Jevrejski jezici – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
fix typo |
||
Red 3: | Red 3: | ||
'''Jevrejski jezici''' označavaju grupu [[jezik]]a i [[dijalekt|dijalekata]] koji su se razvili u raznim [[jevreji|jevrejskim]] zajednicama širom svijeta, a najviše u [[Evropa|Evropi]], [[jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje [[hebrejski jezik|hebrejskih]] riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom i [[raši pismo|raši pismu]]. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su originalno nastali. Najrašireniji od svih jevrejskih jezika razvijenih u dijaspori je [[jidiš]], koji se među Jevrejima govorio više nego ijedan drugi jezik u historiji; [[Ladino jezik|Ladino]], jezik sefardskih Jevreja koji je u upotrebi bio preko pet vijekova; i [[judeo-arapski jezici|judeo-arapska]] grupa jezika kojom se preko jednog milenijuma govorilo u [[Arapski svijet|arapskim zemljama]]. |
'''Jevrejski jezici''' označavaju grupu [[jezik]]a i [[dijalekt|dijalekata]] koji su se razvili u raznim [[jevreji|jevrejskim]] zajednicama širom svijeta, a najviše u [[Evropa|Evropi]], [[jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje [[hebrejski jezik|hebrejskih]] riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom i [[raši pismo|raši pismu]]. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su originalno nastali. Najrašireniji od svih jevrejskih jezika razvijenih u dijaspori je [[jidiš]], koji se među Jevrejima govorio više nego ijedan drugi jezik u historiji; [[Ladino jezik|Ladino]], jezik sefardskih Jevreja koji je u upotrebi bio preko pet vijekova; i [[judeo-arapski jezici|judeo-arapska]] grupa jezika kojom se preko jednog milenijuma govorilo u [[Arapski svijet|arapskim zemljama]]. |
||
[[Hebrejski jezik|Hebrejski]] je [[liturgijski jezik]] judaizma (odnosno ''leshon ha-kodesh'', "sveti jezik"), odnosno jezik na kome su napisani jevrejski sveti spisi ([[Tanah|Tanakh]]), te svakodnevni govor Jevreja kroz vijekova. Do 5. vijeka pne. se hebrejskom kao svakodnevni govor u [[Judeja|Judeji]] pridružio srodni [[aramejski jezik]].<ref name=Grintz>Grintz, Jehoshua M. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-9231(196003)79%3A1%3C32%3AHATSAW%3E2.0.CO%3B2-M "Hebrew as the Spoken and Written Language in the Last Days of the Second Temple."] ''Journal of Biblical Literature''. March, 1960.</ref> Do 3. vijeka pne. Jevreji u dijaspori su počeli govoriti [[starogrčki jezik|grčki]]. |
[[Hebrejski jezik|Hebrejski]] je [[liturgijski jezik]] judaizma (odnosno ''leshon ha-kodesh'', "sveti jezik"), odnosno jezik na kome su napisani jevrejski sveti spisi ([[Tanah|Tanakh]]), te svakodnevni govor Jevreja kroz vijekova. Do 5. vijeka pne. se hebrejskom kao svakodnevni govor u [[Judeja|Judeji]] pridružio srodni [[aramejski jezik]].<ref name=Grintz>Grintz, Jehoshua M. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-9231(196003)79%3A1%3C32%3AHATSAW%3E2.0.CO%3B2-M "Hebrew as the Spoken and Written Language in the Last Days of the Second Temple."] ''Journal of Biblical Literature''. March, 1960.</ref> Do 3. vijeka pne. Jevreji u dijaspori su počeli govoriti [[starogrčki jezik|grčki]]. |
||
Hebrejski je kao svakodnevni govor obnovio [[Eliezer ben Yehuda]] nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se koristio kao [[maternji jezik]] od [[Tannaim|tanajskh]] vremena<ref name=Grintz/>, tj. od 200. n.e. Preko šesnaest vijekova hebrejski se koristio gotovo isključivo kao liturgijski jezik, odnosno kao jezik kojim je pisana većina judaističkih knjiga, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo na [[Šabat|Sabat]].<ref>Parfitt, T. V. "The Use of Hebrew in Palestine 1800–1822." ''Journal of Semitic Studies '', 1972.</ref> Vijekova su Jevreji umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika oblasti u koje su se doselili, često razvijajući zasebne [[dijalekt]]e ili stvarajući nove jezike. [[Jidiš]] je judeo-germanski jezik koga su razvili [[Aškenazi]] koji su migrirali u [[Srednja Evropa|Centralnu Evropu]], a [[Ladino jezik|Ladino]], također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španski jezik su razvili [[Sefardi]] koji su živjeli na [[Pirinejski poluotok|Iberijskom poluotoku]]. Zbog mnogih faktora, uključujući [[Holokaust]] nad evropskim Jevrejima, [[jevrejski egzodus iz arapskih zemalja]] i masovnu emigraciju jevrejskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici jevrejskih zajednica, uključujući [[judeo-gruzijski jezik|judeo-gruzijski]], [[judeo-arapski jezici|judeo-arapski]], [[judeo-berberski jezik|judeo-berberski]], [[krimčakski jezik|krimčakski]], [[Judeo-Malayalam]] i mnogi drugi su izašli iz upotrebe. |
