Pavlini – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
Novija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
n / č
 
m pop
Red 14: Red 14:
naziv posvojni pridjev = |
naziv posvojni pridjev = |
čelni čovjek reda = |
čelni čovjek reda = |
sjedište = [[Jasna Góra (samostan)|Samostan Jasna Góra]], [[Poljska]] |
sjedište = [[Jasna Gora]], [[Poljska]] |
roditeljski red = [[Augustinci]] |
roditeljski red = [[Augustinci]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
redovi nastali iz ovog reda = |
Red 40: Red 40:
Pavlini su za svoj [[moto]] odabrali - '''solus cum Deo''' (samo s Bogom), a za svoju odjeću [[1345]]. bijelu boju.<ref name=brit/>
Pavlini su za svoj [[moto]] odabrali - '''solus cum Deo''' (samo s Bogom), a za svoju odjeću [[1345]]. bijelu boju.<ref name=brit/>


U drugoj polovici [[14. vijek]]a red se proširio naročito po [[Poljska|Poljskoj]] ([[Czestochowa]] - [[Jasna Góra (samostan)|Samostan Jasna Góra]]), koji je uskoro postao njegov drugi dom.<ref name=brit/>
U drugoj polovici [[14. vijek]]a red se proširio naročito po [[Poljska|Poljskoj]], [[samostan]] [[Jasna Gora]] u [[Czestochowa|Czestochowi]], koji je uskoro postao njegov drugi dom.<ref name=brit/>


Nakon donošenja [[Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama|Edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama]] [[car]]a [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] - [[1781]]. ukinuti su brojni redovi, među njima i Pavlini.
Nakon donošenja [[Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama|Edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama]] [[car]]a [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] - [[1781]]. ukinuti su brojni redovi, među njima i Pavlini.


Pavlini su uspjeli preživjeti zahvaljujući tome što se njihov [[Jasna Góra (samostan)|Samostan Jasna Góra]] u [[Poljska|Poljskoj]], tada bio u [[Rusko Carstvo|Carskoj Rusiji]], dakle izvan jurisdikcije [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]].
Pavlini su uspjeli preživjeti zahvaljujući tome što se njihov [[Jasna Gora]] u [[Poljska|Poljskoj]], tada bio u [[Rusko Carstvo|Carskoj Rusiji]], dakle izvan jurisdikcije [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]].


Pavlinskih [[samostan]]a danas ima od [[Poljska|Poljske]], preko [[mađarska|Mađarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Latvija|Latvije]], [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Belorusija|Belorusije]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Engleska|Engleske]], [[Italija|Italije]], [[SAD|Sjedinjenih Ameičkih Država]], [[Australija|Australije]]. Ima ih i po [[Afrika|Africi]] ([[Kamerun]]) i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref name=brit/>
Pavlinskih [[samostan]]a danas ima od [[Poljska|Poljske]], preko [[mađarska|Mađarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Latvija|Latvije]], [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Belorusija|Belorusije]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Engleska|Engleske]], [[Italija|Italije]], [[SAD|Sjedinjenih Ameičkih Država]], [[Australija|Australije]]. Ima ih i po [[Afrika|Africi]] ([[Kamerun]]) i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref name=brit/>

Verzija na datum 29 juli 2021 u 09:03

Pavlini
Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae
grb
( grb)
Kratica naziva: O.S.P.P.E.
Godina osnivanja: 1215.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator:
Mjesto osnivanja: Pilisszentkereszt, Ugarska
Blaženi Euzebije
utemeljitelj: Blaženi Euzebije
krilatica: Solus Cum Deo Solo
Službeni jezik:
Sjedište: Jasna Gora, Poljska
[[ ]]:
čelni čovjek:
Roditeljski red: Augustinci
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 500
Poznati pripadnici: kardinal Juraj Utišinović Martinuzzi, Gros Bertalan
Odijelo: bijeli habit

Pavlini ili Red svetog Pavla prvog pustinjaka (latinski: Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, kratica: OSPPE) je jedan od rimokatoličkih redova kasnog srednjeg vijeka.

Cilj Pavlinskog reda je kontemplacija o Bogu u samoći, prakticiranje liturgijskih molitvi, realizacija duha pokore, širenje kulta sv. Marije, apostolski rad u korist crkve, naviještanje Božje riječi i vršenje sakramenata.[1]

Historija reda

Pavlini su nastali početkom 13. vijeka u Ugarskoj, na valu velikog pustinjačkog pokreta koji je tokom 11. i 12. vijeka zahvatio cijelu Evropu.

Na čelu pokreta bio je blaženi Euzebije (mađarski: Boldog Özséb), kanonik iz Esztergoma, koji je okupio pustinjake koji su živjeli po šumama Mađarske i Hrvatske i podigao s njima crkvu Svetog Križa (Szent Kereszt) kod sela Pilisszentkereszt na Planini Pilis. Euzebije se fokusirao na život u zajednici, molitvu, post i težak fizički rad.[1]

Red je odobrio papa Klement V. - 1308., i propisao im kao pravila reda ona sv. Augustina.[1] Red je za svog patrona odabrao sv. Pavla iz Tebe, kog se smatra prvim pustinjakom.[1]

Pavlini su za svoj moto odabrali - solus cum Deo (samo s Bogom), a za svoju odjeću 1345. bijelu boju.[1]

U drugoj polovici 14. vijeka red se proširio naročito po Poljskoj, samostan Jasna Gora u Czestochowi, koji je uskoro postao njegov drugi dom.[1]

Nakon donošenja Edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama cara Josipa II. - 1781. ukinuti su brojni redovi, među njima i Pavlini.

Pavlini su uspjeli preživjeti zahvaljujući tome što se njihov Jasna Gora u Poljskoj, tada bio u Carskoj Rusiji, dakle izvan jurisdikcije Josipa II..

Pavlinskih samostana danas ima od Poljske, preko Mađarske, Hrvatske, Latvije, Ukrajine, Belorusije, Češke, Slovačke, Njemačke, Engleske, Italije, Sjedinjenih Ameičkih Država, Australije. Ima ih i po Africi (Kamerun) i Južnoj Americi.[1]

U pedeset zajednica živi oko 500 redovnika odjevenih u bijelo.[1]

Pavlini u južnoslavenskim zemljama

Najveći i najpoznatiji pavlinski samostan bio je onaj iz Lepoglave sa gimnazijom iz 1656.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Chi siamo?” (talijanski). Paulini. Pristupljeno 22. 01. 2016. 

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavlini&oldid=41070928