Mistras – razlika između verzija
m (GR) File renamed: File:Mystras plan.svg → File:Map of Mystras-en.svg File renaming criterion #4: To harmonize the file names of a set of images (so that only one part of all names differs).See [[c:T... |
fotka oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
||
Red 37: | Red 37: | ||
God. 1249., Mistras je postao sjedištem latinske [[Kneževina Aheja|kneževine Aheje]] koja je osnovana 1205. godine nakon osvajanja [[Konstantinopolj|Konstantinopola]] tijekom [[Četvrti krstaški pohod|Četvrtog križarskog rata]]. Knez [[Vilim II. Villehardouin]], pra-nećak povjesničara Četvrtog križarskog pohoda, [[Geoffrey Villehardouin|Geoffreya Villehardouina]], je tu napravio svoju palaču. Već [[1261|1261.]] godine, Latini su dali Mistras, i druge utvrde, kao otkupninu za zarobljenog [[Vilim II.|Vilima II.]], kojeg su Bizantinci zarobili u [[Pelagonija|Pelagoniji]]. Bizantski car [[Mihajlo VIII. Paleolog]] ga je učinio prijestolnicom novoosnovane kneževine Moreje kojom su upravljali carevi rođaci, iako su njegovom cijelom obalom i otocima vladali [[Mletačka Republika|Mlečani]]. U usporedbi s ostatkom Carstva, Moreja je uživala blagostanje i gospodarski procvat. Za vrijeme cara [[Teodor I. Paleolog|Teodora I.]] postao je drugi grad po važnosti u Carstvu, odmah poslije [[Istanbul|Carigrada]], a Vilimova palača je postala drugom carskom [[rezidencija|rezidencijom]]. |
God. 1249., Mistras je postao sjedištem latinske [[Kneževina Aheja|kneževine Aheje]] koja je osnovana 1205. godine nakon osvajanja [[Konstantinopolj|Konstantinopola]] tijekom [[Četvrti krstaški pohod|Četvrtog križarskog rata]]. Knez [[Vilim II. Villehardouin]], pra-nećak povjesničara Četvrtog križarskog pohoda, [[Geoffrey Villehardouin|Geoffreya Villehardouina]], je tu napravio svoju palaču. Već [[1261|1261.]] godine, Latini su dali Mistras, i druge utvrde, kao otkupninu za zarobljenog [[Vilim II.|Vilima II.]], kojeg su Bizantinci zarobili u [[Pelagonija|Pelagoniji]]. Bizantski car [[Mihajlo VIII. Paleolog]] ga je učinio prijestolnicom novoosnovane kneževine Moreje kojom su upravljali carevi rođaci, iako su njegovom cijelom obalom i otocima vladali [[Mletačka Republika|Mlečani]]. U usporedbi s ostatkom Carstva, Moreja je uživala blagostanje i gospodarski procvat. Za vrijeme cara [[Teodor I. Paleolog|Teodora I.]] postao je drugi grad po važnosti u Carstvu, odmah poslije [[Istanbul|Carigrada]], a Vilimova palača je postala drugom carskom [[rezidencija|rezidencijom]]. |
||
Freske u crkvi ''Peribleptos'' su nastale od 1348.-1380. godine kao posljednja djela kasnobizanstkog freskoslikarstva, i rijetki primjeri [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] tog doba; presudni za njeno upoznavanje. |
[[Freska|Freske]] u crkvi ''Peribleptos'' su nastale od [[1348]].-[[1380|1380.]] godine kao posljednja djela kasnobizanstkog freskoslikarstva, i rijetki primjeri [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] tog doba; presudni za njeno upoznavanje. |
||
[[Datoteka:Monastère Perivleptos à Mistra - entrée coté nord.jpg|mini|297x297piksel]] |
|||
Mistras je bio i središtem bizantske znanosti, te je tu boravio neoplatonistički filozof [[Pleton]] sve do svoje smrti 1452. godine. On je značajno utjecao na [[neoplatonizam]] [[Rana renesansa|talijanske renesansne]], osobito nakon što je bio u pratnji cara [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] u [[Firenca|Firencu]] 1439. godine. |
