Ruska Republika – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
 
Red 70: Red 70:
{{Istorija Rusije}}
{{Istorija Rusije}}


'''Ruska Republika''' ({{lang-rus|Российская республика|r=Rosijskaja respublika}}) je bio kratkotrajni državno-pravni entitet koji je 1917. postojao na području [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] u prvim mjesecima nakon izbijanja [[Ruska revolucija 1917|ruske revolucije]] kao njen ''[[de iure]]'' nasljednik. Nastao je nakon [[Februarska revolucija|februarske revolucije]] i abdikacije posljednjeg cara [[Nikolaj II od Rusije|Nikolaja II]], koga je zamijenila [[Ruska privremena vlada|Privremena vlada Rusije]] ({{lang-ru|Временное правительство России}}). Ona je [[priznanje vlade|međunarodno priznata]], prije svega od strane dotadašnjih ruskih saveznika iz [[Antanta|Antante]], kojima se obavezala da će kao i njeni carski prethodnici, nastaviti voditi [[prvi svjetski rat]]. Njen autoritet je, međutim, od samog početka bio načet dubokom nepopularnošću rata, okupacijom zapadnih dijelova zemlje od strane [[Centralne sile|Centralnih sila]], brojnim [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[separatizam|separatističkim]] pokretima u ne-ruskim područjima, ali najviše od svega revolucionalnom agitacijom od strane [[radikalna ljevica|radikalno lijevih]] grupa na čelu sa [[Ruska komunistička partija|Boljševičke partije]] koje su formirale vlastite organe vlasti poznate kao [[sovjeti]]. Tako stvoreno [[dvovlašće]] je okončano [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] 1917. kada je Privremena vlada oborena; na najvećem dijelu njenog teritorija su boljševici osnovali [[Ruska SFSR|Rusku Sovjetsku Republiku]], koja će kasnije postati poznata kao Ruska SFSR, odnosno začetak [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].
'''Ruska Republika''' ({{lang-rus|Российская республика|r=Rosijskaja respublika}}) je bio kratkotrajni državno-pravni entitet koji je 1917. postojao na području [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] u prvim mjesecima nakon izbijanja [[Ruska revolucija 1917|ruske revolucije]] kao njen ''[[de iure]]'' nasljednik. Nastao je nakon [[Februarska revolucija|februarske revolucije]] i abdikacije posljednjeg cara [[Nikolaj II od Rusije|Nikolaja II]], koga je zamijenila [[Ruska privremena vlada|Privremena vlada Rusije]] ({{lang-ru|Временное правительство России}}). Ona je [[priznanje vlade|međunarodno priznata]], prije svega od strane dotadašnjih ruskih saveznika iz [[Antanta|Antante]], kojima se obavezala da će kao i njeni carski prethodnici, nastaviti voditi [[prvi svjetski rat]]. Njen autoritet je, međutim, od samog početka bio načet dubokom nepopularnošću rata, okupacijom zapadnih dijelova zemlje od strane [[Centralne sile|Centralnih sila]], brojnim [[nacionalizam|nacionalističkim]] i [[separatizam|separatističkim]] pokretima u ne-ruskim područjima, ali najviše od svega revolucionalnom agitacijom od strane [[radikalna ljevica|radikalno lijevih]] grupa na čelu sa [[Ruska komunistička partija|Boljševičke partije]] koje su formirale vlastite organe vlasti poznate kao [[sovjeti]]. Tako stvoreno [[dvovlašće]] je okončano [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] 1917. kada je Privremena vlada oborena; na najvećem dijelu njenog teritorija su boljševici osnovali [[Ruska SFSR|Rusku Sovjetsku Republiku]], koja će kasnije postati poznata kao Ruska SFSR, odnosno začetak [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].


== Glavne institucije ==
== Glavne institucije ==

Aktualna verzija na datum 29 april 2021 u 12:47

Российская республика
Rosijskaja respublika
Ruska Republika
privremena vlada
(15. mart – 14. septembar 1917)
republika
(14. septembar – 7. novembar 1917)
?
1917 ?
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Rabočaja Marseljeza
Radnička Marseljeza
Položaj Rusije
Položaj Rusije
Područja pod vlašću Ruske privremene vlade 1917. Sa izuzetkom područja na zapadu pod okupacijom Njemačkog Carstva, teritorija je bila istovjetna teritorijama sa kojima je Rusko Carstvo ušlo u prvi svjetski rat 1914.
Glavni grad Petrograd (danas Sankt Peterburg)
Jezik/ci ruski
Vlast Privremena vlada
Ministar predsjednik
 - 15. mart – 21. jul 1917 Georgij Ljvov
 - 21. jul – 7. novembar 1917 Aleksandar Kerenski
Historijska era prvi svjetski rat
 - Februarska revolucija 15. mart
 - proglašena republika 14. septembar
 - Oktobarska revolucija 7. novembar
Valuta rublja
Prethodi
Slijedi
Ruska Imperija
Ruska SFSR
Transkavkaska DFR
Kraljevina Finska
Estonija
Kurland i Semigalija
Kraljevina Litvanija
Kraljevina Poljska
Bjeloruska NR
Moldavska DR
Ukrajinska Država
Donska Republika
Kubanska NR
Planinska Republika
Alaška Autonomija
Danas dio

Ovaj članak je deo serije o
historiji Rusije

Srednji vijek
Moderno doba
Kategorija: Historija Rusije

Ruska Republika (ruski: Российская республика, lat. Rosijskaja respublika) je bio kratkotrajni državno-pravni entitet koji je 1917. postojao na području Ruske Imperije u prvim mjesecima nakon izbijanja ruske revolucije kao njen de iure nasljednik. Nastao je nakon februarske revolucije i abdikacije posljednjeg cara Nikolaja II, koga je zamijenila Privremena vlada Rusije (ruski: Временное правительство России). Ona je međunarodno priznata, prije svega od strane dotadašnjih ruskih saveznika iz Antante, kojima se obavezala da će kao i njeni carski prethodnici, nastaviti voditi prvi svjetski rat. Njen autoritet je, međutim, od samog početka bio načet dubokom nepopularnošću rata, okupacijom zapadnih dijelova zemlje od strane Centralnih sila, brojnim nacionalističkim i separatističkim pokretima u ne-ruskim područjima, ali najviše od svega revolucionalnom agitacijom od strane radikalno lijevih grupa na čelu sa Boljševičke partije koje su formirale vlastite organe vlasti poznate kao sovjeti. Tako stvoreno dvovlašće je okončano Oktobarskom revolucijom 1917. kada je Privremena vlada oborena; na najvećem dijelu njenog teritorija su boljševici osnovali Rusku Sovjetsku Republiku, koja će kasnije postati poznata kao Ruska SFSR, odnosno začetak Sovjetskog Saveza.

Glavne institucije[uredi | uredi kod]

V. također[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]