Zlatko Crnec – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 7: Red 7:
| datum_rođenja = {{birth date|1937|2|26|df=yes}}
| datum_rođenja = {{birth date|1937|2|26|df=yes}}
| mjesto_rođenja = Bukovec Zelinski
| mjesto_rođenja = Bukovec Zelinski
| datum_smrti = {{death date and age|2020|5|24|1936|5|24|df=yes}}
| datum_smrti = {{death date and age|2020|10|27|1937|2|26|df=yes}}
| mjesto_smrti = Pretoki, Sv. Ivan Zelina
| mjesto_smrti = Pretoki, Sv. Ivan Zelina
| žanr = [[poezija]]
| žanr = [[poezija]]

Verzija na datum 28 oktobar 2020 u 20:48

Zlatko Crnec
Zlatko Crnec, 1987.
Biografske informacije
Rođenje(1937-02-26)26. 2. 1937.
Bukovec Zelinski
Smrt27. 10. 2020. (dob: 83)
Pretoki, Sv. Ivan Zelina
Obrazovanje
Zanimanjepjesnik, slikar, urednik
Opus
Književne vrstepoezija
Jezikhrvatski jezik, kajkavski jezik

Zlatko Crnec, hrvatski pjesnik, slikar, urednik i novinar je rođen 24. svibnja 1936. u Donjoj Zelini (Bukovec). Gimnazijsko školovanje je započeo u Virovitici a završio u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu i Varaždinu povijest umjetnosti i informatiku.

Zlatko Crnec između dva svoja akvarela, 24. 5. 2019.
Otvorenje izložbe Zlatka Crneca "Slike s rubova sna", 24. 5. 2019., POU Sv. Ivan Zelina. Na snimci: Dubravko Sušec, mr. Ernest Fišer, Zlatko Crnec, dr. Božica Pažur, Ante Vranković
Otvorenje iste izložbe slika - dio postava i atmosfera s otvorenja

Pjesme na štokavskom standardu piše i objavljuje od 1960. u časopisu „Telegram“, a kajkavsku poeziju objavljuje od 1968. u časopisu „Kaj“, te u zbirkama pjesama zelinskih, zlatarskih i krapinskih recitala suvremenog kajkavskog pjesništva. Čak oko 100 njegovih pjesama uglazbili su najpoznatiji hrvatski skladatelji: Zvonko Špišić, Arsen Dedić, Mario Bogliuni, Krešo Herceg, Julije Njikoš, Adalbert Marković, Viktor Crnek, Vanja Lisak, Toni Glowatzky, Vlado Smiljanić, Siniša Leopold i dr.

Sa Zvonkom Špišićem suautor je mjuzikla "Kockar".

Pjesme su mu zastupljene u nizu pjesničkih antologija: Antologija novije kajkavske lirike (1975.), Ogenj reči (1986.), Hrvatski Pariz (1986.), Sakupljena baština (1993.), Zrcalo horvacko (1999.), Rieči sa zviranjka (1999.) i dr.

Slikarstvo je učio kod Dinka Vrankovića i kasnije Zlatka Price.

Priredio je više od dvadeset samostalnih izložbi slika (akvarel, gvaš, ulje na platnu) i objavio četiri zbirke pjesama: Vetrec zgorec žmahen griz (1976.), Zagrebačke španciracije (1994.), Nakrivljeni krajolik (2007.) i Agramerski valcertango (2019.).

Crnecovu poeziju, formalno govoreći, obilježava "radikalna deruralizacija kajkavske poetske motivike" (Ernest Fišer) i činjenica da Crnec prvi na kajkavskom piše šansone.

O njegovu slikarstvu su pisali Juraj Baldani (1987.), mr. Ernest Fišer (1995. i 2000.), Stanko Špoljarić (1998.), Ante Vranković (1998. i 2019.), Josip Škunca (2003.), dr. Ivo Kalinski (2008.). Oni ističu Crnecov "osebujan poetizam i lirsku osjetljivost" (Fišer), kao i činjenicu da je Crnec "ponajprije poeta pejzaža, a tek onda i retoričar boje vlastitog svijeta imaginacije" ukazujući pri tome na svekoliku isprepletenost umjetnikova pjesničkog i slikarskoga izričaja (Vranković).

