Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi 1941. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
BokicaK (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 6: Red 6:
Posle [[kapitulacija|kapitulacije]] [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske kraljevske vojske (JKV)]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]], Nemci su odredili [[Smederevo]] kao mesto na kom će se skladištiti zarobljena oprema, [[oružje]], [[municija]] i [[benzin]] bivše JKV, odakle će se ona prebacivati u [[Treći rajh|Nemačku]], koja se spremala za [[Operacija Barbarosa|napad na SSSR]]. Smederevo je bio povezan [[železnica|železnicom]] i nalazi se na [[Dunav]]u. Utovar zaplenjenog materijala vršili su zarobljenici pripadnici JKV.
Posle [[kapitulacija|kapitulacije]] [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske kraljevske vojske (JKV)]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]], Nemci su odredili [[Smederevo]] kao mesto na kom će se skladištiti zarobljena oprema, [[oružje]], [[municija]] i [[benzin]] bivše JKV, odakle će se ona prebacivati u [[Treći rajh|Nemačku]], koja se spremala za [[Operacija Barbarosa|napad na SSSR]]. Smederevo je bio povezan [[železnica|železnicom]] i nalazi se na [[Dunav]]u. Utovar zaplenjenog materijala vršili su zarobljenici pripadnici JKV.


Taj dan u Smederevu je bio [[pijaca|pijačni]] dan i u grad su dolazili stanovnici okolnih naselja da trguju. [[Eksplozija]] se dogodila oko 14:10, baš u trenutku kada je pored [[Smederevska tvrđava|tvrđave]] prolazi [[voz]] za [[Velika Plana|Veliku Planu]], koji je prevozio radnike kući. Među žrtvama bili su sin i snaha [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Za obnovu grada Nedićeva vlada je postavila [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], rodom iz Smedereva.
Taj dan u Smederevu je bio [[pijaca|pijačni]] dan i u grad su dolazili stanovnici okolnih naselja da trguju. [[Eksplozija]] se dogodila oko 14:10, baš u trenutku kada je pored [[Smederevska tvrđava|tvrđave]] prolazi [[voz]] za [[Velika Plana|Veliku Planu]], koji je prevozio radnike kući. Među žrtvama bili su sin i snaha [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Za obnovu grada Komesarska vlada je postavila [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], rodom iz Smedereva.


Uzrok eksplozije nije rasvetljen do danas. Prva verzije je da je do eksplozije došlo slučajno, a druga da je za nju odgovoran [[SSSR|sovjetski]] agent [[Mustafa Golubić]], koji je uhapšen dva dana kasnije.<ref name="Petranović" /> Neki smatraju drugu verziju malo verovatnom, jer se u to vreme SSSR trudio da bude u dobrim odnosima sa Nemačkom.
Uzrok eksplozije nije rasvetljen do danas. Prva verzije je da je do eksplozije došlo slučajno, a druga da je za nju odgovoran [[SSSR|sovjetski]] agent [[Mustafa Golubić]], koji je uhapšen dva dana kasnije.<ref name="Petranović" /> Neki smatraju drugu verziju malo verovatnom, jer se u to vreme SSSR trudio da bude u dobrim odnosima sa Nemačkom.

Verzija na datum 30 maj 2020 u 21:42

Skladištenje municije bivše Jugoslovenske vojske
Posledice eksplozije u smederevskoj tvrđavi
Razoreno Smederevo nakon eksplozije

Eksplozija municije u Smederevskoj tvrđavi dogodila se 5. juna 1941. iz nerazjašnjenih razloga. Procene žrtava se kreću od nekoliko stotina do 2.500 osoba.[1]

Posle kapitulacije Jugoslovenske kraljevske vojske (JKV) u Aprilskom ratu, Nemci su odredili Smederevo kao mesto na kom će se skladištiti zarobljena oprema, oružje, municija i benzin bivše JKV, odakle će se ona prebacivati u Nemačku, koja se spremala za napad na SSSR. Smederevo je bio povezan železnicom i nalazi se na Dunavu. Utovar zaplenjenog materijala vršili su zarobljenici pripadnici JKV.

Taj dan u Smederevu je bio pijačni dan i u grad su dolazili stanovnici okolnih naselja da trguju. Eksplozija se dogodila oko 14:10, baš u trenutku kada je pored tvrđave prolazi voz za Veliku Planu, koji je prevozio radnike kući. Među žrtvama bili su sin i snaha Milana Nedića. Za obnovu grada Komesarska vlada je postavila Dimitrija Ljotića, rodom iz Smedereva.

Uzrok eksplozije nije rasvetljen do danas. Prva verzije je da je do eksplozije došlo slučajno, a druga da je za nju odgovoran sovjetski agent Mustafa Golubić, koji je uhapšen dva dana kasnije.[1] Neki smatraju drugu verziju malo verovatnom, jer se u to vreme SSSR trudio da bude u dobrim odnosima sa Nemačkom.

Povezano

Reference

  1. 1,0 1,1 Petranović, Branko (1992). Srbija u Drugom svetskom ratu. Beograd. 

Spoljašnje veze