1710 – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 58: Red 58:
== Smrti ==
== Smrti ==
{{Poseban članak|:Kategorija:Umrli 1710.}}
{{Poseban članak|:Kategorija:Umrli 1710.}}
* [[16. 1.]] - [[Higashiyama]], bivši car Japana (* [[1675]])
* [[25. 2.]] - [[Daniel Greysolon, sieur du Lhut]], istraživač Severne Amerike (* 1639)
* [[14. 3.]] - [[Michel Bégon]], francuski zvaničnik, sakupljač biljaka (* [[1638]])
* 16. 8. - [[Kalinik I Skopljanac]], pećki patrijarh
* [[19. 9.]] - [[Ole Christensen Roemer]], danski astronom (* [[1644]])
* [[19. 9.]] - [[Ole Christensen Roemer]], danski astronom (* [[1644]])
* [[10. 11.]] - [[Karl Theodor Otto zu Salm]], habsburški feldmaršal (* [[1645]])


==Reference==
==Reference==

Verzija na datum 16 februar 2020 u 12:46

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1680-e  1690-e  1700-e  – 1710-e –  1720-e  1730-e  1740-e
Godine: 1707 1708 170917101711 1712 1713
Evakuacija francuskih trupa iz Port Royala
1710. po kalendarima
Gregorijanski 1710. (MDCCX)
Ab urbe condita 2463.
Islamski 1121–1122.
Iranski 1088–1089.
Hebrejski 5470–5471.
Bizantski 7218–7219.
Koptski 1426–1427.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1765–1766.
Shaka Samvat 1632–1633.
Kali Yuga 4811–4812.
Kineski
Kontinualno 4346–4347.
60 godina Yang Metal Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11710.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1710. (MDCCX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • mart - Upravnik biskupskih poseda u Pokuplju optužuje krajiškog zapovednika Delišimunovića da ide u Beč radi privilegija prekokupskih "Vlaha - šizmatika".[3]
  • 29. 3. (18. 3. po j.k.) - Pećki patrijarh Kalinik I šalje unapred potvrdnu gramatu za izbor mitropolita Sofronija[4] - priznanje autonomije Krušedolske tj. Karlovačke mitropolije.

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 4. 5. (23. 4. po j.k.) - Stvarni izbor krušedolskog mitropolita Sofronija Podgoričanina.
  • maj - Potiski i pomoriški graničarski komandanti Jovan Tekelija i Vulin Ilić poslali su pismo ruskom caru Petru.[7]
  • maj - Dubrovački Senat izveštava svoju koloniju u Beogradu da je izdejstvovano oslobađanje od plaćanja svih đumruka, dacija, badža i kantara i dozvoljena slobodna trgovina voskom, goveđom i bivoljom kožom i drugom robom.[8]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • leto - Pod pritiskom Ličana kapetana Dobrivoja Kneževića, kap. Oberburg je morao napustiti Karlobag, što je ocenjeno kao buna Srba krajišnika - do kraja godine se izveštava o konfuznom stanju, da su naoružani Ličani upali u Kraljevicu da oslobode drugove. Koruški staleži u ovo vreme neredovno isplaćuju "leno" krajišnicima u vidu platna.[9] Ove godine zabeležena je buna u Krbavi.[10]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 13. 10. - Rat kraljice Anne (Rat za špansko nasljedstvo): Port-Royal, ključno francusko uporište u Akadiji se nakon nekoliko dana opsade predaje britanskim trupama čime Britanci stiču nadzor nad područjem koje će kasnije postati poznato kao Nova Škotska.
  • jesen - Gen. Hajster izveštava da su varaždinski graničari na položajima u Mađarskoj u krajnje bednom stanju, jer im ništa nije plaćeno - trebalo je da izdrže karantin na Dravi, jer je Hrvatska zatvorena zbog kuge, ali oni silom prelaze reku.[12]

Kroz godinu

  • Srem, ranije poseban sandžak, postaje carski has, dat na korišćenje odžaku beogradskih erlija, u neposrednoj nadležnosti beogradskog muhafiza.[15]
  • Portin opunomoćenik vodi istragu u Beogradu o zloupotrebama zbog kojih nisu isplaćivane vojničke plate, zatočen bivši janičarski aga Kara Jahja.[16]
  • Pobuna sve raje protiv paše u Mostaru.[17]
  • Ugarski sabor u Požunu: hrvatski staleži traže inkorporaciju Varaždinskog generalata, što znači i ukidanje privilegija za krajišnike - gen. grof Maks Ludvig Brajner odlučno protiv.[18]
  • Sava Vladislavić Raguzinski imenovan u Rusiji dvorskim savjetnikom.
  • Đuro Matijašević odlazi iz Dubrovnika u Rim, gdje ostaje do kraja života.

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1710.

Reference

  1. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  2. kolumne : reforme petra velikog. tipometar.org (pristup. 27.3.2017)
  3. Istorija s. n. IV-1, 69
  4. Istorija s. n. IV-1, 53
  5. Kudelić, Zlatko. Katoličko-pravoslavni prijepori o crkvenoj uniji i grkokatoličkoj Marčanskoj biskupiji tijekom 1737. i 1738. godine
  6. Istorija s. n. IV-1, 60
  7. Istorija s. n. IV-1, 233
  8. Istorija s. n. IV-1, 107
  9. Istorija s. n. IV-1, 71, 74
  10. Istorija s. n. IV-1, 254
  11. Istorija s. n. IV-1, 535
  12. Istorija s. n. IV-1, 77
  13. Historija n. J. II, 831
  14. Istorija s. n. IV-1, 233
  15. Istorija s. n. IV-1, 7
  16. Istorija s. n. IV-1, 12-13
  17. Istorija s. n. IV-1, 29
  18. Istorija s. n. IV-1, 186
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice