Univerzitet u Ljubljani – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 5: | Red 5: | ||
|latin_name=Universitas Labacensis |
|latin_name=Universitas Labacensis |
||
|logo=Univerzitet u Ljubljani.jpg |
|logo=Univerzitet u Ljubljani.jpg |
||
|established=1919. |
|established=[[1919]]. |
||
|type=javni univerzitet |
|type=javni univerzitet |
||
|staff= |
|staff=3500 |
||
|rector=Igor Papič |
|||
|chancellor=Ivan Svetlik |
|||
|faculty= |
|faculty= |
||
|students=61 |
|students=61.000 |
||
|undergrad=54 |
|undergrad=54.000<ref name="University in Figures">{{cite web|url= http://www.uni-lj.si/o_univerzi_v_ljubljani/univerza_v_stevilkah.aspx |title=The University in Figures |publisher=University of Ljubljana |date=22 February 2010}}</ref>| |
||
postgrad= |
postgrad=7000<ref name="University in Figures"/> |
||
|city=[[Ljubljana]] |
|city=[[Ljubljana]] |
||
|country=[[Slovenija]] |
|country=[[Slovenija]] |
||
Red 20: | Red 20: | ||
}} |
}} |
||
'''Univerzitet u Ljubljani''' ({{lang-sl|Univerza v Ljubljani}}, {{lang-la|Universitas Labacensis}}) je najstariji univerzitet na području [[Slovenija|Republike Slovenije]]. Sa oko 64 |
'''Univerzitet u Ljubljani''' ({{lang-sl|Univerza v Ljubljani}}, {{lang-la|Universitas Labacensis}}) je najstariji univerzitet na području [[Slovenija|Republike Slovenije]]. Sa oko 64.000 studenata jedan je od najvećih univerziteta u [[Evropa|Evropi]]. Univerzitet se danas sastoji od 23 fakulteta i 3 akademije. |
||
== Istorija == |
== Istorija == |
||
[[Datoteka:StiskiDvorec1-Ljubljana.JPG|levo|minijatura|Muzička akademija Univerziteta u Ljubljani.]] |
[[Datoteka:StiskiDvorec1-Ljubljana.JPG|levo|minijatura|Muzička akademija Univerziteta u Ljubljani.]] |
||
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom '''Écoles centrales''' za vrijeme uprave [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava. |
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom [[1810]]. pod nazivom '''Écoles centrales''' za vrijeme uprave [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. Écoles centrales je prestala sa radom [[1813]]. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava. |
||
U toku druge polovice XIX. vijeka pojavilo se nekoliko zahtijeva za osnivanje univerziteta na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]]. U zadnjoj decenici XIX. vijeka osnovan je odbor za pokretanje univerziteta, a 1898. godine skupština [[Kranjska|Kranjske]] osigurala je program stipendiranja za sve studente koji su namjeravali postići [[Habilitacija|habilitaciju]] uz uslov da naknadno prihvate mjesto na Univerzitetu u Ljubljani jednom kada institucija bude osnovana. Time je osigurano potrebno akademsko osoblje za novi univerzitet. |
U toku druge polovice XIX. vijeka pojavilo se nekoliko zahtijeva za osnivanje univerziteta na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]]. U zadnjoj decenici XIX. vijeka osnovan je odbor za pokretanje univerziteta, a [[1898]]. godine skupština [[Kranjska|Kranjske]] osigurala je program stipendiranja za sve studente koji su namjeravali postići [[Habilitacija|habilitaciju]] uz uslov da naknadno prihvate mjesto na Univerzitetu u Ljubljani jednom kada institucija bude osnovana. Time je osigurano potrebno akademsko osoblje za novi univerzitet. |
||
Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. |
Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. |
||
23. novembra 1918. organiziran je prvi sastanak odbora za osnivanje univerziteta. Vlada u [[Beograd|Beogradu]] donijela je formalnu odluku o osnutku 2. jula 1919. godine, a prvi su profesori imenovani u iste godine. Univerzitet je započeo sa predavanjima već 3. decembra 1919. godine. |
