1220 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dop. iz de wiki |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{godina}} |
{{godina}} |
||
{{godina u drugim kalendarima|1220}} |
{{godina u drugim kalendarima|1220}} |
||
Godina '''1220''' ('''[[Rimske brojke|MCCXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. januar). |
|||
{{commonscat|1220}} |
|||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[16. 1.]] - Pogubljenje pet [[Franjevci|franjevačkih]] protomučenika u Marakešu. |
* [[16. 1.]] - Pogubljenje pet [[Franjevci|franjevačkih]] protomučenika u Marakešu. |
||
* mart - [[Stefan Prvovenčani]] se prvi put pominje kao kralj. |
* mart - [[Stefan Prvovenčani]] se prvi put pominje kao kralj. |
||
** Ugarski kralj [[Andrija II.]] je nameravao da pokrene rat zbog ove titula, ali je odustao nakon diplomatske misije [[Sava Nemanjić|Save Nemanjića]] |
|||
⚫ | |||
** Stefanov najstariji sin [[Radoslav Nemanjić|Radoslav]] oženio se 1219-20 [[Ana Angelina Komnena Duka|Anom]]<ref>''Istorija s. n.'' I, 307</ref>, kćerkom [[Epirska Despotovina|epirskog]] vladara [[Teodor Komnin Duka|Teodora Komnina Duke]], koji ove godine "držao je čak i Skoplje".<ref>''Istorija s. n.'' I, 306</ref> |
|||
* mart - Mongolsko osvajanje Horezmije: nakon razaranja [[Buhara|Buhare]], [[Džingis-kan]] stiže do prestonice [[Samarkand]], koji takođe pada uz masakr. [[Horezmijska Monarhija|Horezmijski]] šah Ala ad-Din Muhammad II je pobegao i umire iste godine. |
* mart - Mongolsko osvajanje Horezmije: nakon razaranja [[Buhara|Buhare]], [[Džingis-kan]] stiže do prestonice [[Samarkand]], koji takođe pada uz masakr. [[Horezmijska Monarhija|Horezmijski]] šah Ala ad-Din Muhammad II je pobegao i umire iste godine. |
||
* [[26. 4.]] - ''[[Confoederatio cum principibus ecclesiasticis]]'': [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Fridrik II.]] dao njemačkih biskupima neka suverena prava. |
* [[26. 4.]] - ''[[Confoederatio cum principibus ecclesiasticis]]'': [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Fridrik II.]] dao njemačkih biskupima neka suverena prava. |
||
* maj - Pismo ohridskog arhiepiskopa [[Dimitrije Homatijan|Dimitrija Homatijana]] arhiepiskopu Savi: optužuje ga za nezakonito sticanje čina arhiepiskopa, ali pre svega za nekanonsko smenjivanje pravoslavnih episkopa u Prizrenu i Rasu. |
* maj - Pismo ohridskog arhiepiskopa [[Dimitrije Homatijan|Dimitrija Homatijana]] arhiepiskopu Savi: optužuje ga za nezakonito sticanje čina arhiepiskopa, ali pre svega za nekanonsko smenjivanje pravoslavnih episkopa u Prizrenu i Rasu.<ref>[https://www.rastko.rs/istorija/delo/12287 Станојевић. Свети Сава]. rastko.rs</ref> |
||
* [[17. 5.]] - Malodobni engleski kralj [[Henry III od Engleske|Henry III]] je ponovo okrunjen. |
* [[17. 5.]] - Malodobni engleski kralj [[Henry III od Engleske|Henry III]] je ponovo okrunjen. |
||
* jun - Umrla [[Stefanija Armenska]], supruga [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|jeruzalemskog]] kralja [[Jean de Brienne|Jeana de Brienna]], pretendentkinje na tron [[Armensko Kraljevstvo Kilikija|Armenske Kilikije]], ubrzo umire i njihov mali sin. |
* jun - Umrla [[Stefanija Armenska]], supruga [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|jeruzalemskog]] kralja [[Jean de Brienne|Jeana de Brienna]], pretendentkinje na tron [[Armensko Kraljevstvo Kilikija|Armenske Kilikije]], ubrzo umire i njihov mali sin. |
||
Red 19: | Red 22: | ||
=== Kroz godinu === |
=== Kroz godinu === |
||
