Savijanje limova – razlika između verzija
hr.wiki |
Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
| Red 4: | Red 4: | ||
[[Datoteka:CNC Press.jpg|mini|desno|300px|[[Računalo|Računalno]] upravljana ili CNC [[hidraulička preša]].]] |
[[Datoteka:CNC Press.jpg|mini|desno|300px|[[Računalo|Računalno]] upravljana ili CNC [[hidraulička preša]].]] |
||
'''Savijanje limova''' je postupak [[obrada metala|obrade metala]] bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na [[tlak]], dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na [[Vlačna čvrstoća|vlak]]. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod [[kut]]om (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje. <ref> |
'''Savijanje limova''' je postupak [[obrada metala|obrade metala]] bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na [[tlak]], dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na [[Vlačna čvrstoća|vlak]]. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod [[kut]]om (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje. <ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref> |
||
==Kružno savijanje lima== |
==Kružno savijanje lima== |
||
| Red 26: | Red 26: | ||
===Hidrauličke savijačice ili preše=== |
===Hidrauličke savijačice ili preše=== |
||
Kad mehaničke ekscentar preše više ne mogu zadovoljiti potrebe tlačenja obratka, nastavlja se sa savijanjem na jačim [[hidraulička preša|hidrauličkim prešama]], koje postižu mnogo puta veće [[tlak]]ove. Žig je spojen na držač alata, na [[hidraulički cilindar|hidrauličkom cilindru]] i obavlja glavni rad, pritiskom limene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po međuprostoru, koji je između žiga i matrice. Kutno savijanje počinje od ravne trake koja se može više puta okretati i ponovo savijati, kako bi se izradili složeni profili (postupak profilnog savijanja. Graničnik može biti kontroliran [[računalo]]m (numeričko upravljanje), kako bi se omogućila izrada niza operacija uz visoki [[Tolerancija dužinskih mjera|stupanj točnosti]]. Također se može snimiti točan položaj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u [[Računalna memorija|memoriju računala]]. Ponovljene operacije omogućuju savršeno postizanje istog oblika svih ostalih obradaka. Osim rada s žigom i matricom kod profilnog savijanja mogu se koristiti i složeni alati, koji omogućuju izradu posebnih oblika u samo jednom zahvatu. <ref> |
Kad mehaničke ekscentar preše više ne mogu zadovoljiti potrebe tlačenja obratka, nastavlja se sa savijanjem na jačim [[hidraulička preša|hidrauličkim prešama]], koje postižu mnogo puta veće [[tlak]]ove. Žig je spojen na držač alata, na [[hidraulički cilindar|hidrauličkom cilindru]] i obavlja glavni rad, pritiskom limene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po međuprostoru, koji je između žiga i matrice. Kutno savijanje počinje od ravne trake koja se može više puta okretati i ponovo savijati, kako bi se izradili složeni profili (postupak profilnog savijanja. Graničnik može biti kontroliran [[računalo]]m (numeričko upravljanje), kako bi se omogućila izrada niza operacija uz visoki [[Tolerancija dužinskih mjera|stupanj točnosti]]. Također se može snimiti točan položaj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u [[Računalna memorija|memoriju računala]]. Ponovljene operacije omogućuju savršeno postizanje istog oblika svih ostalih obradaka. Osim rada s žigom i matricom kod profilnog savijanja mogu se koristiti i složeni alati, koji omogućuju izradu posebnih oblika u samo jednom zahvatu. <ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/alatni%20strojevi%201/Alatni%20strojevi%201%20-%20I%20dio.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Aktualna verzija na datum 12 august 2021 u 00:28
Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod kutom (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje. [1]
Kružno savijanje lima[uredi | uredi kod]
Savijačice s 3 valjka[uredi | uredi kod]
Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje cilindričnih (valjkastih) plašteva. Dva donja valjka su pogonska i služe kao oslonac, dok je treći valjak mako veći, te nema svoj pogon. Osim rotacije, veliki valjak se može vertikalno (okomito) pomicati i time odrediti polumjer savijanja lima. Pogon je mehanički, odnosno okretni moment se s elektromotornog pogona prenosi na spojku, zatim na prigon kojim se podešava brzina i smjer rotacije, te na pogonske valjke. Vertikalno pomicanje većeg valjka može se ostvariti mehanički (navojnim vretenom i maticom kod konstruktivno jednostavnijih strojeva) ili hidraulički (kod većih strojeva koji zahtjevaju postizanje većih sila savijanja). Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillindričnih plašteva, duljina valjaka ne prelazi 4 metra. Promjeri valjaka se mijenjaju prema debljini lima, koji se savija, te polumjeru na koji se lim savija. [2]
Iako su valjci paralelni, postoje i modeli strojeva kod kojih se pogonski valjci mogu horizontalno razmaknuti s jedne strane alatnog stroja u svrhu dobivanja cilindrično zaobljenja proizvoda. Neki sistemi s 3 valjka mogu tako približiti valjke da mogu raditi i predsavijanje.
