Pragmatika – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m dodan ssrn |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{lingvistika}} |
{{lingvistika}} |
||
'''Pragmatika''' ili '''pragmalingvistika''' je [[Lingvistika|lingvistička]] disciplina koja proučava kako se značenje [[Jezik|jezičnih]] sredstava interpretira u odredenoj [[Komunikacija|komunikacijskoj]] situaciji u odnosu na namjere i uloge [[govor]]nika i [[Slušaoci|slušatelja]].<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Konverzacijske implikature |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446883.KONVERZACIJSKE_IMPLIKATURE.PDF |deadurl=no |journal=Suvremena Lingvistika |location=Zagreb |volume=17 |issue=31–32 |pages=87 |year=1991 |issn=0586-0296 |oclc=440780341 |archivedate=2013-09-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130925055009/http://bib.irb.hr/datoteka/446883.KONVERZACIJSKE_IMPLIKATURE.PDF |
'''Pragmatika''' ili '''pragmalingvistika''' je [[Lingvistika|lingvistička]] disciplina koja proučava kako se značenje [[Jezik|jezičnih]] sredstava interpretira u odredenoj [[Komunikacija|komunikacijskoj]] situaciji u odnosu na namjere i uloge [[govor]]nika i [[Slušaoci|slušatelja]].<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Konverzacijske implikature |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446883.KONVERZACIJSKE_IMPLIKATURE.PDF |deadurl=no |journal=Suvremena Lingvistika |location=Zagreb |volume=17 |issue=31–32 |pages=87 |year=1991 |issn=0586-0296 |oclc=440780341 |ssrn=3442421 |id={{CROSBI|446883}}. {{NSK-zapis|id=000149892}} |archivedate=2013-09-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130925055009/http://bib.irb.hr/datoteka/446883.KONVERZACIJSKE_IMPLIKATURE.PDF |accessdate=2019-07-25}}</ref> |
||
== Povijest i zadaci == |
== Povijest i zadaci == |
||
Ovo polje lingvistike i [[Filozofija jezika|filozofije jezika]] razvilo se od [[1960-e|šezdesetih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]].<ref>{{cite journal|author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Filozofija jezika i pragmatika |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446878.rec_PUPOVAC.PDF |deadurl=no |journal=Revija |location=Osijek |volume=30 |issue=7 |pages=97 |year=1990 |issn=0034-6888 |archivedate=2012-09-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6AZGjjiCD?url=http://bib.irb.hr/datoteka/446878.rec_PUPOVAC.PDF |id={{CROSBI|446878}}. {{NSK-zapis|id=000147293}} |accessdate= 2019- |
Ovo polje lingvistike i [[Filozofija jezika|filozofije jezika]] razvilo se od [[1960-e|šezdesetih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]].<ref>{{cite journal|author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Filozofija jezika i pragmatika |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446878.rec_PUPOVAC.PDF |deadurl=no |journal=Revija |location=Osijek |volume=30 |issue=7 |pages=97 |year=1990 |issn=0034-6888 |archivedate=2012-09-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6AZGjjiCD?url=http://bib.irb.hr/datoteka/446878.rec_PUPOVAC.PDF |id={{CROSBI|446878}}. {{NSK-zapis|id=000147293}} |accessdate= 2019-10-27}}</ref> Bavi se s jedne strane odnosima verbalnih znakova i ljudi koji ih izražavaju ili slušaju, a s druge strane bavi se ovisnošću značenja od konteksta. Pragmatika [[Istraživanje|istražuje]] i mehanizme implicitne komunikacije. Izučava jezična sredstva čije se značenje može razumjeti isključivo u odgovarajućem kontekstu. |
||
Bavi se funkcioniranjem poruke u procesu komunikacije u skladu sa situacijom, potrebama, očekivanjima, ulogama onih koji sudjeluju, onih koji su uključeni u komunikaciju. Pragmatika obuhvaća proučavanje komunikativnih sredstava s obzirom na čovjeka; šta se događa sa čovjekom kada daje i prima saopćenja; od čega zavisi oblik komunikacije u određenoj prilici i sl. Po [[Charles W. Morris|Morisovoj]] podjeli [[Semiotika|semiotike]], pragmatika je, uz [[Sintaksa|sintaksu]] i [[Semantika|semantiku]], jedan njen dio i proučava odnos između znaka i primatelja (tumača). Biti pragmatično kompetentan znači biti sposoban pravilno proizvesti i ispravno interpretirati jezičnu [[Činjenica|činjenicu]] u skladu sa situacijom u kojoj se komunikacija odvija. |
