Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Prenos članka koji sam sa engleske Wikipedije preveo na hrvatsku. Manje dorade i odluka korištenja ekavskog izgovora.
(nema razlike)

Verzija na datum 13 januar 2021 u 13:53

Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori međunarodnog prava ljudskih prava. Brojni instrumenti usvojeni od strane različitih grupa i organizacija najšire mogu da se podele na deklarativne (neobavezujuće dokumente koji pružaju preporuke) i bar nominalno obavezujuće instrumente (gde kontrola provedbe značajno varira).[1] Mehanizmi mogu da se podele i na opšte (odnose se na sve), globalne (usvojene od velikog broja zemalja širom sveta, najčešće u okviru UN-a) i regionalne. Uz međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava ova su prava prepoznata i zaštićena i nacionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava koji su usvojeni u pojedinoj zemlji. Primer nacionalnog pravnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava je i američki Zakon o građanskim pravima.

Popis međunarodnih mehanizama

Ovaj popis sadržava najvažnije međunarodne mehanizme za zaštitu ljudskih prava i kao takav nije sveobuhvatan.

Deklaracije

Opšte ili globalne

Regionalne

Konvencije

Opšte ili globalne

UN-ov Ured Visokog komesara za ljudska prava devet konvencija smatra temeljnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava.[2]

Ostale opšte ili globalne konvencije su i sledeće:

Regionalne (u Evropi)

Regionalne (ostale)

Izvori

  1. Maja Sahadžić (2011.). „Međunarodno pravo ljudskih prava: zaštita pojedinaca i skupina”. Zbornik radova: Pravni fakultet Univerzitet u Istočnom Sarajevu. Istočno Sarajevo. str. 245–261.. 
  2. „The Core International Human Rights Instruments and their monitoring bodies”. UN-ov Ured Visokog povjerenika za ljudska prava. Pristupljeno 13. januar 2021. 

Vezani članci