Bugarska – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Drugo značenje2|Bugarska}} |
{{Drugo značenje2|Bugarska}} |
||
{{Infokutija zemlja |
|||
{{Kutijica za države | |
|||
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Bugarska |
|||
| ime = Република България |
|||
| ime_genitiv = Bugarske |
|||
| zastava = Flag of Bulgaria.svg |
|||
| grb = Coat of arms of Bulgaria.svg |
|||
| geslo = Съединението прави силата |
|||
| geslo_prijevod = U harmoniji je snaga |
|||
| državna_himna = Mila Domovino<br>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg|centar]] |
|||
moto = Съединението прави силата | |
|||
| slika_karte = EU-Bulgaria.svg |
|||
| opis_karte = Lokacija Bugarske |
|||
| glavni_grad = [[Sofija]] |
|||
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Italije|predsjednik]] |
|||
| latd =42 | latm =41 | latNS = N |
|||
|vođa_ime1 = [[Rumen Radev]] |
|||
| longd =23 | longm =19 | longEW = E |
|||
|vođa_titula2 = [[premijer Italije|premijer]] |
|||
⚫ | |||
|vođa_ime2 = [[Kiril Petkov]] |
|||
| službeni_jezici = [[Bugarski jezik|Bugarski]] |
|||
| etničke_grupe = 84,8% [[Bugari]]<br>8,8% [[Turci]]<br>4,9% [[Romi]]<br>0,7% Drugi |
|||
| etničke_grupe_godina = 2011 |
|||
| religija = 61,1% [[Hrišćanstvo]]<br>9,3% Nema religije<br>7,9% [[Islam]]<br>0,3% Drugi<br>21,5% Neodređeni |
|||
stanovništvo poredak = 102 | |
|||
| demonim = [[Bugari]]n |
|||
| članstvo = [[UN]], [[EU]], [[NATO]], [[OSCE]] |
|||
| tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarna republika]] |
|||
gustina stanovništva = 64,9 | |
|||
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Bugarske|Predsjednik]] |
|||
| vođa_ime1 = [[Rumen Radev]] |
|||
| vođa_titula2 = [[Premijer Bugarske|Premijer]] |
|||
| vođa_ime2 = [[Kiril Petkov]] |
|||
| zakonodavac = Narodno sobranje |
|||
| suverenitet_tip = Stvaranje |
|||
| uspostava_događaj1 = [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo Carstvo]] |
|||
⚫ | |||
| uspostava_datum1 = [[681]] |
|||
| uspostava_događaj2 = [[Samuilovo Carstvo]] |
|||
| uspostava_datum2 = [[976]] |
|||
| uspostava_događaj3 = [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo Carstvo]] |
|||
| uspostava_datum3 = [[1185]] |
|||
| uspostava_događaj4 = [[Kneževina Bugarska|Kneževina]] |
|||
| uspostava_datum4 = [[19. 2.|19 februar]] [[1878]] |
|||
| uspostava_događaj5 = Nezavisnost (od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]) |
|||
| uspostava_datum5 = [[22. 9.|22 septembar]] [[1908]] |
|||
| uspostava_događaj6 = Pristup u EU |
|||
| uspostava_datum6 = [[1. 1.|1 januar]] [[2007]] |
|||
| površina_km2 = 110.993 |
|||
| površina_rang = 103 |
|||
| vode = 2,16 |
|||
| stanovništvo_proc = 6,863,422 |
|||
| stanovništvo_proc_godina = 2022 |
|||
| stanovništvo_proc_rang = 106 |
|||
| stanovništvo_popis = |
|||
| stanovništvo_popis_godina = |
|||
| stanovništvo_popis_rang = |
|||
| gustoća_stanovništva = 61,84 |
|||
| stanovništvo_gustina_rang = 120 |
|||
| GDP_PPP = $203 milijardi |
|||
| GDP_PPP_rang = 73 |
|||
| GDP_PPP_godina = 2022 |
|||
| GDP_PPP_per_capita = $27,890 |
|||
| GDP_PPP_per_capita_rang = 55 |
|||
| GDP_nominal = $86 milijardi |
|||
| GDP_nominal_rang = 68 |
|||
| GDP_nominal_godina = 2022 |
|||
| GDP_nominal_per_capita = $12,340 |
|||
| GDP_nominal_per_capita_rang = 61 |
|||
| Gini = 40 |
|||
| Gini_rang = |
|||
| Gini_godina = 2020 |
|||
| Gini_promjena = decrease |
|||
