Coordinates: 45°07′59″N 13°38′08″E / 45.13313036°N 13.63541834°E / 45.13313036; 13.63541834

Limski kanal – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
zanimljivosti
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
nadopuna
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 5: Red 5:
Zaljev prodire 11,5 km duboko u kopno, a dio je veće depresije, doline kraj [[Kanfanar|Kanfanara]] i doline potoka Cipri duge 35 km, od koje Limski kanal zaprima 1/3 duljine.
Zaljev prodire 11,5 km duboko u kopno, a dio je veće depresije, doline kraj [[Kanfanar|Kanfanara]] i doline potoka Cipri duge 35 km, od koje Limski kanal zaprima 1/3 duljine.


'''Romualdova pećina''' (''Grotta di Romualdo'') je [[Paleolit|paleolitsko]] nalazište otkriveno još u [[19. stoljeće|XIX. st.]], a 2019. godine u toj spilji je otkriveno i [[Paleolitska umjetnost|pećinsko slikarstvo]]. Pećina je dobila me po monahu pustinjaku sv. Romualdu koji je ovdje živio i vršio svoje obrede
'''Romualdova pećina''' (''Grotta di Romualdo'') je [[Paleolit|paleolitsko]] nalazište otkriveno još u [[19. stoljeće|XIX. st.]], a 2019. godine u toj spilji je otkriveno i [[Paleolitska umjetnost|pećinsko slikarstvo]]. Pećina je dobila me po monahu pustinjaku sv. Romualdu koji je ovdje živio i vršio svoje obrede, a osnovao je i manastir (v. ''Zanimljivosti'')
[[Datoteka:A Limski fjordban - panoramio.jpg|mini|350x350piksel|Romualdova pećina - paleolitsko nalazište na strmijoj sjevernoj obali Limskog kanala]]
[[Datoteka:A Limski fjordban - panoramio.jpg|mini|350x350piksel|Romualdova pećina - paleolitsko nalazište na strmijoj sjevernoj obali Limskog kanala]]
Zahvaljujući specifičnom sastavu vode (malog saliniteta i veće kiselosti) Limski kanal ima raznoliku floru i faunu vode pa je i značajno uzgajalište [[školjke|školjaka]] (pedoči i oštrige).
Zahvaljujući specifičnom sastavu vode (malog saliniteta i veće kiselosti) Limski kanal ima raznoliku floru i faunu vode pa je i značajno uzgajalište [[školjke|školjaka]] (pedoči i oštrige).
Red 16: Red 16:


== Zanimljivosti ==
== Zanimljivosti ==

Limski kanal je poznat i po [[Jules Verne|Jules Verneovom]] romanu 'Mathias Sandorf' u kome se istoimeni junak u bijegu kroz Pazinsku jamu iskrcava na obalu Limskog kanala.<br />
* [[Datoteka:Limski Kanal.jpg|mini|291x291piksel|'Dno' Limskog kanala]]Limski kanal je poznat i po [[Jules Verne|Jules Verneovom]] romanu 'Mathias Sandorf' u kome se istoimeni junak u bijegu kroz Pazinsku jamu iskrcava na obalu Limskog kanala.
* Na sjevernoj zaravni inad Limskog kanala, između feuda [[Kalisedo]] ([[Gradina (Vrsar)|Gradine]]) i [[Lovreč|Lovreča]] nalazi se [[Kloštar]] gdje je [[Benediktinci|benediktinac]] Romualdo oko [[1002|1002.]] osnovao benediktinski samostan kamaldoljana i uz ranije sagrađenu crkvicu koja postoji i danas. Jednobrodna romanička bazilici s polukružnom apsidom, prvim objektom u romaničkom stilu koji su u Istru donijeli benediktinci. Unutrašnjost crkve oslikana je vrijednim [[Freska|freskama]], najstarijim u Istri. Manastir su u [[13. stoljeće|XIII. st.]] preuzeli monasi San Michele iz [[Murano|Murana]]. Na žalost cijeli je kompleks kloštara u raspadajućem stanju. Romualdo je sagradio veću crkvu Sv. Mihovila Arhanđela nad [[Limski kanal|Limom]].<br />


{{Commonscat|Lim (Croatia)}}
{{Commonscat|Lim (Croatia)}}

Verzija na datum 20 maj 2020 u 02:04

45°07′59″N 13°38′08″E / 45.13313036°N 13.63541834°E / 45.13313036; 13.63541834

Limski kanal

Limski kanal - Canal de Leme (istrovenetski), Limo (istriotski), Canale di Leme (tal.) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja. Nastao je kao rijas (potopljeno riječno ušće) rijeke Pazinčice koja danas ponire u Pazinskoj jami kod Pazina, a u prošlosti se je ulijevala u more u Limskom kanalu. U njezino staro korito je prodrlo more te je tako nastao današnji zaljev te on nije fjord kao što se često pogrešno govori (fjord je zaljev nastao radom ledenjaka).

Zaljev prodire 11,5 km duboko u kopno, a dio je veće depresije, doline kraj Kanfanara i doline potoka Cipri duge 35 km, od koje Limski kanal zaprima 1/3 duljine.

Romualdova pećina (Grotta di Romualdo) je paleolitsko nalazište otkriveno još u XIX. st., a 2019. godine u toj spilji je otkriveno i pećinsko slikarstvo. Pećina je dobila me po monahu pustinjaku sv. Romualdu koji je ovdje živio i vršio svoje obrede, a osnovao je i manastir (v. Zanimljivosti)

Romualdova pećina - paleolitsko nalazište na strmijoj sjevernoj obali Limskog kanala

Zahvaljujući specifičnom sastavu vode (malog saliniteta i veće kiselosti) Limski kanal ima raznoliku floru i faunu vode pa je i značajno uzgajalište školjaka (pedoči i oštrige).

Ime mu dolazi od latinske riječi limes = granica (tuda je u srednjem vijeku prolazila granica između Pulske i porečke dijaceze).

Širina zaljeva je 500-700 m, a more je duboko 20-30 m. Okružen je brdima (do 150 m) a južna strana je blaša i pokrivena šumarcima (jasena, hrasta i drijena) dok je sjeverna strmija s atraktivnim liticama kanjona i prekrivena je makijom (bernistra, česmin, crnomirtom (mastika)

Iznad Limskog kanala nalaze se atraktivne biciklističke staze koja prolazi i kraj ruševina Kaštela, popularne među evropskim mauntbajkerima.

Zanimljivosti

  • 'Dno' Limskog kanala
    Limski kanal je poznat i po Jules Verneovom romanu 'Mathias Sandorf' u kome se istoimeni junak u bijegu kroz Pazinsku jamu iskrcava na obalu Limskog kanala.
  • Na sjevernoj zaravni inad Limskog kanala, između feuda Kalisedo (Gradine) i Lovreča nalazi se Kloštar gdje je benediktinac Romualdo oko 1002. osnovao benediktinski samostan kamaldoljana i uz ranije sagrađenu crkvicu koja postoji i danas. Jednobrodna romanička bazilici s polukružnom apsidom, prvim objektom u romaničkom stilu koji su u Istru donijeli benediktinci. Unutrašnjost crkve oslikana je vrijednim freskama, najstarijim u Istri. Manastir su u XIII. st. preuzeli monasi San Michele iz Murana. Na žalost cijeli je kompleks kloštara u raspadajućem stanju. Romualdo je sagradio veću crkvu Sv. Mihovila Arhanđela nad Limom.