Međunarodni centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
 
Red 28: Red 28:


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
* http://www.icgeb.org/ts-home.html {{en icon}}
* http://www.icgeb.org/ts-home.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202154357/http://www.icgeb.org/ts-home.html |date=2015-02-02 }} {{en icon}}
* http://www.icgeb.org/italiano.html {{it icon}}
* http://www.icgeb.org/italiano.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223074754/http://www.icgeb.org/italiano.html |date=2015-02-23 }} {{it icon}}


{{Normativna kontrola}}
{{Normativna kontrola}}

Aktualna verzija na datum 1 septembar 2021 u 03:44

Međunarodni centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (ICGEB) je središte razgranate mreže naučnoistraživačkih i edukacijskih sjedišta UN namijenjenih razvoju istoimene djelatnosti u zemljama u razvoju. Osnovala ga je i promovirala Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda (UNIDO) kao centar izvrsnosti za istraživanje i obuku u oblasti genetičkog inženjerstva i biotehnologije.

Pod rukovodstvom Artura Falačija (Arturo Falaschi), 3. februara 1994. ICGEB stekao status autonomne Međunarodne organizacije, iako je i dalje u okviru sistema Ujedinjenih nacija. Organizaciona i funkcionalna struktura Centra se postepeno usavršavala i širila, da bi danas djelovala u okviru tri komponente:

One povezuju i koordiniraju odgovarajuće aktivnosti u ukupno 40 zemalja, odnosno toliko pripadajućih nacionalnih (državnih) institucija (laboratorija) u zemljama u razvoju. Članovi ove asocijacije su države, koje prethodno, nakon aplikacije i odgovarajuće procedure, moraju svojiti Statut ICGEB–a. Do 2013., Statut je potpisalo 82 država, većina onih zemalja u razvoju, a od njih 62 su trenutno punopravni članovi Centra. Ostale imaju status „afiliranog centra“ (Affiliated Centre) , a kandidati razinu „fokalne tačke“ (focal point).

Statutarne i komplementarne aktivnosti ICGEB osobito ostvaruje kreiranjem sljedećih aktivnosti:

  • realizacija dugoročnih međunarodnih istraživačkih projekata (3–4 godine);
  • doktorat-programi u oblasti molekularne genetike i biotehnologije (u suradnji s Scuola Normale Superiore u Pizi (SNS) i Open University, UK ili drugim nacionalnim univerzitetima;
  • donacije za kratkoročne post-doktorske studije (najviše tri mjeseca);
  • dugoročne post-doktorske studije donacije (1-2 godine) za obuku istraživača kroz učešće u gore navedenih istraživačkih programa;
  • niz teorijskih i praktičnih kurseva i konferencija o genetičkom inženjerstvu i biotehnologiji (u Trstu, New Delhiju, Cape Townu i udruženi centri);
  • kolaborativni istraživački programi poduzeti u državama članicama uz finansijsku podršku ICGEB (grantovi);
  • naučni usluge za zemlje članice, uključujući isporuku sofisticiranih reagensa za naučna istraživanja i telematske mreže za analizu ljudskog genoma i druge važne organizme.

Zahvaljujući kadrovskoj, infrastrukturnoj i materijalnoj podršci Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Bosna i Hercegovinaje najprije imala svoj „focal point“ (INGEB). Zatim je INGEB postao afilijacijski centar za BiH, a nakon toga je postala stalna članica ICGEB-ovog ogranka u Trstu.[1]

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]