Evropski sud pravde – razlika između verzija
m Vraćene izmjene 89.201.185.161 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog oznake: vraćanje SWViewer [1.4] |
|||
| Red 105: | Red 105: | ||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{Commonscat|European Court of Justice}} |
|||
{{Commonscat|VRHOVNI SUD R.H MI JE PRIMIO DOKUMENTACIJU , OBAVIJESTIO ME O BR. REVIZIJE. NIJE ME OBAVIJESTIO DA AKO NISAM ODVJETNICA PO STRUCI- A NISAM ,DAKLE BEZ DA MI JE VRATIO DOKUMENTE I REKAO DA NE MOGU TRAŽTI REVIZIJU JER NISAM ODVJETNICA. Smatram da su mi time nanijeli nepravdu jer da su me ranije obavijestili našla bih odvjetnika i sve dokumente posala Vrhovnom sudu. SMATRAM DA SU TO TREBALI UČINITI, A NISU, I TIME SU ME DOVELI U OVAJ POLOŽAJ. ONI SU RIJEŠILI DA SE ODBIJA REVIZIJA JER NISAM ODVJETNICA OSOBNO DA NESMIJEM ZATRAŽITI REVIZIJU, VEĆ ME JE BEZ IKAKVE OBAVIJESTI RIJEŠIO DA SE REVIZIJA ODBACUJE JER NISAM ODVJETNICA PO STRUCI. MOLIM VAS OBAVIJESTITE ME DA LI MOGU VAMA POSLATI OVAJ PREDMET.|ODVJETNIK MI NIJE POSLAO pRESUDU, ZA NJU SAM SAZNALA SLUČAJNO I ODMAH JE ZATRAŽILOD SUDA TE S POTVRDO U KOJOJ ODVJETNIK PRIZNAJE DA MI NIJE POSLAO PRESUDU=KRENULA SA ŽALBOM ,NA PRESUDU NAJPRIJE OPĆ. SUDA KOJI MI JE ODBACO PRESUDU RADI NEPRAVOVREMENOSTI. POtom se žalim Županijskom sudu, ALI SUDAC NE ŠALJE MOJU ŽALBU U ŽUPANIJSKI SUD VEĆ ON SAM NEŠTO JE NAPISAO I POSLAO, JER SAM U ŽALBI POTVRDILA DOKUMENTIMA DA SUDAC I ODVJETNIK NISU PRIZNALI OPORUKU MOJE MAJKE ZANIJEKALI SU JE IAKO JU JE ISTI TAJ SUD PRIZNAO.SVE TO MOGU POTVRDITI DOKUMETIMA. SUDAC JE POSLAO SAMO MOJ DODATAK NA ŽALBU A VELIKU ŽALBU I DOKUMENTACIJU NIJE POSLAO U TISUĆU KILOMETARA UDALJEN SUD OD NJEGOVA SUDA UMJESTO U MJESNI SUD ( DA SE NE SAZNA KAKO SU ME PRESUDOM OPLJAČKALI. ODNOSNO PREKO MOJE PRESUDE SU OPLJAČKALI ČETIRI MILIJUNA I ČETIRISTOTINE TISUĆA METARA KVADRATNIH ŠUME UZ MORE NA OTOKU,A U DOGOVORU SA LOKALNIM ZAJEDNICAMA SAV TAJ PROSTOR PRETVORILI U GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE I MEĐIUSONBNO PODIJELILI. Na tom je lokalitetu moja majka i moji prednici sto GODINA IMAI SVOJA IMANJA PLAĆALI POREZ. imanje po oporuci moje majke su zanemarili, ukinuli zemljišno knjižno riješenje na moje ime i sada su oni bogataši u milijardama eura, a ja nemam ništa. U SUSTAVU SUDSKE VLASTI U R.H SAM IZGUBIA POVJERENJE, IZ RAZLOGA (IMAM DOKUMENTŠTO JE VRHOVNI SUD ZATRAŽIO NAKON MOJE ŽALBE ŽUPANIJSKOGA SUDA RADI NEPRAVOVREMENOSTI DA SE SUDAC OPĆINSKOGA SUDA I POTPISNIK presude izjasni da li je županijsko Rješenje revizijsko, uputivši Tom sucu moju Žalbu koju on nije uputio Županijskom sudu. TADA JE TAJ SUDAC SVE PEČATOM OVJERIO DOKUMENTE Vrhovnoga suda uputio meni jer da to nema nikakve veze. Računao je da ću odustati.JA SAM SVE DOKUMETE MENI VRAĆENE S PEČATIMA Vrhovnoga i općinskoga suda vratila natrag u ZAGREB. Nakon toga poslali su meni pismo iz VRHOVNOGA SUDA A TO JE BILA OPOMEU