Mistras je bio i središtem bizantske znanosti, te je tu boravio neoplatonistički filozof [[Pleton]] sve do svoje smrti 1452. godine. On je značajno utjecao na [[neoplatonizam]] [[Rana renesansa|talijanske renesansne]], osobito nakon što je bio u pratnji cara [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] u [[Firenca|Firencu]] 1439. godine. |
||
Verzija na datum 20 maj 2020 u 23:43
Μυστράς Myzithras | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Grčka |
Periferija | Peloponez |
Prefektura | Lakonija |
Stanovništvo | 4.6008 (2001) |
Visina | 15 m |
Koordinate | 37°04′N 22°23′E / 37.067°N 22.383°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 231 00 |
Pozivni broj | 27310 |
Registarska oznaka | AK |
Službena stranica | www.mystras.gr |
Karta | |
Mistras (Mystras, Μυστράς ili Μυζηθράς), u kronikama Moreje Myzithras, je bio utvrđeni grad u srednjovjekovnoj državi Moreji na planini Tajget, Peloponez, u blizini drevne Sparte. U 14. i 15. stoljeću služio je kao prijestolnica bizantske despotije Moreje, tijekom kojeg je razdoblja doživjela gospodarski i kulturni vrhunac. Tijekom Osmanske okupacije bila je skoro nenaseljena te su je zapadnjaci držali da je drevna Sparta. Napušten je 1830. godine, kada je izgrađen novi grad Sparti oko 8 km istočno od Mistrasa. On je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1989. godine[1] kao mjesto jedinstvenih srednjovjekovnih građevina Križara, Bizantinaca, Turaka i Mlečana u nedirnutom krajoliku.
Historija
God. 1249., Mistras je postao sjedištem latinske kneževine Aheje koja je osnovana 1205. godine nakon osvajanja Konstantinopola tijekom Četvrtog križarskog rata. Knez Vilim II. Villehardouin, pra-nećak povjesničara Četvrtog križarskog pohoda, Geoffreya Villehardouina, je tu napravio svoju palaču. Već 1261. godine, Latini su dali Mistras, i druge utvrde, kao otkupninu za zarobljenog Vilima II., kojeg su Bizantinci zarobili u Pelagoniji. Bizantski car Mihajlo VIII. Paleolog ga je učinio prijestolnicom novoosnovane kneževine Moreje kojom su upravljali carevi rođaci, iako su njegovom cijelom obalom i otocima vladali Mlečani. U usporedbi s ostatkom Carstva, Moreja je uživala blagostanje i gospodarski procvat. Za vrijeme cara Teodora I. postao je drugi grad po važnosti u Carstvu, odmah poslije Carigrada, a Vilimova palača je postala drugom carskom rezidencijom.
Freske u crkvi Peribleptos su nastale od 1348.-1380. godine kao posljednja djela kasnobizanstkog freskoslikarstva, i rijetki primjeri bizantske umjetnosti tog doba; presudni za njeno upoznavanje.
Mistras je bio i središtem bizantske znanosti, te je tu boravio neoplatonistički filozof Pleton sve do svoje smrti 1452. godine. On je značajno utjecao na neoplatonizam talijanske renesansne, osobito nakon što je bio u pratnji cara Ivana VIII. Paleologa u Firencu 1439. godine.
Posljednji bizantski car, Konstantin XI., bio je knez Mistrasa prije nego je postao carem. Dimitrije Paleolog, posljednji knez Moreje, predao je kneževinu i grad Mistras osmanskom caru Mehmedu II. 1460. godine. Mlečani su ga osvojli 1687. i držali do 1715. godine, a Turci ponovno do 1821. godine kada je otpočeo Grčki rat za neovisnost. Oton, grčki kralj, ga je napustio u korist novog grada Sparti.
-
Citadela iznad grada -
Gradska vrata iznutra -
Manastir Peribleptos -
Rođenje Kristovo, freska u manasiru Peribleptos -
Mitropolija Mistras -
Crkva Evanđelista -
Gradska ulica -
Manastir Pantanassa
Bilješke
- Sir Steven Runciman, Mistra: Byzantine Capital of the Peloponnese, 1980.
Vanjske veze
- Povijest Mistrasa (en.)