[[23. novembra]] [[1918]]. organiziran je prvi sastanak odbora za osnivanje univerziteta. Vlada u [[Beograd|Beogradu]] donijela je formalnu odluku o osnutku [[2. jula]] [[1919]]. godine, a prvi su profesori imenovani u iste godine. Univerzitet je započeo sa predavanjima već [[3. decembra]] [[1919]]. godine. |
||
===Prve godine rada=== |
=== Prve godine rada === |
||
1919. univerzitet se sastojao od pravnog, filozofskog, tehnološkog, teološkog i medicinskog fakulteta. Sjedište univerziteta nalazilo se u zgradi na [[Kongresni trg|Kongresnom trgu]] koja je od 1902. do 1918. godine služila kao zemaljska rezidencija [[Kranjska|Kranjske]]. Sredinom dvadesetih godina institucija je preimenovana u ''Univerzitet [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]] u Ljubljani'' ({{lang-la|Universitas Alexandrina Labacensis}}). 1941. godine izgrađena je zgrada univerzitetske biblioteke. I nakon [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] univerzitet je uz značajne probleme nastavio sa djelovanjem i u okviru [[Ljubljanska pokrajina|Ljubljanske pokrajine]]. Nekoliko je profesora za vrijeme rata uhapšeno ili deportirano u nacističke koncentracione logore dok se značajan broj studenata pridruživao [[Osvobodilna fronta|Osvobodilnoj fronti]] ili [[Slovensko domobranstvo|Slovenskom domobranstvu]]. |
[[1919]]. univerzitet se sastojao od pravnog, filozofskog, tehnološkog, teološkog i medicinskog fakulteta. Sjedište univerziteta nalazilo se u zgradi na [[Kongresni trg|Kongresnom trgu]] koja je od [[1902]]. do [[1918]]. godine služila kao zemaljska rezidencija [[Kranjska|Kranjske]]. Sredinom dvadesetih godina institucija je preimenovana u ''Univerzitet [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]] u Ljubljani'' ({{lang-la|Universitas Alexandrina Labacensis}}). 1941. godine izgrađena je zgrada univerzitetske biblioteke. I nakon [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] univerzitet je uz značajne probleme nastavio sa djelovanjem i u okviru [[Ljubljanska pokrajina|Ljubljanske pokrajine]]. Nekoliko je profesora za vrijeme rata uhapšeno ili deportirano u nacističke koncentracione logore dok se značajan broj studenata pridruživao [[Osvobodilna fronta|Osvobodilnoj fronti]] ili [[Slovensko domobranstvo|Slovenskom domobranstvu]]. |
||
===Rad nakon oslobođenja=== |
=== Rad nakon oslobođenja === |
||
Nakon oslobođenja po završetku [[II svjetski rat|II svjetskog rata]] prvi i jedini stranac na čelnom mjestu univerziteta bio je izabran. Bio je to [[Česi|češki]] profesor Alois Král koji je predavao na Tehnološkom fakultetu još od 1920. godine i na kojemu je 4 puta bio na mjestu dekana. Od 1979. institucija je nosila naziv ''Univerzitet [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]'' koji je zadržala do 1990. godine. |
Nakon oslobođenja po završetku [[II svjetski rat|II svjetskog rata]] prvi i jedini stranac na čelnom mjestu univerziteta bio je izabran. Bio je to [[Česi|češki]] profesor Alois Král koji je predavao na Tehnološkom fakultetu još od [[1920]]. godine i na kojemu je 4 puta bio na mjestu dekana. Od [[1979]]. institucija je nosila naziv ''Univerzitet [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]'' koji je zadržala do [[1990]]. godine. |
||
== |
== Vidi još == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Izvori == |
|||
{{Reflist}} |
{{Reflist}} |
||
==Vanjske veze== |
== Vanjske veze == |
||
⚫ | |||
* {{sl icon}} [http://www.uni-lj.si/ Univerzitet u Ljubljani] |
* {{sl icon}} [http://www.uni-lj.si/ Univerzitet u Ljubljani] |
||
⚫ | |||
== Vidi još == |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima}} |
