorija Bugarske ==

Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu...
Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu...


=== XVIII. i XIX. vek ===
=== XVIII. i XIX. vek ===

Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi.
Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi.


=== Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek ===
=== Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek ===

Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda.
Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda.


== Gradovi ==
== Gradovi ==

* [[popis gradova u Bugarskoj]]
* [[popis gradova u Bugarskoj]]


== Vidi još ==
== Vidi još ==

* [[spisak Bugara]]
* [[spisak Bugara]]
* [[bugarski pesnici]]
* [[bugarski pesnici]]
Red 63: Red 103:


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bulgaria}}
{{Commonscat|Bulgaria}}



Aktualna verzija na datum 9 maj 2022 u 12:48

Za ostale upotrebe, v. Bugarska (razvrstavanje).
Republika Bugarska
Република България
Zastava Grb
GesloСъединението прави силата
(sh. U harmoniji je snaga)
Državna himna: "Mila Domovino
"
Lokacija Bugarske
Lokacija Bugarske
Lokacija Bugarske
Glavni grad
i najveći grad
Sofija
42°41′0″N23°19′0″E
Službeni jezici Bugarski
Etničke grupe (2011) 84,8% Bugari
8,8% Turci
4,9% Romi
0,7% Drugi
Religija 61,1% Hrišćanstvo
9,3% Nema religije
7,9% Islam
0,3% Drugi
21,5% Neodređeni
Demonim Bugarin
Članstvo UN, EU, NATO, OSCE
Vlada Unitarna parlamentarna republika
 -  Predsjednik Rumen Radev
 -  Premijer Kiril Petkov
Zakonodavno tijelo Narodno sobranje
Stvaranje
 -  Prvo Carstvo 681 
 -  Samuilovo Carstvo 976 
 -  Drugo Carstvo 1185 
 -  Kneževina 19 februar 1878 
 -  Nezavisnost (od Osmanskog carstva) 22 septembar 1908 
 -  Pristup u EU 1 januar 2007 
Površina
 -  Ukupno 110,993 km2 (103.)
 -  Voda (%) 2,16
Stanovništvo
 -  Procjena za 2022  6,863,422 (106.)
 -  Gustoća 61,84/km2 (120.)
BDP (PPP) procjena za 2022
 -  Ukupno $203 milijardi (73.)
 -  Per capita $27,890 (55.)
BDP (nominalni) procjena za 2022
 -  Ukupno $86 milijardi (68.)
 -  Per capita $12,340 (61.)
Gini (2020)positive decrease 40
srednji
HDI  0.816
jako visok  56.
Valuta Bugarski Lev (BGN)
Vremenska zona EET (UTC+2)
 -  Ljeti (DST) EEST (UTC+3)
Format datuma dd.mm.gggg
Pozivni broj +359
Web domena .bg

Bugarska (bugarski: Бългapия [bɐɫˈɡarijɐ]; službeno Republika Bugarska, bug. Репyбликa Бългapия [rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ]), država u jugoistočnoj Evropi, u severoistočnom delu Balkanskoga poluostrva, između Rumunije (dužina granice 609 km) na severu, Turske (259 km) i Grčke (493 km) na jugu, Srbije (341 km) i Severne Makedonije (165 km) na zapadu te Crnog mora (378 km) na istoku; obuhvata 110 994 km2. Glavni grad Bugarske je Sofija.

Istorija Bugarske[uredi | uredi kod]

Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu...

XVIII. i XIX. vek[uredi | uredi kod]

Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi.

Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek[uredi | uredi kod]

Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda.

Gradovi[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]