Kemal Atatürk – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
m Vraćene izmjene 95.178.128.223 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Aybeg
oznaka: vraćanje
Red 15: Red 15:
}}
}}


'''Mustafa Kemal Atatürk''' ([[1881]]. — [[10. 11.]] [[1938]].) je kontradiktorni turski vojskovođa i državnik koga se smatra ocem i osnivačem 'moderne' [[Turska|Turske]] nakon provedenog [[Genocid|genocida]] nad [[Grci|Grcima]] i [[Armenci|Armencima]].
'''Mustafa Kemal Atatürk''' ([[1881]]. — [[10. 11.]] [[1938]].) je turski vojskovođa, revolucionar i državnik koji se smatra ocem i osnivačem moderne [[Turska|Turske]].


Rođen u [[Bitola|Bitoli]] (današnja [[Makedonija (država)|Makedonija]]), Mustafa Kemal se od rana posvetio vojničkom pozivu i priključio [[Nacionalizam|nacionalističkom]] [[Mladoturci|mladoturskom]] pokretu u tadašnjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Nakon što su mladoturci preuzeli vlast, Mustafa Kemal je preuzeo važne vojne položaje. U [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] se godine 1915. istakao u uspješnoj obrani Galipolja od savezničke invazije.
Rođen u današnji Makedonski grad [[Bitola]], Mustafa Kemal se od rana posvetio vojničkom pozivu i priključio [[Mladoturci|mladoturskom]] pokretu u tadašnjem [[Osmansko Carstvo]]. Nakon što su mladoturci preuzeli vlast, Mustafa Kemal je preuzeo važne vojne položaje. U [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] se godine 1915. istakao u uspješnoj obrani Galipolja od savezničke invazije.


Nakon sloma Otomanskog imperija godine 1918. Mustafa Kemal je postao vođa pokreta kojemu je cilj bio ostatke imperija transformirati u modernu tursku nacionalnu državu. Zbog toga je vodio niz oružanih sukoba sa savezničkim okupacijskim snagama, konzervativnom sultanovom vladom te [[Grčka|Grčkom]], koja je nastojala proširiti svoj teritorij na Malu Aziju. Grci su potučeni godine 1922. što je dovelo do masovnog pokolja Grka (prema statistici UN oko 300.000) i etničkog čišćenja na obje strane nove granice (1.100.000 Grka naspram 350.000 Turaka) te nakon [[Armenski genocid|armenskog genocida]] Mustafa Kemal je postao de facto gospodarom Turske.
Nakon sloma Otomanskog imperija godine 1918. Mustafa Kemal je postao vođa pokreta kojemu je cilj bio ostatke imperija transformirati u modernu tursku nacionalnu državu. Zbog toga je vodio niz oružanih sukoba sa savezničkim okupacijskim snagama, konzervativnom sultanovom vladom te [[Grčka|Grčkom]], koja je nastojala proširiti svoj teritorij na Malu Aziju. Grci su potučeni godine 1922. što je dovelo do masovnog etničkog čišćenja na obje strane nove granice, a Mustafa Kemal je postao de facto gospodarom Turske.


Godine 1924. sultanat je zamijenjen republikom čiji je Atatürk postao predsjednik. Koristeći svoj autoritet, Mustafa Kemal je proveo cijeli niz radikalnih reformi s ciljem da Tursku učini što sličnijom modernim evropskim državama - uvođenje prezimena (sam je Mustafa Kemal dobio prezime Atatürk, što znači "Otac Turaka"), zamjena arapskog pisma latinicom, legalizacija alkohola, izjednačavanje položaja muškaraca i žena. Atatürkov režim se danas često navodi kao primjer fašističke diktature u islamskom svijetu te kao primjer islamske države koja je dobila sekularni karakter nakon čišćenja inovjeraca..
Godine 1924. sultanat je zamijenjen republikom čiji je Atatürk postao predsjednik. Koristeći svoj autoritet, Mustafa Kemal je proveo cijeli niz radikalnih reformi s ciljem da Tursku učini što sličnijom modernim evropskim državama - uvođenje prezimena (sam je Mustafa Kemal dobio prezime Atatürk, što znači "Otac Turaka"), zamjena arapskog pisma latinicom, legalizacija alkohola, izjednačavanje položaja muškaraca i žena. Atatürkov režim se danas često navodi kao uspješan primjer islamske države koja je dobila sekularni karakter.


Umro je 10. novembra [[1938|1938.]] Za života i nakon smrti Atatürk je postao predmetom [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]], a po njemu je nazvana [[kemalizam]], koja je dugo službena nacionalistička ideologija moderne Turske.
Umro je 10. novembra 1938. godine u Dolmabahçe palati, gde su svi satovi zaustavljeni u 9.05. Nakon smrti Atatürk je postao predmetom kulta ličnosti, a po njemu je nazvana [[kemalizam]], koja je dugo bila službenom ideologijom moderne Turske.


== Veze ==
== Veze ==
* [[Анткабир|Anıtkabir]]
* [[Анткабир|Anıtkabir]]
*[[Genocid]]
*[[Fašizam]]


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==

Verzija na datum 11 decembar 2020 u 18:49

Mustafa Kemal Atatürk
Datoteka:Atatürk Mersin'de (21 Mayıs 1938).jpg
Atatürk (1938.)
RođenjeAli Rıza oğlu Mustafa
1881.
Solun, Osmansko Carstvo
Smrt10. 11. 1938. (dob: 57)
Анкара, Турска

Mustafa Kemal Atatürk (1881. — 10. 11. 1938.) je turski vojskovođa, revolucionar i državnik koji se smatra ocem i osnivačem moderne Turske.

Rođen u današnji Makedonski grad Bitola, Mustafa Kemal se od rana posvetio vojničkom pozivu i priključio mladoturskom pokretu u tadašnjem Osmansko Carstvo. Nakon što su mladoturci preuzeli vlast, Mustafa Kemal je preuzeo važne vojne položaje. U prvom svjetskom ratu se godine 1915. istakao u uspješnoj obrani Galipolja od savezničke invazije.

Nakon sloma Otomanskog imperija godine 1918. Mustafa Kemal je postao vođa pokreta kojemu je cilj bio ostatke imperija transformirati u modernu tursku nacionalnu državu. Zbog toga je vodio niz oružanih sukoba sa savezničkim okupacijskim snagama, konzervativnom sultanovom vladom te Grčkom, koja je nastojala proširiti svoj teritorij na Malu Aziju. Grci su potučeni godine 1922. što je dovelo do masovnog etničkog čišćenja na obje strane nove granice, a Mustafa Kemal je postao de facto gospodarom Turske.

Godine 1924. sultanat je zamijenjen republikom čiji je Atatürk postao predsjednik. Koristeći svoj autoritet, Mustafa Kemal je proveo cijeli niz radikalnih reformi s ciljem da Tursku učini što sličnijom modernim evropskim državama - uvođenje prezimena (sam je Mustafa Kemal dobio prezime Atatürk, što znači "Otac Turaka"), zamjena arapskog pisma latinicom, legalizacija alkohola, izjednačavanje položaja muškaraca i žena. Atatürkov režim se danas često navodi kao uspješan primjer islamske države koja je dobila sekularni karakter.

Umro je 10. novembra 1938. godine u Dolmabahçe palati, gde su svi satovi zaustavljeni u 9.05. Nakon smrti Atatürk je postao predmetom kulta ličnosti, a po njemu je nazvana kemalizam, koja je dugo bila službenom ideologijom moderne Turske.

Veze

Vanjske veze