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za pjesničko stvaralaštvo, a mnoge njegove pjesme uglazbili su najpoznatiji hrvatski skladatelji (Z. Špišić, A. Dedić i dr.).

O njegovu pjesništvu dr. Božica Pažur 2007. je zapisala: "Čitalačka i kritičarska recepcija recepcija Crnecova individualnoga koncepta pisanja istaknula je njegova reprezentativna mjesta - poput asocijativnog obilja, vers libre poetike, radikalne deruralizacije kajkavske poetske motivike, tijardovićevsko-prevertovsku varijantu ritmičnoga strukturiranja, kao i vlastiti pjesnički metajezik, čija su leksička izvorišta zagrebačko-podravsko-prigorska kajkavština (...) U suvremenom okruženju semantičkih modela "smrti metafore" i dokidanja tragova teksta, najnovija zbirka Zlatka Crneca "Nakrivljeni krajolik" - nepotrošenim metaforičkim obiljem prijenosa značenja i rečeničke usloženosti svoga slobodnoga stiha - nudi neusporediv užitak u tekstu postmodernoga ekspresionističkoga pisma."

Bio je član Društva hrvatskih književnika.

Desetak godina radio je kao urednik-novinar "Sesvetskih novina" te je surađivao u niz novina i časopisa.


Literatura

  • Zlatko Crnec, Izložba akvarela, Atelier Vesne Baričević, Sesvete, 17.-30. 9. 1987., katalog izložbe
  • Zeleni bregi Zeline 1992., Sv. Ivan Zelina, zbornik kajkavskog recitala, ilustrirao Zlazko Crnec
  • Vinko Česi: Žarki zgasil se dan, Sveti Ivan Zelina, 1995., str. 6
  • Zlatko Crnec, Izložba slika, Likovna galerija Križevci, Križevci, 28. 9. - 8. 10. 1995., katalog izložbe
  • Stanko Špoljarić: Umjetnost u okružju Grada Svetog Ivana Zeline, Muzej Sveti Ivan Zelina, Sv. Ivan Zelina, 1998., str. 4 i 7
  • Stanko Špoljarić: Prvi zelinski likovni susreti, Muzej Grada Svetog Ivana Zeline, Sv. Ivan Zelina, 1998., str. 3 i 21
  • Ante Vranković: O prirodi, fantaziji, retorici boja, Zelinski list, 2, Sveti Ivan Zelina, prosinac 1998., str. 29
  • Zlatko Crnec, Izložba slika, Muzej Sveti Ivan Zelina, 9.-31. 12. 2000., katalog izložbe
  • Svaka nova pjesma, nova slika - nova radost (razgovor sa Zlatkom Crnecom), Ljetopis Sv. Ivana Zeline, 1, 2002., str. 26-29
  • 23. smotra dječjeg kajkavskog pjesništva, Sv. Ivan Zelina, 2003., zbornik recitala, naslovnica: Zlatko Crnec
  • Zlatko Crnec, Izložba slika, Muzej Sveti Ivan Zelina, 12.-23. 12. 2003., katalog izložbe
  • Zlatko Crnec, Izložba slika, Muzej Sveti Ivan Zelina, 18.-30. 4. 2008., katalog izložbe
  • Ernest Fišer: Korifeji i nastavljači, Varaždin, 2018., str. 199-206
  • Intervju sa Zlatkom Crnecom, Prigorje, 47, Sveti Ivan Zelina, 24. svibnja 2019., str. 21-22
  • Zlatko Crnec, Slike s rubova sna, Galerija Kraluš, POU Sv. Ivan Zelina, 24. 5. - 13. 6. 2019., katalog izložbe
  • Zlatko Crnec: Agramerski valcertango, Varaždin - Varaždinske Toplice - Sveti Ivan Zelina, 2019.
  • Sinergija pjesništva i slikarstva Zlatka Crneca, Kaj, 3-4, 2019., str. 145-146

Vanjske poveznice