Lira (instrument) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
 
Red 5: Red 5:
U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju.
U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju.


Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato [[Sumer]]anima, [[stari Egipat|Egipćanima]] i drugim narodima Prednjeg istoka. U [[stara Grčka|Grka]] dobiva svoj tipičan oblik, sličan [[gitara|gitari]], s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.<ref>''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139</ref> Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača ''lirika''. Instrument lira nastao je u Africkim zemljama
Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato [[Sumer]]anima, [[stari Egipat|Egipćanima]] i drugim narodima Prednjeg istoka. U [[stara Grčka|Grka]] dobiva svoj tipičan oblik, sličan [[gitara|gitari]], s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.<ref>''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139</ref> Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača ''lirika''.


== Izvori ==
== Izvori ==

Aktualna verzija na datum 12 mart 2022 u 15:58

Za ostale upotrebe, v. Lira (razvrstavanje).
Terpsihora s lirom (detalj Rafaelove freske, 16. st.

Lira je žičani instrument. Broj žica je varirao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na gitari, umjesto prstima, kao na harfi. Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes je napravio liru od velikog kornjačinog oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i rogovima od antilope.

U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju.

Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.[1] Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139