1962 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Događaji: dop. iz en Wiki June 1962 1/2 |
→Događaji: dop. iz en Wiki June 1962 |
||
Red 122: | Red 122: | ||
* [[14. 6.]] - Prva žrtva [[Bostonski davitelj|Bostonskog davitelja]] - ukupno 13 žena do januara 1964. |
* [[14. 6.]] - Prva žrtva [[Bostonski davitelj|Bostonskog davitelja]] - ukupno 13 žena do januara 1964. |
||
* [[15. 6.]] - [[Studenti za demokratsko društvo]] održali prvu nacionalnu konvenciju, izdali Port Huronsku izjavu. |
* [[15. 6.]] - [[Studenti za demokratsko društvo]] održali prvu nacionalnu konvenciju, izdali Port Huronsku izjavu. |
||
* [[16. 6.]] - Magazin ''The New Yorker'' objavljuje prvi ulomak knjige ''Silent Spring'' [[Rachel Carson]] (objavljena u septembru) - skrenuta je pažnja javnosti na uticaj pesticida na okolinu. |
|||
* [[17. 6.]] - U Čileu završeno [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|svetsko prvenstvo u fudbalu]]: Brazil - Čehoslovačka 3:1. Dan ranije, Jugoslavija izgubila od domaćina 1:0. |
* [[17. 6.]] - U Čileu završeno [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|svetsko prvenstvo u fudbalu]]: Brazil - Čehoslovačka 3:1. Dan ranije, Jugoslavija izgubila od domaćina 1:0. |
||
* [[18. 6.]] - Otkriven [[Scorpius X-1]], prvi kosmički izvor rendgenskog zračenja ( → [[rendgenska astronomija]]). |
|||
* [[19. 6.]] - Počinje stvaranje "pojasa smrti" na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]]: paralelna ograda, rušenje bližih zgrada i trake sa poravnatim peskom. |
|||
* [[22. 6.]] - Air France Flight 117: avion pao pri sletanju na Gvadelupi - 113 mrtvih. |
|||
* [[25. 6.]] - U slučaju ''Engel v. Vitale'' [[Vrhovni sud SAD]] presudio da su obavezne molitve u državnim školama neustavne. |
* [[25. 6.]] - U slučaju ''Engel v. Vitale'' [[Vrhovni sud SAD]] presudio da su obavezne molitve u državnim školama neustavne. |
||
* 25. 6. - U slučaju ''MANual Enterprises v. Day'' Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao. |
* 25. 6. - U slučaju ''MANual Enterprises v. Day'' Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao. |
||
* 25. 6. - U [[Tanganjika|Tanganjici]] osnovan pokret [[FRELIMO]] - vodiće [[Mozambički rat za nezavisnost]] 1964-74, a zatim biti vladajuća partija zemlje sve do danas (2019). |
|||
* [[28. 6.]] - Sovjetsko-jugoslovenski sporazum o slanju opreme za proširenje termoelektrane u Lukavcu.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:0e299c69-92cd-4e0e-9d85-e1864040ba82 "Tito, the Victorious Heretic"], 27 May 1963. HU OSA 300-8-3-9619</ref> |
* [[28. 6.]] - Sovjetsko-jugoslovenski sporazum o slanju opreme za proširenje termoelektrane u Lukavcu.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:0e299c69-92cd-4e0e-9d85-e1864040ba82 "Tito, the Victorious Heretic"], 27 May 1963. HU OSA 300-8-3-9619</ref> |
||
* [[30. 6.]] - [[Legija stranaca]] napušta Alžir. |
* [[30. 6.]] - [[Legija stranaca]] napušta Alžir. |
||
Red 131: | Red 136: | ||
=== Jul/Juli/Srpanj === |
=== Jul/Juli/Srpanj === |
||
[[Datoteka:Telstar.jpg|thumb|160px|[[Satelit]] [[Telstar]]]] |
[[Datoteka:Telstar.jpg|thumb|160px|[[Satelit]] [[Telstar]]]] |
||
* [[1. 7.]] - [[Datoteka:Flag_of_Burundi_(1962-1966).svg|20px]] [[Burundi]] i [[Datoteka:Flag of Rwanda (1962-2001).svg|20px]] [[Ruanda]] nezavisni od [[Belgija| |
* [[1. 7.]] - [[Datoteka:Flag_of_Burundi_(1962-1966).svg|20px]] [[Burundi]] i [[Datoteka:Flag of Rwanda (1962-2001).svg|20px]] [[Ruanda]] nezavisni od [[Belgija|belgijskog]] trusta (mandat [[Ruanda-Urundi]]). |
||
* 1. 7. - Referendum o nezavisnosti [[Alžir]]a, 99% je "za", [[Francuska]] priznaje [[3. 7.]]. |
* 1. 7. - Referendum o nezavisnosti [[Alžir]]a, 99% je "za", [[Francuska]] priznaje [[3. 7.]]. |
||
* 1. 7. - Ograničeno useljavanje iz Komonvelta u Britaniju - samo s vaučerom za zaposlenje. |
* 1. 7. - Ograničeno useljavanje iz Komonvelta u Britaniju - samo s vaučerom za zaposlenje. |
Verzija na datum 13 septembar 2019 u 20:48
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1930-e |
1940-e |
1950-e |
1960-e
| 1970-e
| 1980-e
| 1990-e
| >
<< |
< |
1958. |
1959. |
1960. |
1961. |
1962.
| 1963.
| 1964.
| 1965.
| 1966.
| >
| >>
Gregorijanski | 1962. (MCMLXII) |
Ab urbe condita | 2715. |
Islamski | 1381–1382. |
Iranski | 1340–1341. |
Hebrejski | 5722–5723. |
Bizantski | 7470–7471. |
Koptski | 1678–1679. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 2017–2018. |
• Shaka Samvat | 1884–1885. |
• Kali Yuga | 5063–5064. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4598–4599. |
• 60 godina | Yang Voda Tigar (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11962. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1962 (MCMLXII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.