| HDI = 0.816 |
|||
| HDI_rang = 56 |
|||
| HDI_godina = 2019 |
|||
| HDI_promjena = steady |
|||
| valuta = [[Bugarski Lev]] |
|||
| valuta_kod = BGN |
|||
| vremenska_zona = EET |
|||
| utc_nadom = +2 |
|||
| vremenska_zona_DST = EEST |
|||
| utc_nadom_DST = +3 |
|||
| datum_format = dd.mm.gggg |
|||
| pozivni_broj = +359 |
|||
| internetski_nastavak = [[.bg]] |
|||
}} |
}} |
||
⚫ | '''Bugarska''' ({{lang-bg|Бългapия}} [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Bugarska''', bug. '''Репyбликa Бългapия''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ<nowiki>]</nowiki>]]), država u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], u severoistočnom delu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskoga poluostrva]], između [[Rumunija|Rumunije]] (dužina granice 609 km) na severu, [[Turska|Turske]] (259 km) i [[Grčka|Grčke]] (493 km) na jugu, [[Srbija|Srbije]] (341 km) i [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]] (165 km) na zapadu te [[Crno more|Crnog mora]] (378 km) na istoku; obuhvata 110 994 km<sup>2</sup>. Glavni grad Bugarske je [[Sofija]]. |
||
⚫ | '''Bugarska''' ( |
||
== Ime == |
|||
== Istorija Bugarske == |
== Istorija Bugarske == |
||
Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu... |
Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu... |
||
=== XVIII. i XIX. vek === |
=== XVIII. i XIX. vek === |
||
Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi. |
Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi. |
||
=== Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek === |
=== Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek === |
||
Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda. |
Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda. |
||
== Gradovi == |
== Gradovi == |
||
* [[popis gradova u Bugarskoj]] |
* [[popis gradova u Bugarskoj]] |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
* [[spisak Bugara]] |
* [[spisak Bugara]] |
||
* [[bugarski pesnici]] |
* [[bugarski pesnici]] |
||
Red 63: | Red 103: | ||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{Commonscat|Bulgaria}} |
{{Commonscat|Bulgaria}} |
||
Aktualna verzija na datum 9 maj 2022 u 12:48
- Za ostale upotrebe, v. Bugarska (razvrstavanje).
Republika Bugarska Република България |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Съединението прави силата (sh. U harmoniji je snaga) |
||||||
Državna himna: "Mila Domovino " |
||||||
Lokacija Bugarske
|
||||||
Glavni grad i najveći grad | Sofija | |||||
Službeni jezici | Bugarski | |||||
Etničke grupe (2011) | 84,8% Bugari 8,8% Turci 4,9% Romi 0,7% Drugi |
|||||
Religija | 61,1% Hrišćanstvo 9,3% Nema religije 7,9% Islam 0,3% Drugi 21,5% Neodređeni |
|||||
Demonim | Bugarin | |||||
Članstvo | UN, EU, NATO, OSCE | |||||
Vlada | Unitarna parlamentarna republika | |||||
- | Predsjednik | Rumen Radev | ||||
- | Premijer | Kiril Petkov | ||||
Zakonodavno tijelo | Narodno sobranje | |||||
Stvaranje | ||||||
- | Prvo Carstvo | 681 | ||||
- | Samuilovo Carstvo | 976 | ||||
- | Drugo Carstvo | 1185 | ||||
- | Kneževina | 19 februar 1878 | ||||
- | Nezavisnost (od Osmanskog carstva) | 22 septembar 1908 | ||||
- | Pristup u EU | 1 januar 2007 | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 110,993 km2 (103.) | ||||
- | Voda (%) | 2,16 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za 2022 | 6,863,422 (106.) | ||||