* 1219-20 - [[Sava Nemanjić]] sastavio [[Zakonopravilo]].<ref>[http://www.rastko.rs/projekti/cm/1/dbogdanovic-filosofija_l.html Politička filosofija srednjovekovne Srbije]. rastko.rs</ref> |
|||
⚫ | |||
* Postavljen prvi [[zetska eparhija|zetski]] vladika, [[Ilarion (episkop zetski)|Ilarion Šišojević]]. U srpskoj crkvi se organizuju episkopije, oko ove godine u [[Manastir Žiča|Žiču]] su stigli carigradski slikari. |
|||
* ? [[Sava Nemanjić]] je u političkoj misiji u Ugarskoj - kralj [[Andrija II.]] odustaje od rata protiv [[Stefan Prvovenčani|Stefana Prvovenčanog]] zbog njegovog krunisanja. |
|||
⚫ | * [[Bela IV|Bela]] je od oca [[Andrija II.|Andrije]] postavljen za [[herceg Slavonije|hercega Slavonije]] (do 1226), što se odnosi i na užu Hrvatsku i Dalmaciju. Ove godine (ili 1218?) je oženjen [[Nikejsko Carstvo|nikejskom]] princezom [[Marija Laskaris|Marijom Laskaris]]. [[Varaždin]]u je potvrdio Andrijinu povelju iz 1209. |
||
* [[Epirska Despotovina|Epirski]] vladar [[Teodor Komnin Duka]] "držao je čak i Skoplje".<ref>''Istorija s. n.'' I, 306</ref> Stefanov najstariji sin [[Radoslav Nemanjić|Radoslav]] oženio se 1219-20 Teodorovom kćerkom [[Ana Angelina Komnena Duka|Anom]].<ref>''Istorija s. n.'' I, 307</ref> |
|||
⚫ | |||
* [[Ljubljana]] je dobila gradska prava - nalazi se pod vlašću [[Koruška (vojvodstvo)|koruškog]] vojvode [[Bernhard von Spanheim|Bernharda von Spanheima]]. |
* [[Ljubljana]] je dobila gradska prava - nalazi se pod vlašću [[Koruška (vojvodstvo)|koruškog]] vojvode [[Bernhard von Spanheim|Bernharda von Spanheima]]. |
||
* [[Gotička arhitektura]]: završena obnovljena [[Katedrala u Chartresu]] i prvi dio [[Katedrala u Toulouseu|Katedrale u Toulouseu]] započete su katedrale [[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|u Amiensu]], [[Katedrala u Salisburyju|u Salisburyjy]] (28. aprila) i [[Katedrala u Yorku|u Yorku]]. |
* [[Gotička arhitektura]]: završena obnovljena [[Katedrala u Chartresu]] i prvi dio [[Katedrala u Toulouseu|Katedrale u Toulouseu]] započete su katedrale [[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|u Amiensu]], [[Katedrala u Salisburyju|u Salisburyjy]] (28. aprila) i [[Katedrala u Yorku|u Yorku]]. |
||
* Rimokatolička kanonizacija [[Sveti Benedikt|Svetog Benedikta]]. |
* Rimokatolička kanonizacija [[Sveti Benedikt|Svetog Benedikta]]. |
||
* [[Dordrecht]] ima gradsku povelju. |
|||
* Umro [[Rumski Sultanat|rumski]] sultan [[Keykavus I]], nasleđuje ga [[Keyqubad I]] (do 1237) - vrhunac [[Seldžuci|Seldžuka]] u Anadoliji. |
* Umro [[Rumski Sultanat|rumski]] sultan [[Keykavus I]], nasleđuje ga [[Keyqubad I]] (do 1237) - vrhunac [[Seldžuci|Seldžuka]] u Anadoliji. |
||
* Osnovan mongolski grad [[Karakorum (grad)|Karakorum]]. |
* Osnovan mongolski grad [[Karakorum (grad)|Karakorum]]. |
Verzija na datum 11 februar 2020 u 22:53
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1190-e |
1200-e |
1210-e |
1220-e
| 1230-e
| 1240-e
| 1250-e
| >
<< |
< |
1216. |
1217. |
1218. |
1219. |
1220.
| 1221.
| 1222.
| 1223.
| 1224.
| >
| >>
Gregorijanski | 1220. (MCCXX) |
Ab urbe condita | 1973. |
Islamski | 616–617. |
Iranski | 598–599. |
Hebrejski | 4980–4981. |
Bizantski | 6728–6729. |
Koptski | 936–937. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1275–1276. |
• Shaka Samvat | 1142–1143. |
• Kali Yuga | 4321–4322. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3856–3857. |
• 60 godina | Yang Metal Zmaj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11220. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1220 (MCCXX) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru (1. januar).