Događaji
Januar/Siječanj
- 1. 1. - Zapadna Samoa nezavisna od uprave Novog Zelanda.
- 4. 1. - U Južnom Vijetnamu odlučeno da krene Program strateških zaselaka (ili Taylor-Staleyjev plan) - preseljeno preko 4 miliona ljudi, često prisilno, program propao do 1963.
- 5. 1. - Narodni odbor grada Beograda zabranio saobraćaj zaprežnim vozilima ulicama grada.
- 7. 1. - Jugoslovenski brod "Šabac" koji je prevozio boksit od Ploča do Roterdama, sudario se sa britanskim teretnjakom Dorington Castle, stradalo 28 jugoslovenskih mornara. [1]
- 7. 1. i 11. 1. - Zemljotresi kod Makarske (M 6.0, int. VIII-IX), troje mrtvih.
- 8. 1. - Osnivanje specijalnih snaga United States Navy SEALs, po jedan tim na dve obale SAD.
- 10. 1. - Lavina na peruanskoj planini Huascarán odnosi procenjenih 4.000 života u Ranrahirci i okolnim mestima.
- 11. 1. - Eksplozija torpeda na sovjetskoj podmornici B-37, teško oštećena i susedna podmornica S-350.
- 12. 1. - Vijetnamski rat, Operacija Chopper: američki helikopteri prevoze 1.000 južnovijetnamskih vojnika do Viet Congove baze blizu Sajgona, što je prvo učešće SAD u borbama.
- 13. 1. - Albanija potpisuje trgovački sporazum sa NR Kinom: novi savez, nakon što su raskinute veze sa SSSR.
- 15. 1. - U grčkoj Makedoniji pronađen Papirus iz Dervenija, najstariji rukopis u Evropi, iz oko 340. pne..
- 16 - 19. 1. - Vojni udar i kontraudar u Dominikanskoj Republici. Joaquín Balaguer odlazi u egzil, biće opet predsednik 1966-78. i 1986-96.
- 22. 1. - Organizacija Američkih Država suspendovala članstvo Kube, na inicijativu SAD.
- 24. 1. - Vajar Ivan Meštrović pokopan u rodnim Otavicama kod Drniša.
- januar - Postavljen krematorijum na beogradskom Novom groblju.
- 27. 1. - Na Konferenciji sedam hiljada kadrova u Pekingu, predsednik Liu Shaoqi osuđuje kampanju Veliki skok naprijed - Mao Ze Dong se samokritikuje, ali kasnije će se osvetiti Liu.
- 31. 1. - 24. 2. - Titovo putovanje "Galebom" u Egipat i Sudan.
Februar/Veljača
- 2. 2. - U novopokrenutoj operaciji Ranch Hand, posipanja defolijanata u Vijetnamu (do 1971), USAF je izgubio prvi avion, Fairchild C-123 Provider sa tri člana posade.
- 3. 2. - U Beogradu izmereno rekordnih 80 cm snega.
- 4-5. 2. - Pomračenje Sunca i velika konjunkcija svih klasičnih planeta.
- 5. 2. - Francuski predsednik Charles de Gaulle obaveštava naciju da pregovara sa FLN o nezavisnosti Alžira.
- 7. 2. - Stupa na snagu skoro totalni Američki embargo protiv Kube. SSSR sutradan odobrava 133 miliona dolara vojne pomoći.
- 7. 2. - Tragedija u rudniku Luisenthal u Saarlandu, poginulo 299 rudara.
- 8. 2. - "Charonnski masakr": pariska policija interveniše na komunističkim demonstracijama protiv OAS, u stisci na ulasku u metro stanicu gine devet ljudi. Na sahrani 13-og okuplja se 150-500.000 ljudi.
- 10. 2. - Zarobljeni američki pilot Francis Gary Powers razmenjen u Berlinu za sovjetskog špijuna Rudolfa Abela.
- 14. 2. - U SAD prikazana TV emisija A Tour of the White House with Mrs. John F. Kennedy.
- 16. 2. - Poplave na Severnom moru oko Hamburga, gine preko 300 ljudi.
- 20. 2. - Program Mercury: John Glenn u letelici Friendship 7 je prvi Amerikanac na orbitalnom letu oko Zemlje.
- 26. 2. - IRA nakon pet godina prekida "Kampanju otpora britanskoj okupaciji" (Operacija Žetva, Granična kampanja) u Severnoj Irskoj (nastavak aktivnosti 1969-97, → Sjevernoirski sukob).
- 27. 2. - Eksplozija dinamita u rudniku lignita Banovići, poginula 53 rudara.
- 27. 2. - Dva pobunjena aviona napala rezidenciju južnovijetnamskog predsednika Ngo Dinh Diema.
Mart/Ožujak
- 1. 3. - Prvi put se pojavio lik Hulk (postdatirano u maj).
- 1. 3. - American Airlines Flight 1: avion pada nakon poletanja iz Nujorka, 95 mrtvih.
- 2. 3. - Vojni udar u Burmi: oboren je premijer U Nu a vraća se gen. Ne Win (do 1981, → Burmanski put u socijalizam), vlast ostaje autoritarna i pod dominacijom vojske sve do reformi 2011-15.
- 2. 3. - Wilt Chamberlain postigao 100 poena na utakmici Philadelphia Warriors - New York Knicks 169:147 u Hersheyju.
- 3. 3. - Formiran Britanski antarktički teritorij - 1.709.400 km².
- 4. 3. - Caledonian Airways Flight 153: avion pao u Kamerunu, na etapi kružnog leta Luksemburg-Mozambik - 111 mrtvih.
- 13. 3. - Operacija Northwoods: sekretaru odbrane McNamari predstavljena operacija pod lažnom zastavom protiv Kube, on je odbacuje. U toku je Operacija Mongoose.
- 14. 3. - Amnestija većine političkih protivnika jugoslovenskog režima, uključujući pripadnike gubitničkih formacija iz Drugog svetskog rata - navodno utiče na 150.000 emigranata i 1000 zatvorenika[1].
- 14-16. 3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa; govori se o šovinizmu i nacionalnom partikularizmu.
- 16. 3. - Kosmos-1 je prvi sovjetski satelit iz programa Kosmos (u avgustu 2019. lansiran broj 2539 itd.).
- 16. 3. - Flying Tiger Line Flight 739: američki transportni avion nestao između Guama i Filipina, 107 žrtava.
- 16. 3. - Operacija Lasta: izraelski napad na sirijski položaj, odmazda za napade na izraelske ribare na Galilejskom jezeru.
- 18. 3. - Evijanski sporazum: okončanje Alžirskog rata (sporazum velikom većinom podržan na referendumu 8. 4.).
- 18. 3. - Pesma Evrovizije u Luksemburgu: pobeda francuske numere, a Lola Novaković je bila četvrta.
- 19. 3. - Primirje stupa na snagu u Alžiru, ali OAS (Organisation de l'armée secrète) nastavlja s terorističkim napadima.
- 22. 3. - J. Edgar Hoover obaveštava predsednika Kennedyja da je njegova ljubavnica Judith Exner u vezi sa mafijašima Samom Giancanom i Johnom Rosellijem - Kennedy prekida vezu.
- 22. 3. - Smenjen je Anibal Escalante, uticajni sekretar Integrisanih revolucionarnih organizacija na Kubi - popušta "staljinistička atmosfera".
- 22. 3. - Južnovijetnamci započinju ofanzivu protiv Vijetkonga u provinciji Bình Dương (→ Željezni trokut), koja obuhvata i Program strateških zaselaka, izoliranje seljaka od ustanika putem preseljavanja u utvrđena sela - kontraproduktivno.
- 23. 3. - HE Kokin Brod (22,5 MW), jedna od limskih HE, priključena na mrežu (prva sinhronizacija).
- 26. 3. - Pucnjava u ulici d'Isly: alžirska četvrt Bab El Oued je pod kontrolom OAS i blokirana, mirne demonstracije pokušavaju probiti blokadu francuske vojske, u pucnjavi gine 54 ljudi.
- 28. 3. - Vojska uhapsila predsednika i premijera Sirije, Nazima al-Kudsija i Maaroufa al-Dawalibija - oslobođeni su u kontraudaru 2. aprila.
- 29. 3. - Vojska oborila argentinskog predsednika Frondizija, nakon što su peronisti ranije tokom meseca osvojili 10 od 14 pozicija provincijskog guvernera (svi rezultati će biti poništeni).
April/Travanj
- 4. 4. - Uspostavljena Južnoarapska Federacija, britanski protektorat (jugozapadni kraj Južnog Jemena).
- 7. 4. - Milovan Đilas ponovo uhapšen - Moskva protestovala zbog knjige "Razgovori sa Staljinom".
- 8. 4. - Mijalko Todorović, potpredsednik Odbora za privrednu koordinaciju SIV-a, podneo izveštaj o ekonomiji: uvoz raste, proizvodnja i izvoz opadaju, potrebne mere štednje.
- 8. 4. - Evijanski sporazumi podržani na referendumu u Francuskoj sa 90,8% glasova.
- 9. 4. - 34. dodjela Oscara: najbolji film je "Priča sa zapadne strane", ukupno 10 nagrada od 11 nominacija, po dve nagrade The Hustler, Breakfast at Tiffany's i Judgment at Nuremberg; najbolji crtani film je "Surogat" Dušana Vukotića.
- 14. 4. - Nakon ostavke Michela Debréa, novi francuski premijer je Georges Pompidou (do 1968, zatim predsednik 1969-74).
- 16. 4. - Walter Cronkite postaje voditelj večernjih vesti CBS (do 1981).
- 20. 4. - U gradu Alžiru uhapšen gen. Raoul Salan, lider OAS - u maju je osuđen na doživotni zatvor, pomilovan 1968.
- 21. 4. - 21. 10. - U Seattlu održana svetska izložba Century 21 Exposition iza koje ostaje osmatračka kula Space Needle visine 184 m.
- 25. 4. - Prva nuklearna proba u sklopu Operation Dominic: američki nuklearni testovi na Pacifiku traju do novembra. Ovim je obuhvaćena i Operation Fishbowl, detonacije na velikim visinama, kao i prva detonirana balistička raketa, Polaris A-2 (6. maja). Ovo su prvi amer. testovi nakon prećutnog moratorijuma 1958-61, kojeg je prekinuo SSSR.
- 26. 4. - Kosmos-4 je prvi sovjetski izviđački satelit. Iz SAD je lansiran prvi britanski satelit, Ariel 1. Američki izviđački avion Lockheed A-12, prethodnik Lockheed SR-71 Blackbird, ima prvi let.
- 27. 4. - Sukob policije i pripadnika Nacije Islama ispred džamije u Los Angelesu, s jednom žrtvom i nekoliko ranjenih - Malcolm X hoće žestoku reakciju, Elijah Muhammad to odbija.
- 28. 4. - Otvoren aerodrom "Beograd" (danas "Nikola Tesla") kod Surčina, umesto starog kod Bežanijske Kose.
- april - Američke rakete PGM-19 Jupiter u Turskoj postale operativne[2].
Maj/Svibanj
- 2. 5. - OAS detonirao auto-bombu u luci grada Alžira i pucao sa okolnih zgrada na preživele - 200 mrtvih.
- 3. 5. - Železnička nesreća u Mikawashimi: u sudaru tri voza blizu Tokija stradalo 160 osoba.
- 4. 5. - El Carupanazo: neuspela levičarska vojna pobuna protiv venecuelanskog predsednika Betancourta - zabranjene su Komunistička partija V. i Pokret revolucionarne levice.
- 6. 5. - Tito u Omišu pustio u pogon Hidrocentralu Split - danas Hidroelektrana Zakučac, najveća u Hrvatskoj.
- 6. 5. - Titov govor u Splitu - kritika zastranjivanja i promašaja (o odgovornosti komunista, političkim fabrikama, službenim putovanjima u inostranstvo i rasipništvu, direktorima koji "drmaju" preduzećem, šovinizmu).
- 8 - 18. 5. - Manevri američkih oružanih snaga pod imenom Whip Lash, provera planova protiv Kube[2][3].
- 11. 5. - Demohrišćanin Antonio Segni je novi predsednik Italije (do šloga 1964).
- 14. 5. - Đilas na zatvorenom suđenju dobio pet (?) godina zatvora - izlazi krajem 1966.
- 14. 5. - Huan Karlos I od Španije se u Atini oženio grčkom princezom Sofijom.
- 14-16. 5. - Sednica Izvršnog Komiteta SKJ - disciplinske mere protiv političara iz Slovenije, Makedonije i Hrvatske zbog rastućeg policentrizma[4].
- maj - Ploča "Kafu mi draga ispeci" Predraga Gojkovića Cuneta postala zlatna.
- maj - Rekonstrukcija SIV-a, ukinut Sekretarijat za socijalnu politiku i komunalne poslove (Lidija Šentjurc), nekoliko novih sekretara[1].
- 17. 5. - Povlačenjem u Japanu, okončana je distribucija talidomida, koji je od 1957/8 izazvao oko 10.000 slučajeva fokomelije.
- 18. 5. - Na granicu Hong Konga postavljena bodljikava žica kako bi se zaustavio priliv izbeglica iz NR Kine.
- 19. 5. - Marilyn Monroe otpevala Happy Birthday, Mr. President Johnu F. Kennediju.
- 23. 5. - U Bostonu izvedena prva uspešna replantacija: 12-godišnjem dečaku je vraćena ruka.
- 24. 5. - Otvoren Muzej "25. maj" (danas Muzej istorije Jugoslavije).
- 26. 5. - U rušenju skele gradilišta mosta Pjenavac na Morači poginula 24 radnika.
- 27. 5. - Podzemni požar ispod Centralia, Pennsylvania izgleda počinje paljenjem deponije u bivšem otvorenom kopu uglja.
- 28. 5. - Kennedy Slide: berze su opadale u prvoj polovini ove godine - samo danas, Dow Jones je pao 5,7%.
- 30. 5. - 17. 6. - Mondijal u Čileu, Jugoslavija je četvrta. Najbolji YU strelci: Dražan Jerković (4) i Milan Galić (3).
- 30. 5. - Na posvećenju nove katedrale u Coventryju izveden Brittenov "Ratni rekvijem".
- 31. 5. - Adolf Eichmann obešen u Izraelu.
Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Rođendan Marilyn Monroe i njen poslednji dan na setu Something's Got to Give - otpuštena je sedam dana kasnije zbog nediscipline.
- 2. 6. - Novočerkaski masakr: ubijeno 28 demonstranata u gradu Novočerkask u SSSR, dan nakon značajnog poskupljenja hrane.
- 2 - 4 . 6. - El Porteñazo: još jedna, mnogo veća vojna pobuna u Venecueli, sa preko 400 mrtvih.
- 3. 6. - Air France Flight 007: avion se srušio prilikom poletanja sa pariskog aerodroma Orly, stradala 122 putnika, elita umetničke zajednice Atlante i osam članova posade (dve stjuardese preživele) - do tada najgora nesreća sa jednim avionom.
- 4. 6. - Istekao indijsko-kineski mirovni sporazum iz 1954, a nema rešenja graničnog spora.
- 4. 6. - Uhvaćen Sekarmadji Maridjan Kartosuwiryo, lider indonežanske grupe Darul Islam, koja je vodila gerilsku borbu od 1949 - pogubljen je u septembru, grupice vode borbu do 1965.
- 5. 6. - U prodaji je izdanje Amazing Fantasy sa prvom pojavom Spider-Mana.
- 10. 6. - Uveden Južnokorejski won umesto 10 hwana. Vojni lider Park Chung-hee pokušava oduzeti "višak" sa bankovnih računa građana za kupovinu obveznica Korejske korporacije za razvoj industrije.
- 11. 6. - Zemljotres na Treskavici u BiH (M 6.1, int. VIII), ima povređenih u Sarajevu.
- 11. 6. - Trojica beže iz zatvora Alcatraz, više nikada nisu viđeni.
- 13. 6. - Lee Harvey Oswald se vratio brodom iz SSSR u SAD, sa ženom i kćerkom.
- 14. 6. - Prva žrtva Bostonskog davitelja - ukupno 13 žena do januara 1964.
- 15. 6. - Studenti za demokratsko društvo održali prvu nacionalnu konvenciju, izdali Port Huronsku izjavu.
- 16. 6. - Magazin The New Yorker objavljuje prvi ulomak knjige Silent Spring Rachel Carson (objavljena u septembru) - skrenuta je pažnja javnosti na uticaj pesticida na okolinu.
- 17. 6. - U Čileu završeno svetsko prvenstvo u fudbalu: Brazil - Čehoslovačka 3:1. Dan ranije, Jugoslavija izgubila od domaćina 1:0.
- 18. 6. - Otkriven Scorpius X-1, prvi kosmički izvor rendgenskog zračenja ( → rendgenska astronomija).
- 19. 6. - Počinje stvaranje "pojasa smrti" na Berlinskom zidu: paralelna ograda, rušenje bližih zgrada i trake sa poravnatim peskom.
- 22. 6. - Air France Flight 117: avion pao pri sletanju na Gvadelupi - 113 mrtvih.
- 25. 6. - U slučaju Engel v. Vitale Vrhovni sud SAD presudio da su obavezne molitve u državnim školama neustavne.
- 25. 6. - U slučaju MANual Enterprises v. Day Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao.
- 25. 6. - U Tanganjici osnovan pokret FRELIMO - vodiće Mozambički rat za nezavisnost 1964-74, a zatim biti vladajuća partija zemlje sve do danas (2019).
- 28. 6. - Sovjetsko-jugoslovenski sporazum o slanju opreme za proširenje termoelektrane u Lukavcu.[5]
- 30. 6. - Legija stranaca napušta Alžir.
- jun? - Boro Jovanović i Nikola Pilić igrali u finalu muških dublova u Wimbledonu[1].
Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - Burundi i Ruanda nezavisni od belgijskog trusta (mandat Ruanda-Urundi).
- 1. 7. - Referendum o nezavisnosti Alžira, 99% je "za", Francuska priznaje 3. 7..
- 1. 7. - Ograničeno useljavanje iz Komonvelta u Britaniju - samo s vaučerom za zaposlenje.
- 5. 7. - Alžir proglasio nezavisnost, nakon osam godina rata.
- 8. 7. - U Pragu završeno svetsko prvenstvo u gimnastici, Miroslav Cerar uzeo dve zlatne medalje.
- 9. 7. - Andy Warhol prikazao svoje delo Campbell's Soup Cans.
- 10. 7. - Lansiran prvi komercijalni telekomunikacioni satelit "Telstar", koji će omogućiti TV prenos preko Atlantika.
- 12. 7. - Prva svirka The Rolling Stones-a u londonskom Marquee Club-u.
- 13. 7. - Britanski premijer Harold Macmillan otpustio trećinu svog kabineta, što tamošnja štampa naziva "Noć dugih noževa" (faktički kraj partije Nacionalnih liberala).
- c. 15. 7. - Sovjetski brodovi sa nuklearnim oružjem i vojnicima kreću ka Kubi, rezultat sporazuma kubanske vojne delegacije na čelu sa Raúlom Castrom u Moskvi[2].
- jul - Ekonomski sporazum SSSR i FNRJ potpisan u Moskvi.
- jul - Ekonomska konferencija Nesvrstanih zemalja u UAR (Egiptu).
- 17. 7. - Little Feller I je poslednji atmosferski nuklearni test u Nevadi.
- 18. 7. - Vojni udar u Peruu: preds. Manuel Prado Ugarteche je zbačen 10 dana pre isteka mandata, poništeni su rezultati prošlomesečnih izbora na kojima je levičar Víctor Raúl Haya de la Torre imao najviše glasova, ali mu je nedostajalo 6.493 za potrebnu trećinu.
- 22 - 23. 7. - Četvrti plenum CK SKJ - napadnute ideološke devijacije i "liberalističke koncepcije", zatraženo smanjenje planiranih investicija, predložen 7-godišnji plan umesto 5-godišnjeg[1].
- 23. 7. - Prvi transatlantski TV prenos, zahvaljujući Telstaru. Među slikama emitovanim iz Evrope je i "Beli anđeo", freska iz Mileševe.
- 27. 7. - 2. 8. - 9. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Kozara"[6].
Avgust/August/Kolovoz
- 5. 8. - Smrt Marilyn Monroe, verovatno predoziranje barbituratima.
- 6. 8. - Jamajka nezavisna od Ujedinjenog Kraljevstva.
- 8. 8. - NBJ od danas može jednom godišnje da proda građanima devize u iznosu do 15.000 dinara za određene svrhe.
- 15. 8. - Pod pritiskom SAD sklopljen Njujorški sporazum: Holandija na Zapadnoj Papui prepušta vlast Privremenoj izvršnoj vlasti UN do 1. 5. 1963, a zatim Indoneziji. Sukarno je za ovaj mesec planirao invaziju.
- 16. 8. - Ringo Starr postaje bubnjar The Beatles-a.
- 17. 8. - Peter Fechter (18) pogođen na Berlinskom zidu prilikom pokušaja bekstva sa istoka i ostavljen da iskrvari (prethodnih dana je ubijeno nekoliko istočnih graničara, npr. Rudi Arnstadt).
- 22. 8. - Pokušaj ubistva predsednika De Gola: "ajkula" u kojoj se vozio sa ženom zasuta mašinskom vatrom (organizator Jean-Marie Bastien-Thiry).
- 31. 8. - Trinidad i Tobago nezavisan od UK.
- avgust - Zbog visoke inflacije smanjene plate u Jugoslaviji[1].
Septembar/Rujan
- 8. 9. - Stigla prva pošiljka sovjetskih raketa na Kubu (R-12 Dvina).
- 10. 9. - Predsjednik Tito otkrio spomenik "Galebova krila" u Podgori, kod Makarske.
- 12 - 16. 9. - U Beogradu održano 7. Evropsko prvenstvo u atletici. Olga Gere osvojila srebro u skoku u vis.
- septembar - FNRJ šalje pisma Šestorici EEZ: zajednička carinska stopa može biti štetna za jugoslovensku trgovinu, predlaže se slanje eksperata, a kasnije i posmatrača u Brisel (istovremeno FNRJ želi pridruženi status u SEV).[7]
- 20 - 21. 9. - Zajednička sednica Savezne narodne skupštine i Saveznog odbora SSRNJ, Kardelj kaže da federacija nije okvir za stvaranje neke nove jugoslovenske nacije.[4].
- 20. 9. - Okršaj na kinesko-indijskoj granici.
- 24. 9. - 4. 10. - Predsednik prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (nominalni šef sovjetske države) Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, znak poboljšanja odnosa Jugoslavije i SSSR. Proglašen je počasnim građaninom Beograda.
- 25. 9. - Sonny Liston je novi prvak sveta u teškoj kategoriji.
- 26. 9. - Sjeverni Jemen: republikanci Abdullaha as-Sallala oborili tek ustoličenog kralja Muhammada al-Badra i sutradan proglasili Jemensku Arapsku Republiku, čime počinje građanski rat u toj zemlji.
- 27. 9. - Bujica u Barceloni odnosi stotine života.
Oktobar/Listopad
- 1. 10. - Johnny Carson postaje voditelj The Tonight Show-a.
- 3. 10. - Pušten u saobraćaj novi Pančevački most u Beogradu.
- 5. 10. - Bitlsi izdali svoj prvi hit Love Me Do.
- 5. 10. - Premijera prvog Bondovog filma Dr. No.
- 8. 10. - Afera Spiegel, sukob vlasnika časopisa i saveznog ministra odbrane eskalira "Špiglovim" člankom o nespremnosti vojske.
- 9. 10. - Uganda nezavisna od UK.
- 11. 10. - Papa Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil.
- 13. 10. - Premijera Who's Afraid of Virginia Woolf? na Broadway-u.
- 14. 10. - Kubanska raketna kriza: špijunski avion U-2 snimio rakete na Kubi.
- 14. 10. - Posmrtni ostaci 441 crvenoarmejca preneti u spomen-kosturnicu u novouređenom spomen-parku Čačalica iznad Požarevca.
- 20. 10. - Kineskom ofanzivom počinje Kinesko-indijski rat.
- 22. 10. - Predsednik Kennedy se obraća naciji: izveštava o otkriću raketa i objavljuje stavljanje Kube pod karantin.
- 22. 10. - Uhapšen Oleg Penkovski, pukovnik GRU koji je radi za zapadne obaveštajne službe.
- 25. 10. - U zagrebačkom institutu "Ruđer Bošković" pušten u pogon novoizgrađeni ciklotron[8].
- 26. 10. - Povišena borbena gotovost (DEFCON 2) američke Strateške vazdušne komande (ili još 23.).
- 26. 10. - Policija okupira "Špiglove" prostorije u Hamburgu.
- 27. 10. - U-2 oboren iznad Kube, pilot poginuo.
- 27. 10. - Administrator italijanske naftne kompanije ENI Enrico Mattei poginuo u avionskoj nesreći nejasnog uzroka.
- 28. 10. - Hruščov objavljuje da će povući ofanzivno oružje sa Kube; Amerikanci će, prema tajnom dogovoru, uraditi isto sa raketama u Turskoj - faktički kraj Kubanske krize.
- oktobar - Nacrt novog jugoslovenskog ustava ušao u javnu raspravu[1], istovremeno se raspravlja i o novim republičkim ustavima.
Novembar/Studeni
- 1 - 3. 11. - Skupština Stalne konferencije gradova Jugoslavije u Titogradu, rasprava o novim statutima opština.
- 5. 11. - Voz Beograd-Skoplje iskočio iz šina, 24 poginula[1].
- 5. 11. - Afera Spiegel: ministar odbrane Franz Josef Strauß razrešen dužnosti.
- 6. 11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
- 7. 11. - Richard Nixon izgubio na guvernerskim izborima u Kaliforniji, zatim održava svoju "poslednju" konferenciju za štampu.
- 20. 11. - Predsjednik SAD John F. Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.
- 23. 11. - Predsjednik Tito obišao novoizgrađeni silos u Rijeci[9].
- 29. 11. - Ustaška emigracije napala predstavništvo FNRJ u Bad Godezbergu kod Bona u Nemačkoj, ranjeno dvoje službenika, Momčilo Popović umro 13. 12. (Hrvatsko križarsko bratstvo na čelu sa svećenikom Rafaelom Medić-Skokom).
- 29. 11. - Britanska i francuska vlada dogovorile razvoj supersoničnog putničkog aviona Concorde.
Decembar/Prosinac
- 1. 12. - Na izložbi u Moskovskom manježu, Nikita Hruščov vređa modernu umetnost.
- 4 - 20. 12. - Predsednik Tito u poseti Sovjetskom Savezu.
- 8. 12. - Brunejska pobuna, protiv sultana, Britanaca i Malezije - začetak Indonežansko-malezijske konfrontacije.
- 10. 12. - Premijera filma Lawrence of Arabia.
- 14. 12. - Mariner 2 prošao pored Venere - prva uspešna planetarna misija.
- decembar - U Jugoslaviji se pokreće kampanja protiv Zapadne Nemačke - zamera se nerešavanje pitanja ratne štete, trgovačkog sporazuma i tolerisanje neprijateljske emigracije.[10]
- 20. 12. - Levi političar Juan Bosch pobedio na predsedničkim izborima u Dominikanskoj Republici (mandat počinje u februaru).
- 22. 12. - U Engleskoj i Velsu počinje "Veliko smrzavanje": do 5. 3. neće biti noći bez mraza.
- 30. 12. - Operacija Grandslam, pokrenuta pre dva dana: snage UN zauzele Elizabetvil (Lubumbaši), glavni grad Čombeove Katange.
- 31. 12. - Stranci dobili pravo posedovanja zgrada i stanova u FNRJ, u turističke svrhe i uz neka ograničenja.[11]
Kroz godinu
- Početak rada TE Kosovo A (618 MW).
