Položaj (geometrija) – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
vod |
||
Red 3: | Red 3: | ||
[[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|300px|Radijvektor (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] |
[[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|300px|Radijvektor (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] |
||
''' |
'''Položaj''' (takođe '''vektor položaja''', '''radijus-vektor''', '''radijvektor''' ili '''provodnica''') je [[vektor]] <math>\vec r</math> kojemu je početak u nekoj nepomičnoj zadanoj točki ''O'', obično ishodištu nekoga [[Koordinatni sustav|koordinatnog sustava]], a vrh u promatranoj točki ''P''. Uz nepomični pol svaka je točka određena svojim radijvektorom, pa se piše ''P(r)''. Ako je pol u ishodištu [[Kartezijev koordinatni sustav|Kartezijeva sustava]], koordinate radijvektora neke točke upravo su Kartezijeve koordinate te točke. <ref>'''radijvektor ili radijusvektor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51457] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
== Primjena == |
== Primjena == |
Verzija na datum 31 august 2020 u 16:57
Položaj (takođe vektor položaja, radijus-vektor, radijvektor ili provodnica) je vektor kojemu je početak u nekoj nepomičnoj zadanoj točki O, obično ishodištu nekoga koordinatnog sustava, a vrh u promatranoj točki P. Uz nepomični pol svaka je točka određena svojim radijvektorom, pa se piše P(r). Ako je pol u ishodištu Kartezijeva sustava, koordinate radijvektora neke točke upravo su Kartezijeve koordinate te točke. [1]
Primjena
Drugi Keplerov zakon
Drugi Keplerov zakon glasi:
Radijvektor (provodnica) Sunce-planet opisuje u jednakim vremenskim razmacima jednake površine. |
Na prikazanoj slici je priraštaj kuta koji odgovara kratkom intervalu . Za to vrijeme radijvektor prebriše površinu:
( u radijanima), jer, s obzirom na to da je priraštaj vrlo malen, može se površina isječka elipse smatrati površinom isječka kruga s polumjerom . Tako proizlazi:
naziva se površinskom brzinom. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je brzina konstantna:
i to je matematički izraz drugoga Keplerova zakona.