- | Gustoća | 61,84/km2 (120.) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2022 | |||||
- | Ukupno | $203 milijardi (73.) | ||||
- | Per capita | $27,890 (55.) | ||||
BDP (nominalni) | procjena za 2022 | |||||
- | Ukupno | $86 milijardi (68.) | ||||
- | Per capita | $12,340 (61.) | ||||
Gini (2020) | 40 srednji |
|||||
HDI | ▬ 0.816 jako visok • 56. |
|||||
Valuta | Bugarski Lev (BGN) | |||||
Vremenska zona | EET (UTC+2) | |||||
- | Ljeti (DST) | EEST (UTC+3) | ||||
Format datuma | dd.mm.gggg | |||||
Pozivni broj | +359 | |||||
Web domena | .bg |
Bugarska (bugarski: Бългapия [bɐɫˈɡarijɐ]; službeno Republika Bugarska, bug. Репyбликa Бългapия [rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ]), država u jugoistočnoj Evropi, u severoistočnom delu Balkanskoga poluostrva, između Rumunije (dužina granice 609 km) na severu, Turske (259 km) i Grčke (493 km) na jugu, Srbije (341 km) i Severne Makedonije (165 km) na zapadu te Crnog mora (378 km) na istoku; obuhvata 110 994 km2. Glavni grad Bugarske je Sofija.
Istorija Bugarske[uredi | uredi kod]
Bugarska je na Balkanu imala snažne srednjevekovne države - Prvo bugarsko carstvo sa prestonicama u Pliski i Preslavu (VII-XI v.) i Drugo bugarsko carstvo sa prestonicom Veliko Trnovo u XII-XIV veku. U vreme drugog carstva bugarski vladari bili su i u rođačkim vezama sa srpskim dvorom. Sveti Sava je umro i sahranjen u Trnovu, prestonici bugarske države, u priprati crkve Četrdeset mučenika. Kako je bugarska srednjevekovna država pala pod vlast Osmanlija pre srpske, došlo je do preseljenja učenih duhovnika u despotovinu...
XVIII. i XIX. vek[uredi | uredi kod]
Nacionalni preporod proistekao je kod Srba i Bugara iz težnji za oslobođenjem od turskog ropstva, kroz formiranje nacionalne ideje na novim, prosvetiteljskim osnovama. Važnu ulogu su pri tome imale ideje o slovenskoj uzajamnosti, koje su iz dela poput Istorije raznih slovenskih naroda, najpre Bugara, Hrvata i Srba Jovana Rajića, Stematografije Hristifora Žefaroviča, uticale i na bugarske preporoditelje. Nakon prosvetitelja, nacionalne barjake su poneli romantičari. Kada su srpski ustanici počeli da osvajaju sve veću autonomiju od Turaka, Obrenovići su podržavali na različite načine napore Bugara za oslobođenjem. Veliki broj bugarskih knjiga i neki časopisi su štampani u srpskim gradovima. S druge strane, Bugari su učestvovali u akcijama pobune u srpskim gradovima, kao npr. posle događaja na Čukur česmi.
Posle oslobođenja Bugarske i XX. vek[uredi | uredi kod]
Tokom ratova Turske protiv Rusije i pravoslavnih država na Balkanu, oslobođena je Bugarska 1878. godine, da bi potom bila priznata, najpre na San-Stefanskom miru, a posle revizije, u suženim granicama na Berlinskom kongresu. Obostrane teritorijalne pretenzije prema neoslobođenim delovima turske imperije dovele su do srpsko-bugarskog rata 1885. godine, koji je Srbija izgubila na Slivnici, te balkanskih ratova, koje je izgubila Bugarska. Nasuprot ratnim rešenjima odnosa na Balkanu, paralelno i uvek postojala je i ideja stvaranja balkanske federacije južnoslovenskih naroda.
Gradovi[uredi | uredi kod]
Vidi još[uredi | uredi kod]
- spisak Bugara
- bugarski pesnici
- muzika Bugarske
- bugarska književnost
- bugarska umetnost
- Bugari u Srbiji i Crnoj Gori
- Anna-Maria Ravnopolska-Dean
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Istorija Bugarske na sedam stranica (engleski) (bugarska verzija)