SUCU POTPISNIKU PRVOSTUPANJSKE presude. gdje su mu naredili da se izjasni da li je rješenje županijskoga suda revizijsko.ON JE ODUGOVLAČIO S ODHGOVOROM I VJEROJATNO POSLAO DA JE RJEŠENJE ŽUPANIJSKOGA SUDA REVIZIJSKO. O tome me obavještava VRHOVNI SUD I ŠALJE MI BROJ REV IZIJE POD KOJIM SE VODI MOJ PREDMET .TO PISMO, ČEKALI SMO JOŠ ČETIRI MJESECA, ALI MENI TO RJEŠENJE NIJE POSLANO. A VRHOVI GA JE SUD DOBIO. Molila sam imam poštanske uputnice da mi sud Općinski pošalje to revizijsko rješenje, jer sam imala samo od toga županijskoga suda ono rješenje o odbačaju moje žalbe radi nepravovremenosti. TRAŽILA SAM POTOM OD Vrhovnoga suda to REVIZIJSKO rješenje županijskog suda. koje im je poslao sudac općinskoga suda NISAM GA DOBILA. |
|||
tako je opljačkana sva moja imovina, ali i imovina Hrvatskih šuma koju su preko ove Presude učinili privartnom imovinom. KOD NAS JE DANA NIŽIM SUCIMA VLAST I NITKO IH NE MOŽE KONTROLIRATI ČAK NI PREDSJEDNIK TOGA SUDA JER DA SU SVAKI PONAOSOB SAMOSTALNI I DA NITKO NEMA INGERENCIJE ULAZITI U PRESUDU KOJA JE U OVOM SLUČAJU KRIMINALNO DJELO. ŠTO MI JE ČINITI. ? MOGU LI VAM POSLATI OVAJ ZAČUĐUJUĆI PRAVNI AKT PRESUDU KOJA JE PO SVOJSTVU KRIMINALNO DJELO? MOLIM DA MI JAVITE IMAM LI NA TO PRAVO.SRDAČAN POZDRAV . hvala VAM.|adresa: ljiljanaseselja@gmail.com=Ljiljana Šešelja Rivnica 4 23000 ZADAR|mob. 385 098 1717785=}} |
|||
* [http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7024/ Službene stranice Europskog suda] |
* [http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7024/ Službene stranice Europskog suda] |
||
Verzija na datum 10 juni 2020 u 17:01
Ne poistovijećivati sa Sud pravde Europske unije.
Europski sud (engl. Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije. Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije.
Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedište u Luxembourgu.
Zbog preopterećenosti Suda EZ-a, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Opći sud). Sve do Ugovora iz Nice 2001. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridruženo tijelo Europskog suda, a ne kao zaseban sud.
Sastav
Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake države članice (dakle 28) i osam nezavisnih odvjetnika (engl. Advocates General). Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dužnost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika.
Savjetodavni odbor za davanje mišljenja o prikladnosti kandidata za obnašanje dužnosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda i Općeg suda uveden je Lisabonskim ugovorom (članak 255. UFEU). Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivših članova Suda i Općeg suda, članova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predlaže Europski parlament. Vijeće EU donosi odluku o utvrđivanju pravila rada odbora i odluku o imenovanju njegovih članova. Ono odlučuje na inicijativu predsjednika Europskog suda.
