Jacques Derrida – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
+ |
||
| Red 41: | Red 41: | ||
| potpis = |
| potpis = |
||
}} |
}} |
||
'''Jacques Derrida''', rođen kao '''Jackie Élie Derrida''' ([[El Biar]], [[15. srpnja]] [[1930.]] – [[Pariz]], [[9. listopada]] [[2004.]]) |
'''Jacques Derrida''', rođen kao '''Jackie Élie Derrida''' ([[El Biar]], [[15. srpnja]] [[1930.]] – [[Pariz]], [[9. listopada]] [[2004.]]), bio je [[Francuska|francuski]] filozof rođen u [[Alžir]]u. Derrida je bio jedan od vodećih modernih filozofa, a njegov najznačajniji doprinos je [[semiotika|semiotička]] filozofija [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]], koju je razradio u brojnim tekstovima koje je napisao. Derrida je jedan od najvažnijih filozofa [[poststrukturalizam|poststrukturaliuma]] i [[postmodernizam|postmodernizma]]. |
||
Tokom svoje karijere, Derrida je napisao preko 40 knjiga i stotine eseja, a održao je i cijelu seriju javnih predavanja. Izvršio je izrazit utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti osim [[filozofija|filozofije]] i [[književnost]]i, a među koje spadaju [[pravo]], [[antropologija]], [[historiografija]], [[lingvistika]], [[psihoanaliza]], [[feminizam]], [[politika]] i [[LGBT studije]]. Njegov rad je i danas izrazito utjecajan u [[Europa|Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], odnosno zemljama gdje [[kontinentalna filozofija]] ima dominantan utjecaj u odnosu na [[analitička filozofija|analitičku]], a posebice na polju [[ontologija|ontologije]], [[epistemologija|epistemologije]], [[etika|etike]], [[estetika|estetike]], [[hermeneutika|hermeneutike]] i [[filozofija jezika|filozofije jezika]]. Derridina filozofija izvršila je utjecaj i na [[arhitektura|arhitekturu]] (u vidu [[dekonstruktivizam|dekonstrukvitizma]]), [[glazba|glazbu]], [[umjetnost]] i umjetničku kritiku. |
Tokom svoje karijere, Derrida je napisao preko 40 knjiga i stotine eseja, a održao je i cijelu seriju javnih predavanja. Izvršio je izrazit utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti osim [[filozofija|filozofije]] i [[književnost]]i, a među koje spadaju [[pravo]], [[antropologija]], [[historiografija]], [[lingvistika]], [[psihoanaliza]], [[feminizam]], [[politika]] i [[LGBT studije]]. Njegov rad je i danas izrazito utjecajan u [[Europa|Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], odnosno zemljama gdje [[kontinentalna filozofija]] ima dominantan utjecaj u odnosu na [[analitička filozofija|analitičku]], a posebice na polju [[ontologija|ontologije]], [[epistemologija|epistemologije]], [[etika|etike]], [[estetika|estetike]], [[hermeneutika|hermeneutike]] i [[filozofija jezika|filozofije jezika]]. Derridina filozofija izvršila je utjecaj i na [[arhitektura|arhitekturu]] (u vidu [[dekonstruktivizam|dekonstrukvitizma]]), [[glazba|glazbu]], [[umjetnost]] i umjetničku kritiku. |
||
| Red 47: | Red 47: | ||
U svojim kasnijim radovima, ponajviše se bavio [[etika|etičkim]] i [[politika|političkim]] temama. Ta su djela utjecala na brojne aktiviste i pokrete. Za života, Derrida je bio izrazito poznat i u javnosti popularan filozof, mada je zbog svojih ideja i nastupa stekao status kontroverznog intelektualca. Preminuo je u bolnici u [[Pariz]]u [[9. listopada]] [[2004.]] godine od posljedica [[rak gušterače|raka gušterače]], koji mu je dijagnosticiran godinu ranije. |
U svojim kasnijim radovima, ponajviše se bavio [[etika|etičkim]] i [[politika|političkim]] temama. Ta su djela utjecala na brojne aktiviste i pokrete. Za života, Derrida je bio izrazito poznat i u javnosti popularan filozof, mada je zbog svojih ideja i nastupa stekao status kontroverznog intelektualca. Preminuo je u bolnici u [[Pariz]]u [[9. listopada]] [[2004.]] godine od posljedica [[rak gušterače|raka gušterače]], koji mu je dijagnosticiran godinu ranije. |
||
{{filozofija}} |
|||
{{Suvremeni zapadni filozofi}} |
{{Suvremeni zapadni filozofi}} |
||
{{normativna kontrola}} |
|||
{{Životni vijek|1930|2004|Derrida, Jacques}} |
{{Životni vijek|1930|2004|Derrida, Jacques}} |
||
[[Kategorija:Francuski filozofi]] |
[[Kategorija:Francuski filozofi]] |
||
Verzija na datum 29 decembar 2019 u 20:58
| Jacques Derrida | |
|---|---|
| XX. stoljeće | |
| Zapadna filozofija | |
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Jackie Élie Derrida 15. srpnja 1930.  El Biar, Alžir(tada  Francuski Alžir) |
| Smrt | 9. listopada 2004. Pariz, Francuska |
| Supružnik | Marguerite Aucouturier |
| Rodbina | Haïm Derrida (otac, 1896–1970) Georgette Safar (majka, 1901–1991) Paul Moïse (brat) |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | profesor, filozof |
| Filozofija | |
| Škola/Tradicija | Kontinentalna filozofija Dekonstrukcija |
| Jezik | francuski jezik |
| Znamenite ideje | |
| Glavna djela | |
| Inspiracija | |
Jacques Derrida, rođen kao Jackie Élie Derrida (El Biar, 15. srpnja 1930. – Pariz, 9. listopada 2004.), bio je francuski filozof rođen u Alžiru. Derrida je bio jedan od vodećih modernih filozofa, a njegov najznačajniji doprinos je semiotička filozofija dekonstrukcije, koju je razradio u brojnim tekstovima koje je napisao. Derrida je jedan od najvažnijih filozofa poststrukturaliuma i postmodernizma.
Tokom svoje karijere, Derrida je napisao preko 40 knjiga i stotine eseja, a održao je i cijelu seriju javnih predavanja. Izvršio je izrazit utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti osim filozofije i književnosti, a među koje spadaju pravo, antropologija, historiografija, lingvistika, psihoanaliza, feminizam, politika i LGBT studije. Njegov rad je i danas izrazito utjecajan u Europi i Južnoj Americi, odnosno zemljama gdje kontinentalna filozofija ima dominantan utjecaj u odnosu na analitičku, a posebice na polju ontologije, epistemologije, etike, estetike, hermeneutike i filozofije jezika. Derridina filozofija izvršila je utjecaj i na arhitekturu (u vidu dekonstrukvitizma), glazbu, umjetnost i umjetničku kritiku.
U svojim kasnijim radovima, ponajviše se bavio etičkim i političkim temama. Ta su djela utjecala na brojne aktiviste i pokrete. Za života, Derrida je bio izrazito poznat i u javnosti popularan filozof, mada je zbog svojih ideja i nastupa stekao status kontroverznog intelektualca. Preminuo je u bolnici u Parizu 9. listopada 2004. godine od posljedica raka gušterače, koji mu je dijagnosticiran godinu ranije.
