Ohmov zakon – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 3: Red 3:
'''Ohmov zakon''' (po [[Georg Ohm|Georgu Ohmu]]) je fizički zakon prema kojem je jakost [[Električna struja|električne struje]] ''I'' u [[provodnik]]u, pri konstantnoj temperaturi, određuje kao odnos električnog napona ''U'' i električnoga otpora ''R'': <ref name="enciklopedija.hr"/>
'''Ohmov zakon''' (po [[Georg Ohm|Georgu Ohmu]]) je fizički zakon prema kojem je jakost [[Električna struja|električne struje]] ''I'' u [[provodnik]]u, pri konstantnoj temperaturi, određuje kao odnos električnog napona ''U'' i električnoga otpora ''R'': <ref name="enciklopedija.hr"/>


:<math>I = \frac{U}{R} </math>
I = U/R.


Na primer, ako znamo koliku [[Električna struja|struju]] može da podnese [[Elektronska komponenta|komponenta]] a da ne pregori, i koliki [[napon]] daje izvor napajanja, tada pomoću omovog zakona možemo izabrati odgovarajući [[otpornik]], koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.</ref>
Na primer, ako znamo koliku [[Električna struja|struju]] može da podnese [[Elektronska komponenta|komponenta]] a da ne pregori, i koliki [[napon]] daje izvor napajanja, tada pomoću omovog zakona možemo izabrati odgovarajući [[otpornik]], koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.</ref>

Omov zakon je ustanovljen početkom osamdesetih godina devetnaestog veka.

== Jednačine ==

Omov zakon kaže da je napon jednak proizvodu struje i otpora, ili predstavljeno standardnom matematičkom notacijom:

:<math> U = I \cdot R </math>

U skladu sa načelim algebre, možemo prerasporediti veličine, tako da uvek izračunamo nepoznatu veličinu na osnovu dve poznate. Recimo, jačina struje je jednaka količniku napona i otpora, to jest:

:<math>I = \frac{U}{R} </math>

Ako su nam poznate vrednosti struje i napona, možemo izračunati otpor. Dakle, otpor je jednak količniku napona i jačine struje:

:<math> R = \frac{U}{I} </math>

== Primer ==

Recimo da imamo bateriju napona 12 volti i sijalicu. Izmereni otpor kola je 9 oma. Na osnovu toga, jačinu struje možemo izračunati po formuli: <ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 23), Beograd, 2007.</ref>

I = V / R

I = 12 volti / 9 oma = 1.3 ampera


== U mikroskopskom obliku ==
== U mikroskopskom obliku ==
Red 16: Red 40:


== Izvori ==
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Izvori|2}}


{{Commonscat|Ohm's law}}
{{Commonscat|Ohm's law}}

Verzija na datum 15 august 2020 u 22:32

Memo za pamćenje Omovog zakona. Pokriješ li bilo koju varijablu, ostatak prikazuje formulu za njen izračun.

Ohmov zakon (po Georgu Ohmu) je fizički zakon prema kojem je jakost električne struje I u provodniku, pri konstantnoj temperaturi, određuje kao odnos električnog napona U i električnoga otpora R: [1]

Na primer, ako znamo koliku struju može da podnese komponenta a da ne pregori, i koliki napon daje izvor napajanja, tada pomoću omovog zakona možemo izabrati odgovarajući otpornik, koji će sprečiti da struja bude iznad dozvoljenog nivoa.[2]

Omov zakon je ustanovljen početkom osamdesetih godina devetnaestog veka.

Jednačine

Omov zakon kaže da je napon jednak proizvodu struje i otpora, ili predstavljeno standardnom matematičkom notacijom:

U skladu sa načelim algebre, možemo prerasporediti veličine, tako da uvek izračunamo nepoznatu veličinu na osnovu dve poznate. Recimo, jačina struje je jednaka količniku napona i otpora, to jest:

Ako su nam poznate vrednosti struje i napona, možemo izračunati otpor. Dakle, otpor je jednak količniku napona i jačine struje:

Primer

Recimo da imamo bateriju napona 12 volti i sijalicu. Izmereni otpor kola je 9 oma. Na osnovu toga, jačinu struje možemo izračunati po formuli: [3]

I = V / R

I = 12 volti / 9 oma = 1.3 ampera

U mikroskopskom obliku

Ohmov zakon u mikroskopskom obliku opisuje jakost električne struje s pomoću svojstava čestica koje prenose električni naboj: [1]

I = nvqS,

gdje je n broj slobodnih čestica koje prenose električni naboj, v srednja brzina gibanja nosilaca električnoga naboja, q električni naboj nosilaca električnoga naboja, S ploština poprečnoga presjeka vodiča.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Ohmov zakon
  2. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 22), Beograd, 2007.
  3. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 23), Beograd, 2007.