Mecklenburg – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
|||
| Red 12: | Red 12: | ||
== Ime i povijest == |
== Ime i povijest == |
||
Ime |
Ime '''''Mecklenburg''''' potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]]. |
||
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (Rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme Bodrići) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i |
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (Rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme Bodrići) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i [[pokrštavanje|kristijanizirali]] stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701, tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Verzija na datum 15 juni 2020 u 22:31
 Ovo je glavno značenje pojma Mecklenburg. Za druga značenja, v. Mecklenburg (razvrstavanje). |
Mecklenburg (niskonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Zemljopis
Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km². Na zapadu graniči s pokrajinom Schleswig-Holsteinom i Donjom Saskom, na jugu sa Brandenburgom, dok je na istoku i djelomično na sjeveru Zapadna Pomeranija. Prirodne granice čine na sjeveru Meclenburški zaljev Baltika, Libečki zaljev i rijeka Trave na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: Recknitz, Trebel i Peene. Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su morene i jezera (Miric, Šverinsko jezero). Najviše uzvišenje je na 179 m.
Ime i povijest
Ime Mecklenburg potječe od imena zamka Mikilenburg ("veliki zamak"), koji se nalazi između Schwerina i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske dinastije Mecklenburg. Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (Rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme Bodrići) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kristijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva Mecklenburg-Schwerin i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701, tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji Mecklenburg-Schwerin i nove vladarske obitelji Mecklenburg-Strelitza. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar Weimarske Republike.
Stanovništvo
Najveći gradovi u Mecklenburgu su Rostock, Schwerin, Neubrandenburg i Wismar. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.
