Autonomaštvo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m standardizacija
Manja nadopuna
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 4: Red 4:


Kroz historiju je pod takvim nazivom od druge polovice [[19. vijek]]a do [[1918]]. djelovala [[Autonomaška stranka]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koja se zalagala za autonomiju, odnosno poseban status te oblasti u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], odnosno protiv priključenja Dalmacije [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Početkom 21. vijeka je u Dalmaciji, pak, nekoliko godina djelovala [[Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka]].
Kroz historiju je pod takvim nazivom od druge polovice [[19. vijek]]a do [[1918]]. djelovala [[Autonomaška stranka]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koja se zalagala za autonomiju, odnosno poseban status te oblasti u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], odnosno protiv priključenja Dalmacije [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Početkom 21. vijeka je u Dalmaciji, pak, nekoliko godina djelovala [[Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka]].

Nenacionalistički autonomaški pokreti u multietničkim područjima na koja su polagala pravo susjedne "matične" zemlje su najviše na meti iredentista (nacionalista) tih država. Primjer s Autonomaškom partijom Rijeke Riccarda Zanelle, koja je nakon 1. svj. rata bila protiv dodjeljivanja Rijeke [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] i došla na vlast u Slobodnoj državi [[Rijeka (grad)|Rijeka]], postaje najveći neprijatelj tal. iredentistima koji vrše državni udar u cilju pripajanja Italiji i proganjaju autonomaše. Ista stvar se događa nakon 2. svj rata sa zagovornicima autonomije višenacionalne regije [[Julija|Julije]] u sklopu Jugoslavenske federacije koje su slovenski i hrvatski iredentisti proganjali ili jednostavno likvidirali i time izazvali egzodus 200 do 250.000 stanovnika [[Julija|Julije (Julijske krajine]]).


U suvremenom periodu, odnosno od kraja 1980-ih autonomašima su se nazivali:
U suvremenom periodu, odnosno od kraja 1980-ih autonomašima su se nazivali:

Verzija na datum 26 februar 2020 u 23:17


Autonomaši odnosno autonomaštvo je izraz, najčešće pejorativan, kojim se na prostoru bivše Jugoslavije opisuju pojedinci, organizacije, stranke i pokreti koji se zalažu za političku autonomiju vlastite regije u odnosu na matičnu nacionalnu državu.

Kroz historiju je pod takvim nazivom od druge polovice 19. vijeka do 1918. djelovala Autonomaška stranka u Dalmaciji koja se zalagala za autonomiju, odnosno poseban status te oblasti u Austrijskom Carstvu i Austro-Ugarskoj, odnosno protiv priključenja Dalmacije Hrvatskoj. Početkom 21. vijeka je u Dalmaciji, pak, nekoliko godina djelovala Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka.

Nenacionalistički autonomaški pokreti u multietničkim područjima na koja su polagala pravo susjedne "matične" zemlje su najviše na meti iredentista (nacionalista) tih država. Primjer s Autonomaškom partijom Rijeke Riccarda Zanelle, koja je nakon 1. svj. rata bila protiv dodjeljivanja Rijeke Kraljevini Italiji i Kraljevini SHS i došla na vlast u Slobodnoj državi Rijeka, postaje najveći neprijatelj tal. iredentistima koji vrše državni udar u cilju pripajanja Italiji i proganjaju autonomaše. Ista stvar se događa nakon 2. svj rata sa zagovornicima autonomije višenacionalne regije Julije u sklopu Jugoslavenske federacije koje su slovenski i hrvatski iredentisti proganjali ili jednostavno likvidirali i time izazvali egzodus 200 do 250.000 stanovnika Julije (Julijske krajine).

U suvremenom periodu, odnosno od kraja 1980-ih autonomašima su se nazivali: