Polarizacija – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr wiki |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 3: | Red 3: | ||
* [[elektrokemijska polarizacija]] je pojava [[električni napon|električnoga napona]] suprotnoga naponu [[Galvanski elementi|galvanskoga članka]] ili narinutomu naponu pri [[elektroliza|elektrolizi]], zbog čega napon na stezaljkama članka opada ili sasvim nestaje, a provođenje elektrolize zahtijeva uspostavljanje napona na stezaljkama barem jednakoga protunaponu polarizacije. Polarizacija može nastati zbog izlučivanja neke [[Kemijska tvar|tvari]] na [[elektroda|elektrodi]], na primjer [[vodik]]a na katodi [[John Frederic Daniell|Daniellova]] galvanskoga članka, ili pri [[Elektroliza vode|elektrolizi vode]], zbog toga što se u okolini elektroda koncentracija [[elektrolit]]a povećava ili smanjuje (koncentracijska polarizacija). U oba slučaja nastaje protunapon polarizacije zbog stvaranja novoga članka, u prvom slučaju članka kojemu je razvijena tvar (na primjer vodik) jedna od elektroda, a u drugom slučaju članka u kojem se [[električna energija]] stvara pri izjednačenju različitih [[koncentracija]] elektrolita u obama elektrodnim prostorima. Sprječavanje polarizacije (depolarizacija) ili njezino izbjegavanje glavni je problem pri elektrolizi i pri konstrukciji galvanskih članaka. |
* [[elektrokemijska polarizacija]] je pojava [[električni napon|električnoga napona]] suprotnoga naponu [[Galvanski elementi|galvanskoga članka]] ili narinutomu naponu pri [[elektroliza|elektrolizi]], zbog čega napon na stezaljkama članka opada ili sasvim nestaje, a provođenje elektrolize zahtijeva uspostavljanje napona na stezaljkama barem jednakoga protunaponu polarizacije. Polarizacija može nastati zbog izlučivanja neke [[Kemijska tvar|tvari]] na [[elektroda|elektrodi]], na primjer [[vodik]]a na katodi [[John Frederic Daniell|Daniellova]] galvanskoga članka, ili pri [[Elektroliza vode|elektrolizi vode]], zbog toga što se u okolini elektroda koncentracija [[elektrolit]]a povećava ili smanjuje (koncentracijska polarizacija). U oba slučaja nastaje protunapon polarizacije zbog stvaranja novoga članka, u prvom slučaju članka kojemu je razvijena tvar (na primjer vodik) jedna od elektroda, a u drugom slučaju članka u kojem se [[električna energija]] stvara pri izjednačenju različitih [[koncentracija]] elektrolita u obama elektrodnim prostorima. Sprječavanje polarizacije (depolarizacija) ili njezino izbjegavanje glavni je problem pri elektrolizi i pri konstrukciji galvanskih članaka. |
||
* [[polarizacija svjetlosti]] je pojava nesimetričnog [[titranje|titranja]] [[Elektromagnetsko polje|električnoga i magnetskoga polja]] koje šireći se čini [[svjetlost]]. Nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: [[refleksija|refleksijom]], [[dvolom]]om ili [[raspršenje]]m. Svjetlost je linearno polarizirana ako [[električno polje]] stalno titra u istoj ravnini, kružno polarizirana ako se ravnina titranja električnoga polja jednoliko vrti (u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom smjeru), djelomično polarizirana ako titranje električnoga polja nije jednakih [[amplituda]] u svim ravninama, te nepolarizirana ako električno polje jednako titra u svim ravninama okomitim na smjer širenja svjetlosti. |
* [[polarizacija svjetlosti]] je pojava nesimetričnog [[titranje|titranja]] [[Elektromagnetsko polje|električnoga i magnetskoga polja]] koje šireći se čini [[svjetlost]]. Nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: [[refleksija|refleksijom]], [[dvolom]]om ili [[raspršenje]]m. Svjetlost je linearno polarizirana ako [[električno polje]] stalno titra u istoj ravnini, kružno polarizirana ako se ravnina titranja električnoga polja jednoliko vrti (u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom smjeru), djelomično polarizirana ako titranje električnoga polja nije jednakih [[amplituda]] u svim ravninama, te nepolarizirana ako električno polje jednako titra u svim ravninama okomitim na smjer širenja svjetlosti. |
||
** '''polarizacija svjetlosti refleksijom''' nastaje pri upadu zrake svjetlosti na granicu optičkih sredstava, gdje svjetlost djelomično prolazi [[Refrakcija|lomeći se]], a djelomično se [[refleksija|reflektira]]. Reflektirani i lomljeni snopovi djelomično su polarizirani tako da su im ravnine polarizacije međusobno okomite. Ravnina polarizacije reflektirane svjetlosti okomita je na ravninu refleksije, dok je ravnina polarizacije lomljene svjetlosti u ravnini refleksije, odnosno loma. Ako reflektirana i lomljena zraka zatvaraju pravi kut, dolazi do potpune, '''linearne polarizacije'''. Tada kut upadne zrake svjetlosti ''α'' zadovoljava [[Brewsterovo pravilo]]: |
|||
::<math>\theta_\mathrm{B} = \arctan\!\left(\frac{n_2}{n_1}\right)\!</math> |
|||
::gdje su ''n<sub>1</sub>'' i ''n<sub>2</sub>'' [[Indeks loma|indeksi loma]] sredstava. |
|||
** '''polarizacija svjetlosti dvolomom''' nastaje pri prolasku svjetlosti kroz neke [[Anizotropija|anizotropne]] [[kristal]]e (na primjer [[kalcit]], [[kvarc]]) u kojima se, osim redovite lomljene zrake koja se podvrgava [[Snelliusov zakon|Snelliusovu zakonu loma]], pojavljuje još i izvanredna zraka, koja se lomi pod drukčijim kutom. Te su dvije zrake linearno polarizirane u međusobno okomitim smjerovima. |
|||
** '''polarizacija svjetlosti apsorpcijom''' nastaje pri prolasku svjetlosti kroz [[tvar]] koja propušta svjetlost samo određene polarizacije. U dikroitičnim [[dvolom]]nim kristalima (na primjer [[turmalin]]) jedna se zraka apsorbira, a propuštena se zraka polarizira. Svjetlosna jakost propuštene svjetlosti jednaka je polovici svjetlosne jakosti upadne nepolarizirane svjetlosti. |
|||
** '''polarizacija svjetlosti u atmosferi''' nastaje [[raspršenje]]m svjetlosti na česticama zraka. Područje najjače polarizacije nalazi se pod kutom od 90° u odnosu na [[Sunce]], na primjer kada je Sunce u obzoru, najjače je polarizirana nebeska svjetlost blizu [[obzor]]a ([[horizont]]a). <ref> '''polarizacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49081] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> |
|||
* [[magnetna polarizacija]] ili [[magnetna susceptibilnost]] (oznaka ''χ<sub>m</sub>'') je [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje svojstvo [[Kemijska tvar|tvari]] da mogu biti [[Magnetizacija|magnetizirane]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. |
* [[magnetna polarizacija]] ili [[magnetna susceptibilnost]] (oznaka ''χ<sub>m</sub>'') je [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje svojstvo [[Kemijska tvar|tvari]] da mogu biti [[Magnetizacija|magnetizirane]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. |
||
Aktualna verzija na datum 25 august 2020 u 12:48
Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti. Izraz polarizacija je višeznačan:
- električna polarizacija je usmjeravanje električnih dipola molekula ili induciranje električnoga dipola pod utjecajem električnoga polja. Učinak u dielektriku (izolatoru) odgovara razdvajanju površinskoga električnoga naboja pod utjecajem električnoga polja (polarizacija dielektrika).
- elektrokemijska polarizacija je pojava električnoga napona suprotnoga naponu galvanskoga članka ili narinutomu naponu pri elektrolizi, zbog čega napon na stezaljkama članka opada ili sasvim nestaje, a provođenje elektrolize zahtijeva uspostavljanje napona na stezaljkama barem jednakoga protunaponu polarizacije. Polarizacija može nastati zbog izlučivanja neke tvari na elektrodi, na primjer vodika na katodi Daniellova galvanskoga članka, ili pri elektrolizi vode, zbog toga što se u okolini elektroda koncentracija elektrolita povećava ili smanjuje (koncentracijska polarizacija). U oba slučaja nastaje protunapon polarizacije zbog stvaranja novoga članka, u prvom slučaju članka kojemu je razvijena tvar (na primjer vodik) jedna od elektroda, a u drugom slučaju članka u kojem se električna energija stvara pri izjednačenju različitih koncentracija elektrolita u obama elektrodnim prostorima. Sprječavanje polarizacije (depolarizacija) ili njezino izbjegavanje glavni je problem pri elektrolizi i pri konstrukciji galvanskih članaka.
- polarizacija svjetlosti je pojava nesimetričnog titranja električnoga i magnetskoga polja koje šireći se čini svjetlost. Nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: refleksijom, dvolomom ili raspršenjem. Svjetlost je linearno polarizirana ako električno polje stalno titra u istoj ravnini, kružno polarizirana ako se ravnina titranja električnoga polja jednoliko vrti (u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom smjeru), djelomično polarizirana ako titranje električnoga polja nije jednakih amplituda u svim ravninama, te nepolarizirana ako električno polje jednako titra u svim ravninama okomitim na smjer širenja svjetlosti.
- magnetna polarizacija ili magnetna susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.
Izvori[uredi | uredi kod]
Ova stranica je razvrstavanje. Koristi se radi pronalaska članaka koji moraju imati dodatnu odrednicu jer bi im u protivnom naslov bio isti. Ako vas je na ovu stranicu dovela unutrašnja poveznica, možda ju je potrebno promijeniti da preusmjerava na namijenjeni članak. |