{{Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima}} |
||
{{Normativna kontrola}} |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Nastanci 1919.]] |
||
[[Kategorija:Univerziteti u Sloveniji|Ljubljana]] |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Ljubljana]] |
[[Kategorija:Ljubljana]] |
||
⚫ |
Verzija na datum 25 januar 2020 u 20:03
Univerzitet u Ljubljani | |
---|---|
Univerza v Ljubljani | |
lat. Universitas Labacensis | |
Historija | |
Osnivanje | 1919. |
Generalno | |
Vrsta | javni univerzitet |
Administracija | |
Rektor | Igor Papič |
Admin. osoblje | 3500 |
Studenti | |
Broj studenata – dodiplomci – diplomci | 61.000 54.000[1] 7000[1] |
Udruženja | ERASMUS, AUE, UM |
Lokacija | |
Sjedište – grad – država | Ljubljana Slovenija |
Kampus | urbani |
Službene stranice | |
www |
Univerzitet u Ljubljani (slovenski: Univerza v Ljubljani, latinski: Universitas Labacensis) je najstariji univerzitet na području Republike Slovenije. Sa oko 64.000 studenata jedan je od najvećih univerziteta u Evropi. Univerzitet se danas sastoji od 23 fakulteta i 3 akademije.
Istorija
Prve isusovačke pravne i teološke akademije u Ljubljani osnovane su još u XVII. vijeku, ali je univerzitet započeo sa radom 1810. pod nazivom Écoles centrales za vrijeme uprave Prvog Francuskog Carstva u Ilirskim pokrajinama. Écoles centrales je prestala sa radom 1813. godine kada je ponovo uspostavljena austrijska uprava.
U toku druge polovice XIX. vijeka pojavilo se nekoliko zahtijeva za osnivanje univerziteta na slovenskom jeziku. U zadnjoj decenici XIX. vijeka osnovan je odbor za pokretanje univerziteta, a 1898. godine skupština Kranjske osigurala je program stipendiranja za sve studente koji su namjeravali postići habilitaciju uz uslov da naknadno prihvate mjesto na Univerzitetu u Ljubljani jednom kada institucija bude osnovana. Time je osigurano potrebno akademsko osoblje za novi univerzitet.
Nepovoljne političke okolnosti ipak su sprečavale konačan početak rada institucije sve do raspada Austro-Ugarske. Ovom se poslu ponovo pristupilo tek nakon osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
23. novembra 1918. organiziran je prvi sastanak odbora za osnivanje univerziteta. Vlada u Beogradu donijela je formalnu odluku o osnutku 2. jula 1919. godine, a prvi su profesori imenovani u iste godine. Univerzitet je započeo sa predavanjima već 3. decembra 1919. godine.
Prve godine rada
1919. univerzitet se sastojao od pravnog, filozofskog, tehnološkog, teološkog i medicinskog fakulteta. Sjedište univerziteta nalazilo se u zgradi na Kongresnom trgu koja je od 1902. do 1918. godine služila kao zemaljska rezidencija Kranjske. Sredinom dvadesetih godina institucija je preimenovana u Univerzitet kralja Aleksandra u Ljubljani (latinski: Universitas Alexandrina Labacensis). 1941. godine izgrađena je zgrada univerzitetske biblioteke. I nakon Aprilskog rata univerzitet je uz značajne probleme nastavio sa djelovanjem i u okviru Ljubljanske pokrajine. Nekoliko je profesora za vrijeme rata uhapšeno ili deportirano u nacističke koncentracione logore dok se značajan broj studenata pridruživao Osvobodilnoj fronti ili Slovenskom domobranstvu.
Rad nakon oslobođenja
Nakon oslobođenja po završetku II svjetskog rata prvi i jedini stranac na čelnom mjestu univerziteta bio je izabran. Bio je to češki profesor Alois Král koji je predavao na Tehnološkom fakultetu još od 1920. godine i na kojemu je 4 puta bio na mjestu dekana. Od 1979. institucija je nosila naziv Univerzitet Edvarda Kardelja koji je zadržala do 1990. godine.
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 „The University in Figures”. University of Ljubljana. 22 February 2010.