Ohmov zakon – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 7: | Red 7: | ||
Na primer, ako znamo koliku [[Električna struja|struju]] može da podnese [[Elektronska komponenta|komponenta]] a da ne pregori, i koliki [[napon]] daje izvor napajanja, tada pomoću Omovog zakona možemo izabrati odgovarajući [[otpornik]], koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.</ref> |
Na primer, ako znamo koliku [[Električna struja|struju]] može da podnese [[Elektronska komponenta|komponenta]] a da ne pregori, i koliki [[napon]] daje izvor napajanja, tada pomoću Omovog zakona možemo izabrati odgovarajući [[otpornik]], koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.</ref> |
||
Omov zakon, jedan od osnovnih zakona u oblasti električne struje, je |
Omov zakon, jedan od osnovnih zakona u oblasti električne struje, je opisao Om u svom spisu iz [[1827]]. godine. |
||
== Jednačine == |
== Jednačine == |
Verzija na datum 17 septembar 2020 u 23:38
Ohmov zakon (po Georgu Ohmu) je fizički zakon prema kojem se jačina električne struje (I) u provodniku određuje kao odnos napona (U) i otpora (R): [1]
Na primer, ako znamo koliku struju može da podnese komponenta a da ne pregori, i koliki napon daje izvor napajanja, tada pomoću Omovog zakona možemo izabrati odgovarajući otpornik, koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.[2]
Omov zakon, jedan od osnovnih zakona u oblasti električne struje, je opisao Om u svom spisu iz 1827. godine.
Jednačine
Omov zakon kaže da je napon jednak proizvodu struje i otpora, ili predstavljeno standardnom matematičkom notacijom:
U skladu sa načelim algebre, možemo prerasporediti veličine, tako da uvek izračunamo nepoznatu veličinu na osnovu dve poznate. Recimo, jačina struje je jednaka količniku napona i otpora, to jest:
Ako su nam poznate vrednosti struje i napona, možemo izračunati otpor. Dakle, otpor je jednak količniku napona i jačine struje:
gde je:
- I - električna struja, merena u amperima (A)
- U - električni napon, meren u voltima (V)
- R - električni otpor u omima. (Ω)
Primer
Recimo da imamo bateriju napona 12 volti i sijalicu. Izmereni otpor kola je 9 oma. Na osnovu toga, jačinu struje možemo izračunati po formuli: [3]
I = V / R
I = 12 volti / 9 oma = 1.3 ampera
U mikroskopskom obliku
Ohmov zakon u mikroskopskom obliku opisuje jakost električne struje s pomoću svojstava čestica koje prenose električni naboj: [1]
I = nvqS,
gdje je n broj slobodnih čestica koje prenose električni naboj, v srednja brzina gibanja nosilaca električnoga naboja, q električni naboj nosilaca električnoga naboja, S ploština poprečnoga presjeka vodiča.
Literatura
- Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene, Beograd, 2007.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ohmov zakon
- ↑ Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.
- ↑ Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 23), Beograd, 2007.