Zagrebački velesajam – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 23: | Red 23: | ||
* [[1953]]. Zagrebački gradonačelnik [[Većeslav Holjevac]] donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko [[Sava|Save]].<ref name=zv/> |
* [[1953]]. Zagrebački gradonačelnik [[Većeslav Holjevac]] donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko [[Sava|Save]].<ref name=zv/> |
||
* Od 1953. uz dotadašnji ''Jesenski međunarodni zagrebački velesajam'' (priredba [[1947]]. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i ''Proljetni međunarodni zagrebački velesajam'', isprva kao sajam samo za poslovne korisnike, na kojem su se ugovarale narudžbe, na osnovu izloženih primjeraka. <ref name=zv/> Tek kasnije postao je otvoren za građanstvo. |
* Od 1953. uz dotadašnji ''Jesenski međunarodni zagrebački velesajam'' (priredba [[1947]]. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i ''Proljetni međunarodni zagrebački velesajam'', isprva kao sajam samo za poslovne korisnike, na kojem su se ugovarale narudžbe, na osnovu izloženih primjeraka. <ref name=zv/> Tek kasnije postao je otvoren za građanstvo. |
||
[[Datoteka:Svečano otvaranje 51. Zagrebačkog velesajma.jpg|mini|[[Josip Broz Tito]] i [[Jovanka Broz]] na svečanom otvaranju 51. Zagrebačkog velesajma 1956.]] |
|||
* [[1956]]. ''Jesenji zagrebački velesajam'' održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila [[TV]] (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio tadašnji predsjednik države [[SFRJ Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito]].<ref name=zv/> |
* [[1956]]. ''Jesenji zagrebački velesajam'' održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila [[TV]] (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio tadašnji predsjednik države [[SFRJ Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito]].<ref name=zv/> |
||
Red 31: | Red 32: | ||
Na početku rata u Hrvatskoj,u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma su bili smesteni civili srpske nacionalnosti na kojima su se dodađali zločini, što je potvrđeno u dokumentarnom filmu "Paviljon 22". |
Na početku rata u Hrvatskoj,u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma su bili smesteni civili srpske nacionalnosti na kojima su se dodađali zločini, što je potvrđeno u dokumentarnom filmu "Paviljon 22". |
||
''Zagrebački velesajam'' član je Međunarodog udruženja sajmova ''UFI-a'' (francuski: ''Union des Foires Internationals''). |
''Zagrebački velesajam'' član je Međunarodog udruženja sajmova ''UFI-a'' (francuski: ''Union des Foires Internationals''). |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Verzija na datum 29 decembar 2020 u 12:12
Zagrebački velesajam | |
Tip | |
---|---|
Osnovana | 22. februar 1946 |
Sjedište | Zagreb, Hrvatska |
Kompanija- -roditelj | Zagrebački Holding |
Web-sajt | Zagrebački velesajam |
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za poduzeće koje organizira sajamske priredbe, svojedobno bio je sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Historija
Zagrebački velesajam je pravni slijednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. februara 1946. raspušten, a njegova imovina data na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru.[1] Istovremeno je oformljena radna organizacija Zagrebački velesajam, koja je organizirala prvi poslijeratni zagrebački sajam.[1]
- 1947. (31. maja - 9. juna) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se u toku rata koristili kao kasarna. [1] Na prvom sajmu sudjelovali su pored brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.[1]
- 1953. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.[1]
- Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam, isprva kao sajam samo za poslovne korisnike, na kojem su se ugovarale narudžbe, na osnovu izloženih primjeraka. [1] Tek kasnije postao je otvoren za građanstvo.
- 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio tadašnji predsjednik države Jugoslavije Josip Broz Tito.[1]
Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tokom 1960-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetioca) u red najvećih svjetskih sajmova.[1]
Od kraja 1960-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ide se po uzoru na njemačke sajmove na brojne manje specijalizirane sajmove.
Na početku rata u Hrvatskoj,u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma su bili smesteni civili srpske nacionalnosti na kojima su se dodađali zločini, što je potvrđeno u dokumentarnom filmu "Paviljon 22".
Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationals).