Pivka

Razglednica Pivke iz 1964.

Pivka je naselje na sjevernom slovenskom Krasu, nazvano po rijeci Pivki (1952.), ranije Sv. Petar na Krasu - San Pietro del Carso,(ital.), Šent Peter na Krasu (slov.) u povijesnoj pokrajini Juliji, Danas Općina Pivka. administrativno pripada pokrajini Notranjskoj i statističkoj regiji Notranjsko-kraškoj nakon što je taj dio Julijske krajine 1945. priključen Sloveniji.

Pivka
Koordinate: 45°40′N 14°11′E
Država:	SLO Slovenija
Pokrajina:	Notranjska
Regija:	Notranjsko-kraška
Općina	Pivka
Visina	547,5 m
Stanovništvo (2002.)
- Naselje	2,059
Karta
Pivka

Geografija

Pivka se nalazi u Pivskoj dolini koja je povezana s Postojnskim vratima.

Stariji dio urbaniziranog naselja uzduž ceste danas sastavljaju tri kvarta: Centar (prvobitni Šentpeter na Krasu), Radohova vas pod Primožem i Hrastje, zaselek na klancu gdje se cesta razdvaja prema Košanskoj dolini.

Pivka je bila važno željezničko čvorište za Ljubljanu, Rijeku, Trst, Pulu i Kopar

Saobraćajna povezanost

Pivka je pored Postojne najprometnije središte slovenskog dijela Krasa. Naselje je na važnoj cesti Ljubljana-Rijeka, tj. ima dobru prometnu povezanost preko Pivske doline s Postojnom i Ljubljanom (prema sjeveru), te dalje s Ilirskom Bistriciom i Knežakom (prema zapadu ) i južno na danas očajno održavanoj cesti prema Rijeci. Prema zapadu je porječjam Reke-Timava povezan s Divačom i Trstom.

Pivka je dobila na značaju izgradnjom željeničke pruge Rijeka-Ljubljana (1857.) i postaje važno željezničko prometno čvorište nakon što je pruga od Pivke spojena preko Divače s Trstom (1873.) te s istarskom prugom.

Povijest

Na Primožu i na Gradišču iznad željezničke stanice su vidni ostaci željeznodobnih naselja (kašteljera).

Pivka se u pisnim izvorima prvi put spominje 1300. kao villa Sancti Petri super Piucha ('selo Sv. Petar nad Pivkom'), a 1498. kao S. Peter. Ime Šent Peter na Krasu - San Pietro del Carso se je sačuvalo sve do 1952, kada je naselje preimenovano u Pivku.

Radi saobračajne i strateške važnost Kraljevina Italija između dva rata ovdje gradi više kasarna na strateško važnim kotama iznad Pivke te brojne utrde koje su bile sastavni dio Alpskog obrambeneg zida, koji se je pružao sve od Genovskog zaljeva do Kvarnera. Ravno Pivka i obližnje kasarne u Hrastju, pored obrambene linije nad Rijekom, su bili najbolje utrđeni dio zapadnog dijela alpskog zida (Julijske krajine).

Privreda

Razglednica Pivke iz 1914.

Pored djelatnosti vezane uz željeznički promet pod Italijom se 1934. ozbiljnije počinje razvijati industrija kada je Windischgrätz kupio propalu pilanu u Pivki (tada Šent Peter na Krasu) . Eduard Vinzenz Windisch-Graetz se je oktobra 1935. s obitelji iz Konjica preselio u Pivku, gdje je preuzeo vođenje pilane. Pod njegovim vodstvom (unutar obiteljskog poduzeća SICLA) su 1937. pričeli proizvoditi drvene kompozitne ploče, tvornica (nakon rata znana kao 'Javor' Pivka) je više ili manje uspješno djelovala do 1943, Tvornica je u socijalizmu u društvenom vlasništvu postala začetek snažne industrijalizacije na području Pivke, da bi uspostavom kapitalizma 90-ih godina XX. st. došlo do stagnacije i propadanja industrije.

Stanovništvo

Prema podacima Statističkog ureda RS u junu 2020. godine naselje je imalo 2,220 stanovnika.

Izvor

Černe, Andrej, (1996), Priročni krajevni leksikon Slovenije, DZS Ljubljana