Georgije Ostrogorski – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: dodato Authority control
Nema sažetka izmjene
Red 10: Red 10:
* [http://istorijska-biblioteka.wikidot.com/art:georgije-ostrogorski Georgije Ostrogorski na Istorijskoj biblioteci]
* [http://istorijska-biblioteka.wikidot.com/art:georgije-ostrogorski Georgije Ostrogorski na Istorijskoj biblioteci]


{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1902|1976|Ostrogorski, Georgije}}


{{Lifetime|1902|1976|Ostrogorski, Georgije}}
[[Kategorija:Ruski historičari]]
[[Kategorija:Ruski historičari]]
[[Kategorija:Srpski istoričari]]
[[Kategorija:Srpski istoričari]]
[[Kategorija:Bizantolozi ili vizantolozi]]
[[Kategorija:Bizantolozi ili vizantolozi]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Authority control]]
[[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]

Verzija na datum 31 decembar 2019 u 12:48

Georgije Aleksandrovič Ostrogorski (ruski: Георгий Александрович Острого́рский; Sankt Peterburg, 19. januar 1902Beograd, 24. oktobar 1976) bio je dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta SANU, jedan od najvećih vizantologa dvadesetog veka i dobitnik mnogih domaćih i stranih naučnih priznanja.

Biografija

Rođen je u Sankt Peterburgu, školovao se u velikim univerzitetskim centrima Nemačke i Francuske. Georgije Ostrogorski se 1933. godine, posle odbranjene doktorske disertacije 1927. i nekoliko godina profesure na univerzitetu u Vroclavu, doselio u tadašnju Jugoslaviju. Dobio je mesto na Beogradskom univerzitetu, na Filozofskom fakultetu, Odeljenje za istoriju, gde je na predmetu Istorija Vizantije radio čitavog života. Osnovao je Vizantološki institut SANU, koji je, zahvaljujući njegovom ugledu, postao važna institucija svetske vizantologije.

Georgije Ostrogorski je napisao Istoriju Vizantije (I izdanje Beograd 1947.) koja je na nemačkom jeziku izašla u čuvenoj Milerovoj seriji „Handbuch der Altertumswissenschaft“ 1965. godine. Ovo delo ima sedam srpskih izdanja, a prevedeno je i na sve svetske jezike i danas se još uvek smatra jednim od najsveobuhvatnijih jednotomnih pregleda vizantijske istorije. U svojim mnogobrojnim delima proučavao je gotovo sve vidove života Vizantije: političku istoriju, socijalno-ekonomsku istoriju, istoriju ideja, odnose sa slovenskim svetom.

Vanjske veze