Bavi se funkcioniranjem poruke u procesu komunikacije u skladu sa situacijom, potrebama, očekivanjima, ulogama onih koji sudjeluju, onih koji su uključeni u komunikaciju. Pragmatika obuhvaća proučavanje komunikativnih sredstava s obzirom na čovjeka; šta se događa sa čovjekom kada daje i prima saopćenja; od čega zavisi oblik komunikacije u određenoj prilici i sl. Po [[Charles W. Morris|Morisovoj]] podjeli [[Semiotika|semiotike]], pragmatika je, uz [[Sintaksa|sintaksu]] i [[Semantika|semantiku]], jedan njen dio i proučava odnos između znaka i primatelja (tumača). Biti pragmatično kompetentan znači biti sposoban pravilno proizvesti i ispravno interpretirati jezičnu [[Činjenica|činjenicu]] u skladu sa situacijom u kojoj se komunikacija odvija. |
Verzija na datum 27 oktobar 2019 u 15:32
Pragmatika ili pragmalingvistika je lingvistička disciplina koja proučava kako se značenje jezičnih sredstava interpretira u odredenoj komunikacijskoj situaciji u odnosu na namjere i uloge govornika i slušatelja.[1]
Povijest i zadaci
Ovo polje lingvistike i filozofije jezika razvilo se od šezdesetih godina 20. stoljeća.[2] Bavi se s jedne strane odnosima verbalnih znakova i ljudi koji ih izražavaju ili slušaju, a s druge strane bavi se ovisnošću značenja od konteksta. Pragmatika istražuje i mehanizme implicitne komunikacije. Izučava jezična sredstva čije se značenje može razumjeti isključivo u odgovarajućem kontekstu.
Bavi se funkcioniranjem poruke u procesu komunikacije u skladu sa situacijom, potrebama, očekivanjima, ulogama onih koji sudjeluju, onih koji su uključeni u komunikaciju. Pragmatika obuhvaća proučavanje komunikativnih sredstava s obzirom na čovjeka; šta se događa sa čovjekom kada daje i prima saopćenja; od čega zavisi oblik komunikacije u određenoj prilici i sl. Po Morisovoj podjeli semiotike, pragmatika je, uz sintaksu i semantiku, jedan njen dio i proučava odnos između znaka i primatelja (tumača). Biti pragmatično kompetentan znači biti sposoban pravilno proizvesti i ispravno interpretirati jezičnu činjenicu u skladu sa situacijom u kojoj se komunikacija odvija.
Pragmatika proučava upotrebe jezika na različitim razinama. Pragmatičke teme su npr. ljubaznost, mijenjanje uloga u komunikaciji. Tekst se razmotra sa stajališta analize konverzacije, a također se obraća pažnja na izbor izražajnih sredstava prema kontekstu. Dva ključna koncepta pragmatike su proces izbora i kontekst jer sredstvima koje izabiremo pokušavamo utjecati na sugovornika, a sve ovisi o kontekstu.
Najvažnije teorije unutar pragmatike su:
- teorija govornih činova
- teorija konverzacijskih implikatura
- teorija relevantnosti
- presupozicija
Vidi još
- Filozofija jezika
- Sintaksa
- Semantika
- Funkcionalni stilovi jezika
- Korpusna lingvistika
- Riječi na granici punoznačnosti
Izvori
- ↑ Kordić, Snježana (1991). „Konverzacijske implikature”. Suvremena Lingvistika (Zagreb) 17 (31–32): 87. ISSN 0586-0296. OCLC 440780341. SSRN 3442421. CROSBI 446883. (NSK). Arhivirano iz originala na datum 2013-09-25. Pristupljeno 2019-07-25.
- ↑ Kordić, Snježana (1990). „Filozofija jezika i pragmatika”. Revija (Osijek) 30 (7): 97. ISSN 0034-6888. CROSBI 446878. (NSK). Arhivirano iz originala na datum 2012-09-10. Pristupljeno 2019-10-27.
Literatura
- Ariel, Mira (2008), Pragmatics and Grammar. Cambridge: Cambridge University Press.
- Cole, Peter (ur.) (1978), Pragmatics. (Syntax and Semantics, 9). New York: Academic Press.
- Dijk, Teun A. van. (1977), Text and Context. Explorations in the Semantics and Pragmatics of Discourse. London: Longman.
- Laurence R. Horn i Gregory Ward. (2005), The Handbook of Pragmatics. Blackwell.
- Verschueren, Jef, Jan-Ola Östman i Jan Blommaert (ur.) (1995), Handbook of Pragmatics. Amsterdam: Benjamins.