Bainit: Razlika između izmjena

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 299 bajtova ,  prije 1 godinu
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
m (Bot: mijenja preusmjerenu kategoriju Slitine u Legure)
(Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8)
 
[[File:CCT curve steel.svg|mini|desno|300px|CCT dijafram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje bainita.]]
 
'''Bainit''' nastaje kada se [[čelik]] hladi brzinom između gornje i donje kritične brzine [[hlađenje|hlađenja]] na nižim temperaturama (između [[temperatura|temperature]] stvaranja [[perlit]]a i [[martenzit]]a) i tada se dobiva struktura sastavljena od [[ferit]]a i [[cementit]]a, ali različita od perlita. To je struktura međustupnja ili međustruktura nazvana bainit. Brzina difuzije atoma [[ugljik]]a na ovoj temperaturi tako je mala da se [[atom]]i ugljika ne mogu pomicati na veće udaljenosti i stvoriti listiće cementita. Zbog toga se umjesto listića ferita i cementita stvaraju samo listići ferita na čijim granicama se izdvaja cementit u obliku sitnih, kuglastih čestica. Bainit je dobio naziv prema [[SAD|američkom]] [[metalurgija|metalurgu]] Edgaru Bainu (1891. – 1971.) <ref> [http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=2014-07-04 }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>
 
==Brzina hlađenja čelika==
Martenzitna transformacija ne nastaje procesom difuzije već spada u veoma brze, nedifuzijske procese. Temperatura početka stvaranja martenzita Ms ne ovisi o brzini hlađenja, već o sastavu legure, temperaturi s koje se čelik hladi (temperaturi kaljenja) i postupku kojem je čelik podvrgnut prije samog hlađenja. Ipak, da bi uopće mogao nastati martenzit mora biti dosegnuta i određena brzina hlađenja (donja kritična brzina hlađenja).
 
S porastom brzine hlađenja između donje i gornje kritične brzine ne mijenja se mikrostruktura čelika, već samo odnos između udjela perlita i martenzita. Pod mikroskopom relativno malog povećanja vide se tamne mrlja u obliku rozeta (tj. perlit koji se lako nagriza s metalografskim reagensima) uložene u svijetli martenzit, koji je otporan prema nagrizanju. Kako se fina lamelarna struktura perlita nije mogla vidjeti bez [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] ova mikrostruktura nazvana trostit, prema [[SAD|američkom]] metalurgu Geraldu Troostu opet je pogrešno proglašena novim strukturnim sastojkom čelika. <ref> [http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali/05Metali.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130731131353/http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali/05Metali.pdf |date=2013-07-31 }} "Metali", www.ffri.uniri.hr, 2011.</ref>
 
Iznad gornje kritične brzine hlađenja (od 600 ºC/s) ne nastaje više perlit već se dobiva samo martenzit. Ako se čelik ohladi na temperaturu između A<sub>1</sub> i A<sub>3</sub> brzinom iznad kritične dobivaju se strukture koje pored martenzita (eventualno trostita) sadrže ferit, odnosno sekundarni cementit.
146.062

izmjene

Navigacijski meni