Pruska – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{dz}}
{{dz}}
[[Datoteka:German Empire - Prussia (1871).svg|thumb|200px|Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918.]]
[[Datoteka:German Empire - Prussia (1871).svg|thumb|200px|Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918.]]
'''Pruska''' ili '''Prusija''' (njem. ''Preußen'', lat. ''Borussia'') je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena [[Prusi|Prusa]], kasnije zemlja [[Njemački viteški red|Njemačkog viteškog reda]], a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala [[Hohenzollern]]a koje je [[1618]]. stupilo u personalnu uniju s [[Brandenburg|Brandenburškom markom]]. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv [[Poljska|Poljske]], Istočna Pruska je dobila suverenitet [[1660]]. godine, a od [[1701]]. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od [[1871]]. do [[1945]]. bila je dio [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], a [[1947]]. je prestala postojati odlukom Saveznika.
'''Pruska''' ili '''Prusija''' (njem. ''Preußen'', lat. ''Borussia'') je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena [[Prusi|Prusa]], kasnije zemlja [[Teutonski viteški red|Teutonskog viteškog reda]], a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala [[Hohenzollern]]a koje je [[1618]]. stupilo u personalnu uniju s [[Brandenburg|Brandenburškom Markom]]. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv [[Poljska|Poljske]], Istočna Pruska je dobila suverenitet [[1660]]. godine, a od [[1701]]. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od [[1871]]. do [[1945]]. bila je dio [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], a [[1947]]. je prestala postojati odlukom Saveznika.


== Općenito ==
== Općenito ==
[[Datoteka:Flag of Prussia (1892-1918).svg|thumb|200px|Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918.]]
[[Datoteka:Flag of Prussia (1892-1918).svg|thumb|200px|Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918.]]


Naziv Pruska u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog [[Pomorje|Pomorja]] i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje [[Letonija|Letonije]]), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama [[Zapadna Pruska]] (''Westpreußen'') i [[Istočna Pruska]] (''Ostpreußen''). Od [[1466]]. do [[1772]]. regija je bivala dijeljena između Poljske i Njemačkog viteškog reda, odnosno Pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.
Naziv ''Pruska'', u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog [[Pomorje|Pomorja]] i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje [[Letonija|Letonije]]), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama [[Zapadna Pruska]] (''Westpreußen'') i [[Istočna Pruska]] (''Ostpreußen''). Od [[1466]]. do [[1772]]. regija je bivala dijeljena između Poljske i Njemačkog viteškog reda, odnosno Pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.


U 18. stoljeću, ime ''Pruska'' se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollern, uključujući i teritorij unutar granica [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[1866]]. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tokom vremena pruski glavni gradovi bili su [[Königsberg]], [[Potsdam]] i [[Berlin]].
U 18. stoljeću, ime ''Pruska'' se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollern, uključujući i teritorij unutar granica [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[1866]]. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tokom vremena pruski glavni gradovi bili su [[Königsberg]], [[Potsdam]] i [[Berlin]].

Verzija na datum 8 maj 2020 u 23:08

Ovo je glavno značenje pojma Pruska. Za druga značenja, v. Pruska (razvrstavanje).
Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918.

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Teutonskog viteškog reda, a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala Hohenzollerna koje je 1618. stupilo u personalnu uniju s Brandenburškom Markom. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv Poljske, Istočna Pruska je dobila suverenitet 1660. godine, a od 1701. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od 1871. do 1945. bila je dio Njemačkog Carstva, a 1947. je prestala postojati odlukom Saveznika.

Općenito

Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918.

Naziv Pruska, u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog Pomorja i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje Letonije), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama Zapadna Pruska (Westpreußen) i Istočna Pruska (Ostpreußen). Od 1466. do 1772. regija je bivala dijeljena između Poljske i Njemačkog viteškog reda, odnosno Pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.

U 18. stoljeću, ime Pruska se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollern, uključujući i teritorij unutar granica Svetog Rimskog Carstva. Nakon 1866. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tokom vremena pruski glavni gradovi bili su Königsberg, Potsdam i Berlin.

Moć i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljeća, za vladavine Fridrika II. Velikog (1740. – 1786.). Tada se uzdigla kao druga njemačka država po moći (odmah iza Austrije) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeću, pod vodstvom kancelara Otta von Bismarcka, Pruska se našla kao predvodnica malonjemačkog plana ujedinjenja i temelj novonastalog Njemačkog Carstva.

Pruske nacionalne boje su crna i bijela, a potječu od odijela vitezova Njemačkog reda koji su na bijelim ogrtačima imali crne križeve. U kombinaciji s crvenom i bijelom (bojama hanzeatskih gradova Bremena, Hamburga i Lübecka) 1867. nastala je crno-bijelo-crvena trgovačka zastava Sjevernonjemačkog saveza koja je 1871. postala zastava Njemačkog Carstva (crvena je tada intepretirana kao carska boja). Pruski nacionalni moto od vremena reformacije bio je "Suum cuique." (njem. "Jedem das Seine", hrv. "Svakome svoje").

Povezano

Vanjske veze