Događaji
- 16. 1. - Pogubljenje pet franjevačkih protomučenika u Marakešu.
- mart - Stefan Prvovenčani se prvi put pominje kao kralj.
- Ugarski kralj Andrija II. je nameravao da pokrene rat zbog ove titula, ali je odustao nakon diplomatske misije Save Nemanjića
- Stefan Prvovenčani je dodelio svečanu povelju benediktinskom manastiru na ostrvu Mljetu.[1][2]
- Stefanov najstariji sin Radoslav oženio se 1219-20 Anom[3], kćerkom epirskog vladara Teodora Komnina Duke, koji ove godine "držao je čak i Skoplje".[4]
- mart - Mongolsko osvajanje Horezmije: nakon razaranja Buhare, Džingis-kan stiže do prestonice Samarkand, koji takođe pada uz masakr. Horezmijski šah Ala ad-Din Muhammad II je pobegao i umire iste godine.
- 26. 4. - Confoederatio cum principibus ecclesiasticis: Fridrik II. dao njemačkih biskupima neka suverena prava.
- maj - Pismo ohridskog arhiepiskopa Dimitrija Homatijana arhiepiskopu Savi: optužuje ga za nezakonito sticanje čina arhiepiskopa, ali pre svega za nekanonsko smenjivanje pravoslavnih episkopa u Prizrenu i Rasu.[5]
- 17. 5. - Malodobni engleski kralj Henry III je ponovo okrunjen.
- jun - Umrla Stefanija Armenska, supruga jeruzalemskog kralja Jeana de Brienna, pretendentkinje na tron Armenske Kilikije, ubrzo umire i njihov mali sin.
- jul - Katarski križarski rat: Amaury VI de Montfort započinje neuspešnu osmomesečnu opsadu Castelnaudaryja, ne bi li ga povratio od katara.
- 8. 8. - Livonski križarski rat, Bitka za zamak Lihula: Estonci su odbili švedski napad, stradao je Karl Magnusson, biskup Linköpinga.
- 29. 9. - Nakon povratka iz Palestine, Franjo Asiški predaje upravu nad redom svom saradniku Pietru Cattaniju (ovaj umire već u ožujku).
- jesen, početkom - ? Ogranak mongolske vojske na čelu sa Subutaiem i Jebeom se pojavio u Gruziji, u poteri za horezmijskim šahom.
- jesen - Robert od Courtenaya, mlađi sin preminulog Petra II, kreće u Carigrad da preuzme očev latinski presto - Božić i deo zime je proveo na mađarskom dvoru.
- 22. 11. - Fridrik II., car Svetog rimskog carstva okrunjen u Rimu od pape Honorija III. S izuzetkom 1236-7, Fridrik provodi vrijeme u Italiji (Siciliji), ili na Križarskom pohodu (tek 1228-29).
Kroz godinu
- 1219-20 - Sava Nemanjić sastavio Zakonopravilo.[6]
- Postavljen prvi zetski vladika, Ilarion Šišojević. U srpskoj crkvi se organizuju episkopije, oko ove godine u Žiču su stigli carigradski slikari.
- Bela je od oca Andrije postavljen za hercega Slavonije (do 1226), što se odnosi i na užu Hrvatsku i Dalmaciju. Ove godine (ili 1218?) je oženjen nikejskom princezom Marijom Laskaris. Varaždinu je potvrdio Andrijinu povelju iz 1209.
- Ljubljana je dobila gradska prava - nalazi se pod vlašću koruškog vojvode Bernharda von Spanheima.
- Gotička arhitektura: završena obnovljena Katedrala u Chartresu i prvi dio Katedrale u Toulouseu započete su katedrale u Amiensu, u Salisburyjy (28. aprila) i u Yorku.
- Rimokatolička kanonizacija Svetog Benedikta.
- Dordrecht ima gradsku povelju.
- Umro rumski sultan Keykavus I, nasleđuje ga Keyqubad I (do 1237) - vrhunac Seldžuka u Anadoliji.
- Osnovan mongolski grad Karakorum.
Rođenja
Smrti
- Mihailo Honijat, pisac (* ca. 1140)
- ca. Saxo Grammaticus, danski historičar (ca. 1160)
Reference
- ↑ Istorija s. n. I, 304
- ↑ Stefan Prvovenčani i njegovo delo. rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. I, 307
- ↑ Istorija s. n. I, 306
- ↑ Станојевић. Свети Сава. rastko.rs
- ↑ Politička filosofija srednjovekovne Srbije. rastko.rs
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)