- Počeli radovi na deonicama auto-puta Paraćin-Beograd, Skoplje - Titov Veles.
- Spomen park i obeležje "Čačalica" kod Požarevca.
- Osnovana Deveta beogradska gimnazija.
- Poljoprivreda u Jugoslaviji: usled oštre zime i suše, 1962. slaba kao i 1961[1].
- Nekoliko hiljada zanatskih radnji u FNRJ je zatvoreno zbog nametnutih velikih poreza[12] (politika popušta sledeće godine).
-
Delegacija Službe bezbednosti
-
Tito i patrijarh 1960-tih
U toku
- Kinesko-sovjetski rascep (SSSR podržava Jugoslaviju a NR Kina Albaniju).
1962. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Nove države (Burundi i Ruanda su menjali zastavu):
- Televizija. TV serije: "Muzej voštanih figura" (1962-63), "Gradić veseljak" (TV Beograd), "Stoljetna eskadra" (1961-1962) (TV Zagreb)
- Neki domaći filmovi: "Mačak pod šljemom", "Prozvan je i V-3", "Kozara", "Prekobrojna", "Čudna devojka", "Medaljon sa tri srca", "Dr", "Zvižduk u osam", "Saša" (→ Kategorija:Filmovi 1962.).
Rođenja
Januar/Siječanj
- 2. 1. - Saša Petrović (glumac)
- 3. 1. - Dragoljub S. Ljubičić Mićko, glumac, komičar, marketingaš
- 4. 1. - Aljoša Buha, basist "Crvene jabuke" († 1986)
- 6. 1. - Rita Kinka, pijanistkinja
- 17. 1. - Jim Carrey, glumac i komičar
- 19. 1. - Milomir Stakić, osuđen za ratne zločine
- 30. 1. - Abdulah II, kralj Jordana
Februar/Veljača
- 2. 2. - Neno Belan, hrvatski pjevač
- 6. 2. - Axl Rose, pevač Guns N' Roses
- 7. 2. - Garth Brooks, country muzičar
- 10. 2. - Cliff Burton, basist Metallica-e († 1986)
- 11. 2. - Fahrudin Pecikoza, bosanskohercegovački tekstopisac
- 11. 2. - Sheryl Crow, kantautorka
- 15. 2. - Milo Đukanović, premijer, predsjednik Crne Gore
- 16. 2. - Kemal Gekić, pijanista, profesor
- 17. 2. - Lou Diamond Phillips, glumac
- 17. 2. - Serge Brammertz, glavni tužilac ICTY
- 20. 2. - Velid Bajramović, bosanskohercegovački pisac
- 21. 2. - Chuck Palahniuk, američki pisac
- 22. 2. - Steve Irwin, australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda († 2006)
Mart/Ožujak
- 2. 3. - Jon Bon Jovi, muzičar
- 3. 3. - Jackie Joyner-Kersee, atletičarka
- 4. 3. - Mirsad Baljić, fudbaler
- 12. 3. - Andreas Köpke, njemački nogometni vratar
- 12. 3. - Dražen Ričl, pjevač "Crvene jabuke" († 1986)
- 12. 3. - Zoran Čutura, košarkaš
- 15. 3. - Terence Trent D'Arby, kantautor
- 21. 3. - Rosie O'Donnell, američka komičarka, glumica, voditeljka i aktivistkinja
- 21. 3. - Matthew Broderick, glumac
- 22. 3. - Vlado Čapljić, fudbaler, trener
- 28. 3. - Jure Franko, skijaš
- 30. 3. - MC Hammer, muzičar
- 31. 3. - Zoran Ćirić, srpski pisac
- 31. 3. - Olli Rehn, finski političar, komesar EU
April/Travanj
- 5. 4. - Kirsan Iljumžinov, predsednik Kalmikije, preds. FIDE
- 12. 4. - Carlos Sainz, reli vozač
- 15. 4. - Nick Kamen, pevač, maneken
Maj/Svibanj
- 7. 5. - Dobrosav Bob Živković, ilustrator
- 12. 5. - Emilio Estevez, glumac
- 16. 5. - Boban Zdravković, pevač
- 18. 5. - Sandra (pjevačica)
- 24. 5. - Selim Arnaut, bosanski pisac
- 24. 5. - Štefan Füle, češki diplomata, evropski komesar
- 26. 5. - Black, kantautor († 2016)
- 28. 5. - Branko Đurić Đuro, glumac, komičar, režiser
Jun/Juni/Lipanj
- 6. 6. - Massimo Savić - hrvatski glazbenik i pjevač
- 10. 6. - Anderson Bigode Herzer, brazilski pisac († 1982)
- 10. 6. - Gina Gershon, glumica
- 10. 6. - Vincent Perez, glumac, režiser
- 19. 6. - Paula Abdul, plesačica, pevačica
- 22. 6. - Clyde Drexler, košarkaš
- 23. 6. - Admir Glamočak, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
- 26. 6. - Ollanta Humala, predsednik Perua
Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - Andre Braugher, glumac
- 3. 7. - Tom Cruise, američki glumac
- 3. 7. - Thomas Gibson, glumac
- 4. 7. - Neil Morrissey, glumac
- 8. 7. - Joan Osborne, američka pevačica
- 10. 7. - Dominique Enon, francuski oboist i skladatelj
- 13. 7. - Zlata Petrović, pevačica
- 20. 7. - Lidija Vukićević, glumica i narodna poslanica
- 20. 7. - Carlos Alazraqui, glumac
- 20. 7. - Primož Ulaga, skijaški skakač
- 29. 7. - Miroslav Škoro, hrvatski pjevač
- 31. 7. - Wesley Snipes, glumac
Avgust/August/Kolovoz
- 5. 8. - Patrick Ewing, košarkaš
- 6. 8. - Michelle Yeoh, glumica
- 7. 8. - Željko Pervan, hrvatski komičar, scenarist i glumac
- 13. 8. - John Slattery, glumac, režiser
- 16. 8. - Steve Carell, glumac, komičar, režiser...
