Mandatna Palestina – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Palestine frontier 1922.png|thumb|desno|220px|Granice Palestine 1922.]]
[[Datoteka:Palestine frontier 1922.png|thumb|desno|220px|Granice Palestine 1922.]]
[[Datoteka:Palestine-Mandate-Ensign-1927-1948.svg|thumb|desno|220px|Zastava Britanskog mandata u Palestini]]
[[Datoteka:Palestine-Mandate-Ensign-1927-1948.svg|thumb|desno|220px|Zastava Britanskog mandata nad Palestinom]]
'''Britanski mandat nad Palestinom''' je bio geopolitički entitet pod [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] upravom, izdvojen iz [[otomansko Carstvo|otomanske]] [[Južna Sirija|Južne Sirije]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Britanska civilna uprava u Palestini je trajala od 1920. do 1948.
'''Britanski mandat nad Palestinom''' je bio geopolitički entitet pod [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] upravom, izdvojen iz [[otomansko Carstvo|otomanske]] [[Južna Sirija|Južne Sirije]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Britanska civilna uprava u Palestini je trajala od 1920. do 1948.


1917. godine, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] je porazila otomanske snage i uspostavila vojnu upravu nad okupiranim teritorijama bivše otomanske Sirije. Teritorija je ostala pod britanskom vojnom upravom tokom rata i posle njega. Britanci su tražili da dobiju legitimitet za svoju kontrolu nad teritorijom i to su dobili sticanjem mandata od [[Liga naroda|Društva naroda]] u junu 1922. Zvanični cilj mandata Društva naroda je da se upravlja delovima raspalog Otomanskog carstva, koje je vladalo [[Bliski Istok|Bliskim istokom]] od 16. veka, do trenutka kada će te teritorije biti u stanju da same upravljaju sobom. Civilna uprava je formalizovana uz saglasnost Društva naroda 1923. godine kao Britanski mandat u Palestini, koji je pokrivao dve administrativne oblasti. Zemlja zapadno od reke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], pod imenom Palestina, je bila pod direktnom britanskom upravom do 1948. dok je zemlja istočno od Jordana bila polunezavisni region pod imenom [[Transjordanija]], pod vladavinom [[hašemitska dinastija|hašemitske dinastije]] iz [[Hidžaz]]a i koja je stekla nezavisnost 1946.
1917. godine, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] je porazila otomanske snage i uspostavila vojnu upravu nad okupiranim teritorijama bivše otomanske Sirije. Teritorija je ostala pod britanskom vojnom upravom tokom rata i posle njega. Britanci su tražili da dobiju legitimitet za svoju kontrolu nad teritorijom i to su dobili sticanjem mandata od [[Liga naroda|Društva naroda]] u junu 1922. Zvanični cilj mandata Društva naroda je da se upravlja delovima raspalog Otomanskog carstva, koje je vladalo [[Bliski Istok|Bliskim istokom]] od 16. veka, do trenutka kada će te teritorije biti u stanju da same upravljaju sobom. Civilna uprava je formalizovana uz saglasnost Društva naroda 1923. godine kao Britanski mandat nad Palestinom, koji je pokrivao dve administrativne oblasti. Zemlja zapadno od reke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], pod imenom Palestina, je bila pod direktnom britanskom upravom do 1948. dok je zemlja istočno od Jordana bila polunezavisni region pod imenom [[Transjordanija]], pod vladavinom [[hašemitska dinastija|hašemitske dinastije]] iz [[Hidžaz]]a i koja je stekla nezavisnost 1946.


Za vreme postojanja Britanskog mandata, u oblasti je zabeležen uspon dva glavna nacionalistička pokreta, jedan među [[Jevreji]]ma, a drugi među [[Arapi]]ma. Rivalstvo i neprijateljstvo ta dva pokreta su imali značajan uticaj na istoriju tog perioda, a vrhunac nasilja je zabeležen u [[Arapska pobuna (1936-1939)|Arapskoj pobuni 1936-1939.]] i [[Građanski rat u Britanskom mandatu u Palestini|građanskim ratom 1947-1948]]. [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] je imao malo direktnog uticaja na život u Palestini, ali su njegove indirektne posledice na kraju dovele do građanskog rata i povlačenja Britanaca.
Za vreme postojanja Britanskog mandata, u oblasti je zabeležen uspon dva glavna nacionalistička pokreta, jedan među [[Jevreji]]ma, a drugi među [[Arapi]]ma. Rivalstvo i neprijateljstvo ta dva pokreta su imali značajan uticaj na istoriju tog perioda, a vrhunac nasilja je zabeležen u [[Arapska pobuna (1936-1939)|Arapskoj pobuni 1936-1939.]] i [[Građanski rat u Britanskom mandatu u Palestini|građanskim ratom 1947-1948]]. [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] je imao malo direktnog uticaja na život u Palestini, ali su njegove indirektne posledice na kraju dovele do građanskog rata i povlačenja Britanaca.

Verzija na datum 21 maj 2021 u 11:34

Granice Palestine 1922.
Zastava Britanskog mandata nad Palestinom

Britanski mandat nad Palestinom je bio geopolitički entitet pod britanskom upravom, izdvojen iz otomanske Južne Sirije nakon Prvog svetskog rata. Britanska civilna uprava u Palestini je trajala od 1920. do 1948.

1917. godine, tokom Prvog svetskog rata, Velika Britanija je porazila otomanske snage i uspostavila vojnu upravu nad okupiranim teritorijama bivše otomanske Sirije. Teritorija je ostala pod britanskom vojnom upravom tokom rata i posle njega. Britanci su tražili da dobiju legitimitet za svoju kontrolu nad teritorijom i to su dobili sticanjem mandata od Društva naroda u junu 1922. Zvanični cilj mandata Društva naroda je da se upravlja delovima raspalog Otomanskog carstva, koje je vladalo Bliskim istokom od 16. veka, do trenutka kada će te teritorije biti u stanju da same upravljaju sobom. Civilna uprava je formalizovana uz saglasnost Društva naroda 1923. godine kao Britanski mandat nad Palestinom, koji je pokrivao dve administrativne oblasti. Zemlja zapadno od reke Jordan, pod imenom Palestina, je bila pod direktnom britanskom upravom do 1948. dok je zemlja istočno od Jordana bila polunezavisni region pod imenom Transjordanija, pod vladavinom hašemitske dinastije iz Hidžaza i koja je stekla nezavisnost 1946.

Za vreme postojanja Britanskog mandata, u oblasti je zabeležen uspon dva glavna nacionalistička pokreta, jedan među Jevrejima, a drugi među Arapima. Rivalstvo i neprijateljstvo ta dva pokreta su imali značajan uticaj na istoriju tog perioda, a vrhunac nasilja je zabeležen u Arapskoj pobuni 1936-1939. i građanskim ratom 1947-1948. Drugi svetski rat je imao malo direktnog uticaja na život u Palestini, ali su njegove indirektne posledice na kraju dovele do građanskog rata i povlačenja Britanaca.

Ishod građanskog rata i potonji Izraelsko-arapski rat 1948. su doveli do primirja 1949. podelom bivšeg Britanskog mandata na novonastali Izrael sa jevrejskom većinom, jordanskom aneksijom Zapadne obale i arapskom Svepalestinskom upravom u pojasu Gaze pod egipatskom vojnom okupacijom.