Specifičnost suda je djelovanje nezavisnih odvjetnika. Dužnost je nezavisnog odvjetnika, djelujući posve nepristrano i neovisno, na javnoj raspravi iznositi obrazložene prijedloge odluka u predmetima u kojima se u skladu sa Statutom Suda Europske unije zahtijeva njegovo sudjelovanje. Sudu pomaže osam nezavisnih odvjetnika, od tog po jedan uvijek iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije i Španjolske. Preostalih tri rotiraju prema abecednom redu iz preostalih 23 država članica. Na zahtjev Europskog suda, Vijeće EU može, odlučujući jednoglasno, povećati broj nezavisnih odvjetnika.
Sud zasjeda u sudskim vijećima (od tri i pet sudaca) ili u velikom vijeću (13 sudaca) u skladu s pravilima koja su u tu svrhu utvrđena u Statutu Suda Europske unije. Kada je to u skladu sa Statutom, Sud može zasjedati i u punom sastavu.
Sud ima Tajnika (engl. Registrar), koji je na čelu Tajništva (engl. Registry).
Popis predsjednika Europskog suda
Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Suda na razdoblje od tri godine i može biti ponovno izabran. Predsjednik usmjerava rad Suda i predsjedava sjednicama Velikog vijeća i Suda u punom sastavu.
| # | Mandatno razoblje | Predsjednik | Država |
|---|---|---|---|
| 1952. – 1958. | Massimo Pilotti | Šablon:ZD+X/I | |
| 1. | 1958. – 1964. | Andreas Matthias Donner | Šablon:ZD+X/N |
| 2. | 1964. – 1967. | Charles Léon Hammes | Šablon:ZD+X/L |
| 3. | 1967. – 1976. | Robert Lecourt | Šablon:ZD+X/F |
| 4. | 1976. – 1980. | Hans Kutscher | Šablon:ZD+X/N |
| 5. | 1980. – 1984. | Josse Mertens de Wilmars | Šablon:ZD+X/B |
| 6. | 1984. – 1988. | John Mackenzie-Stuart | Šablon:ZD+X/U |
| 7. | 1988. – 1994. | Ole Due | Šablon:ZD+X/D |
| 8. | 1994. – 2003. | Gil Carlos Rodriguez Iglesias | Šablon:ZD+X/Š |
| 9. | 7. listopada 2003. - danas Mandat istječe 31. listopada 2014. |
Vassilios Skouris | Šablon:ZD+X/G |
| Izvori: Predsjednici Suda. European NAvigator. Preuzeto 21. veljače 2012. | |||
Nadležnost
Najvažniji postupci pred Europskim sudom:
Postupak protiv države članice
Tužbe za poništenje akta zajednice
Tužbe zbog propusta
Tužba je uređena člankom 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Države članica ili institucije Europske unije, a tu se ubrajaju i tijela, uredi i agencije Europske unije, mogu podići tužbe protiv drugih institucija ako utvrde da su one propustile dijelova u skladu s odredbama Ugovora odnosno zbog propusta da donese akt koji je bila obavezna donijeti. Tužba je dozvoljena ako je je institucija prethodno bila pozvana da donese sporni akt. U ovom postup nadležnost ima Opći sud dok je žalbena nadležnost pripada Sudu.
Prethodni postupak
Prethodni postupak je postupak koji pred Sudom pokreće nacionalni sud pred kojim se neko pitanje europskoga prava pojavi kao relevantno za odlučivanje u predmetu. Na taj se način u pravnom sustavu EU osigurava ujednačenost prava. Postupak se u praksi pokazao iznimno važnim, i upravo je u tom postupku Europski sud razvio neka temeljna načela prava EU, kao što su načelo nadređenosti i načelo izravnog učinka. Nacionalni sudovi su vezani značenjem odgovora Europskog suda te obvezuje sve sudove u hijerarhiji. Tumačenje Europskog suda u vezi određenog pitanja djeluje i erga omnes.
Prema članku 267. TFEU, Europski sud je nadležan odlučivati o prethodnim pitanjima koja se tiču:
- tumačenja Ugovorâ;
- valjanosti i tumačenja akata institucija, tijela, ureda ili agencija Unije.
Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom države članice, taj sud može, ako smatra da je odluka o tom pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatražiti od Suda da o tome odluči. Ako se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke države članice, protiv čijih odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud dužan uputiti to pitanje Sudu.[1]