Hebrejski je kao svakodnevni govor obnovio [[Eliezer ben Yehuda]] nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se koristio kao [[maternji jezik]] od [[Tannaim|tanajskh]] vremena<ref name=Grintz/>, tj. od 200. n.e. Preko šesnaest vijekova hebrejski se koristio gotovo isključivo kao liturgijski jezik, odnosno kao jezik kojim je pisana većina judaističkih knjiga, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo na [[Šabat|Sabat]].<ref>Parfitt, T. V. "The Use of Hebrew in Palestine 1800–1822." ''Journal of Semitic Studies '', 1972.</ref> Vijekova su Jevreji umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika oblasti u koje su se doselili, često razvijajući zasebne [[dijalekt]]e ili stvarajući nove jezike. [[Jidiš]] je judeo-germanski jezik koga su razvili [[Aškenazi]] koji su migrirali u [[Srednja Evropa|Centralnu Evropu]], a [[Ladino jezik|Ladino]], također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španski jezik su razvili [[Sefardi]] koji su živjeli na [[Pirinejski poluotok|Iberijskom poluotoku]]. Zbog mnogih faktora, uključujući [[Holokaust]] nad evropskim Jevrejima, [[jevrejski egzodus iz arapskih zemalja]] i masovnu emigraciju jevrejskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici jevrejskih zajednica, uključujući [[judeo-gruzijski jezik|judeo-gruzijski]], [[judeo-arapski jezici|judeo-arapski]], [[judeo-berberski jezik|judeo-berberski]], [[krimčakski jezik|krimčakski]], [[Judeo-Malayalam]] i mnogi drugi su izašli iz upotrebe. |
Verzija na datum 21 maj 2020 u 17:33
Jevrejski jezici označavaju grupu jezika i dijalekata koji su se razvili u raznim jevrejskim zajednicama širom svijeta, a najviše u Evropi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje hebrejskih riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom i raši pismu. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su originalno nastali. Najrašireniji od svih jevrejskih jezika razvijenih u dijaspori je jidiš, koji se među Jevrejima govorio više nego ijedan drugi jezik u historiji; Ladino, jezik sefardskih Jevreja koji je u upotrebi bio preko pet vijekova; i judeo-arapska grupa jezika kojom se preko jednog milenijuma govorilo u arapskim zemljama.
Hebrejski je liturgijski jezik judaizma (odnosno leshon ha-kodesh, "sveti jezik"), odnosno jezik na kome su napisani jevrejski sveti spisi (Tanakh), te svakodnevni govor Jevreja kroz vijekova. Do 5. vijeka pne. se hebrejskom kao svakodnevni govor u Judeji pridružio srodni aramejski jezik.[1] Do 3. vijeka pne. Jevreji u dijaspori su počeli govoriti grčki.
Hebrejski je kao svakodnevni govor obnovio Eliezer ben Yehuda nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se koristio kao maternji jezik od tanajskh vremena[1], tj. od 200. n.e. Preko šesnaest vijekova hebrejski se koristio gotovo isključivo kao liturgijski jezik, odnosno kao jezik kojim je pisana većina judaističkih knjiga, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo na Sabat.[2] Vijekova su Jevreji umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika oblasti u koje su se doselili, često razvijajući zasebne dijalekte ili stvarajući nove jezike. Jidiš je judeo-germanski jezik koga su razvili Aškenazi koji su migrirali u Centralnu Evropu, a Ladino, također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španski jezik su razvili Sefardi koji su živjeli na Iberijskom poluotoku. Zbog mnogih faktora, uključujući Holokaust nad evropskim Jevrejima, jevrejski egzodus iz arapskih zemalja i masovnu emigraciju jevrejskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici jevrejskih zajednica, uključujući judeo-gruzijski, judeo-arapski, judeo-berberski, krimčakski, Judeo-Malayalam i mnogi drugi su izašli iz upotrebe.
Tri najraširenija jezika među današnjim Jevrejima su engleski, suvremeni hebrejski i ruski. Uz njih se koriste i neki romanski jezici kao francuski i španski.
Bibliografia
- Zuckermann, Ghil'ad (2014). Jewish Language Contact (International Journal of the Sociology of Language 226)
- Zuckermann, Ghil'ad (2003), Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew, Palgrave Macmillan (ISBN 9781403917232 / ISBN 978140338695)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Grintz, Jehoshua M. "Hebrew as the Spoken and Written Language in the Last Days of the Second Temple." Journal of Biblical Literature. March, 1960.
- ↑ Parfitt, T. V. "The Use of Hebrew in Palestine 1800–1822." Journal of Semitic Studies , 1972.
Eksterni linkovi
- Jewish Language Research Website from Jewish-languages.org
- The Lily Center for Jewish Languages and Literatures at Harvard University
- WW2 propaganda leaflets: A website about airdropped, shelled or rocket fired propaganda leaflets. Allied propaganda leaflet for Moroccan Jews in Judeo-Arabic language.
- Jewish languages dying out
- Jewish Languages of Europe
- Hebrew (Jewish) languages: Ivrit, Yiddish