Savijačice s 4 valjka[uredi | uredi kod]
Konstruktivna rješenja savijanja lima na savijačicama s 4 valjka omogućuju različite radne operacije. Samo je jedan valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati položaj, kako bi savijali cilindrične ili konusne (stožaste) plohe, obaviti predsavijanje ili savijanje formi. Način rada je isti kao i kod savijačice s 3 valjka, ali kod savijačica s 4 valjka dodan je još jedan „pomoćni“ valjka, koji poboljšava svojstva savijačice. Pomicanje valjaka vertikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidrauličkim cilindrima. Upravljanje je pomoću mikroprocesora (CNC ili numeričko upravljanje).
Kutno savijanje limova[uredi | uredi kod]
Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova. Alat koji se koristi kod savijanja lima ima dva dijela. Donji dio je matrica (kalup) u kojoj je V utor. Gorni dio alata je žig, koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanje lima. Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je preša s prosječnom snagom od oko 25 tona po metru duljine savijanja. Za kutno savijanje limova koriste: ručne preše kod manjih i tanjih obradaka, mehaničke preše (ekscentar preše i koljenaste preše) ili hidrauličke preše.
Ručne mehaničke savijačice[uredi | uredi kod]
Na metalnom radnom stolu nalazi se ploča koja savija tanji lim dimenzija debljine do 2 mm i širine do 2000 mm. Savijanje se obavlja ručicom (polugom). Kut savijanja određuje se očitanjem kuta kazaljke. Graničnik je jednostavan, blokada koja zaustavlja lim kod odabrane duljine prepusta.
Mehaničke savijačice ili preše[uredi | uredi kod]
Na čeličnom postolju nalazi se radni stol na koji se ugrađuje matrica. Žig je ugrađen na držač alata koji je spojen polugom (ojnicom, klipnjačom) na ekscentar preše, koji se nalazi na zamašnjaku. Okretni moment zamašnjaka se prenosi iz prigona kojim se regulira brzina vrtnje. Pogon je elektromotorni, trofaznim asinkronim kaveznim elektromotorom. Postavljanje obratka, limene ploče je ručno. Kontrola dubine savijana i kuta savijanja je nakon postavljanja ulaznih podataka automatska. Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultantna sila pada u os žiga i matrice. Ako postoji razlika u osima alata, dolazi do deformacije alata, nesimetričnog zazora, istupljivanja, te zaribavanja žiga i matrice.
Hidrauličke savijačice ili preše[uredi | uredi kod]
Kad mehaničke ekscentar preše više ne mogu zadovoljiti potrebe tlačenja obratka, nastavlja se sa savijanjem na jačim hidrauličkim prešama, koje postižu mnogo puta veće tlakove. Žig je spojen na držač alata, na hidrauličkom cilindru i obavlja glavni rad, pritiskom limene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po međuprostoru, koji je između žiga i matrice. Kutno savijanje počinje od ravne trake koja se može više puta okretati i ponovo savijati, kako bi se izradili složeni profili (postupak profilnog savijanja. Graničnik može biti kontroliran računalom (numeričko upravljanje), kako bi se omogućila izrada niza operacija uz visoki stupanj točnosti. Također se može snimiti točan položaj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u memoriju računala. Ponovljene operacije omogućuju savršeno postizanje istog oblika svih ostalih obradaka. Osim rada s žigom i matricom kod profilnog savijanja mogu se koristiti i složeni alati, koji omogućuju izradu posebnih oblika u samo jednom zahvatu. [3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ [1][mrtav link] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.
- ↑ "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
- ↑ [2][mrtav link] "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.