Grob Moshe Danona – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
 
Red 15: Red 15:
{{reference}}
{{reference}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Stocu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Stocu]]
[[Kategorija:Judaizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jevrejska groblja u Bosni i Hercegovini]]

Aktualna verzija na datum 24 april 2021 u 22:14

Grob Moše Danona nalazi se u opštini Stolac, Bosna i Hercegovina. Sa okolnim prostorom i havrom na Krajšini, proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Spomenik nalazi se na lokalitetu Krajšina, na putu Stolac – Mostar, 2 km udaljen od centra Stoca. Postavljen je na postolje dimenzija 190x80x90 cm. Dimenzije su 150x50x80 cm. Sa sjeverne strane je uklesan drugi natpis na starohebrejskom.

Ovaj nadgrobni spomenik obilježava grob sarajevskog rabina Moše Danona, člana jevrejske zajednice sa početka XIX stoljeća. Imenovan je za hamambašija 1815. godine, a petnaest godina kasnije, u vrijeme teških prilika za jevrejsku zajednicu na teritoriju Bosne i Hercegovine, pošao je pješke na put u Palestinu, želeći umrijeti i biti pokopan u Svetoj Zemlji. Na tom putu je i umro, i to u blizini Stoca, na mjestu gdje je i sahranjen. Spomenik su mu podigli sunarodnici deset godina nakon njegove smrti.

Deset godina nakon smrti Moče Danona ovo mjesto je postalo mjestom hodočašća Jevreja sefarda, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i ostalih krajeva u kojima su Sefardi živjeli. Jednom godišnje na rođendan Moče Danona 14. juna i na datum njegove smrti počela bi njihova okupljanja. Stare fotografjje iz vremena prije II svjetskog rata prikazuju veliku masu ljudi okupljenu oko spomenika sa natpisom. Iako je pripadao jevrejskoj kulturi, spomenik je bio jako poštovan i kod muslimana, a naročito kod derviša. Slično ovome hodočašću je hodočašće muslimana u tekiju na Buni u Blagaju.

Havra je od spomenika udaljena 35 metara. Havra nije prostor za redovno obavljanje molitvi Jevreja, nego je uobičajno prostor žaljenja, zajedničkog oplakivanja,

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Izet Rizvanbegović, Stari jevrejski nadgrobni spomenik na Krajšini kraj Stoca, Naše starine III, 265. str., 1956.

Reference[uredi | uredi kod]