- 18. 8. - Felipe Calderón, predsednik Meksika
- 19. 8. - Tammy Bruce, američka konzervativna politička komentatorka
- 19. 8. - Valérie Kaprisky, glumica
- 26. 8. - Senad Bašić, bosanskohercegovački glumac
- 30. 8. - Aleksandar Litvinenko, bivši oficir KGB i FSB († 2006)
Septembar/Rujan
- 1. 9. - Ruud Gullit, fudbaler, trener
- 2. 9. - Haris Škoro, bosanskohercegovački nogometaš
- 6. 9. - Chris Christie, američki političar
- 7. 9. - Jusuf Prazina Juka, kriminalac, paravojnik († 1993)
- 10. 9. - Ivan Fece Firči, bubnjar "Lune" i "EKV"
- 12. 9. - Dino Merlin, bosanski kantautor
- 16. 9. - Goran Perkovac, hrvatski rukometaš i rukometni trener
- 17. 9. - Baz Luhrmann, filmski režiser, scenarista, producent
- 20. 9. - Jim Al-Khalili, fizičar, TV voditelj
- 24. 9. - Nia Vardalos, glumica
- 26. 9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana († 1985)
- 30. 9. - Frank Rijkaard, nizozemski nogometaš i trener
- 30. 9. - Borislav Cvetković, fudbaler, trener
Oktobar/Listopad
- 2. 10. - Bebi Dol, pevačica
- 3. 10. - Tommy Lee, bubnjar Mötley Crüe
- 5. 10. - Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
- 9. 10. - Jorge Burruchaga, fudbaler, trener
- 11. 10. - Joan Cusack, glumica, komičarka
- 12. 10. - Branko Crvenkovski, predsednik Makedonije
- 14. 10. - Miloš Kapetanović, bosanskohercegovački muzičar
- 16. 10. - Michael Peter Balzary, američki bas gitarist i član grupe Red Hot Chili Peppers
- 16. 10. - Željko Ožegović, predsednik opštine Novi Beograd
- 19. 10. - Evander Holyfield, bokser
- 19. 10. - Tracy Chevalier, književnica
- 22. 10. - Anton Josipović, bokser
- 23. 10. - Đorđe Vukadinović, filozof, publicista, politički komentator
- 28. 10. - Daphne Zuniga, glumica
Novembar/Studeni
- 1. 11. - Anthony Kiedis, pjevač i frontmen grupe Red Hot Chili Peppers
- 2. 11. - David Brock, američki politički novinar
- 3. 11. - Zdravko Ponoš, načelnik generalštaba Vojske Srbije
- 5. 11. - Abedi Pele, ganski fudbaler
- 11. 11. - Demi Moore, glumica, model
- 12. 11. - Naomi Wolf, feministkinja
- 18. 11. - Kirk Hammett , američki gitarist u Metallica-i
- 19. 11. - Jodie Foster, američka glumica
- 23. 11. - Nicolás Maduro, predsednik Venecuele
- 25. 11. - Jugoslav Petrušić, obaveštajac, pripadnik Legije stranaca
- 28. 11. - Jon Stewart, glumac, komičar, komentator
Decembar/Studeni
- 2. 12. - Vlado Bučkovski, premijer Makedonije
- 4. 12. - Aleksandar Šandorov, srpski pijanista i profesor
- 9. 12. - Felicity Huffman, glumica
- 11. 12. - Nenad Janković - dr. Nele Karajlić, rok muzičar, glumac, scenarista
- 14. 12. - Ginger Lynn, glumica
- 22. 12. - Milorad Ivić, srpski pesnik
- 22. 12. - Ralph Fiennes, glumac
- 27. 12. - Joe Mantello, američki glumac i reditelj
- 30. 12. - Alessandra Mussolini, italijanska političarka, glumica, model
Kroz godinu
- Veran Matić, novinar, urednik B92
- Suzana Perović, pevačica
Smrti
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- 9. 1. - Jovan Gec, glumac (* 1893-94)
- 13. 1. - Ernie Kovacs, komičar, glumac (* 1919)
- 14. 1. - Stjepan Ivšić, jezikoslovac (* 1884)
- 16. 1. - Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt (* 1883.)
- 26. 1. - Fran Lhotka, skladatelj i dirigent češkog porijekla (* 1883.)
- 26. 1. - Lucky Luciano, gangster (* 1897)
- 31. 1. - Pjer Križanić, karikaturista (* 1890)
- 10. 2. - Josip Matasović, povjesničar (* 1892)
- 11. 2. - Indalecio Prieto, španski političar (* 1883)
- 19. 2. - Georgios Papanikolaou, pronalazač testa za kancer (* 1883)
- 22. 2. - Đorđe Pejanović, bibliograf, prosvjetar (* 1878)
- 15. 3. - Arthur Compton, fizičar, nobelovac (* 1892)
- 24. 3. - Auguste Piccard, fizičar, istraživač (* 1884)
April/Travanj – Jun/Lipanj
- 1. 4. - Michel de Ghelderode, belgijski književnik (* 1898.)
- 8. 4. - Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog (* 1885.)
- 10. 4. - Michael Curtiz, filmski režiser (* 1886)
- 28. 4. - Ivana Beretta Molla, katolička svetica, liječnica (* 1922.)
- 13. 5. - Henry Trendley Dean, pionir fluorisanja vode (* 1893)
- 20. 5. - Alessandro Pirzio Biroli, italijanski general, guverner Crne Gore (* 1877)
- 25. 5. - Zora Petrović, srpska slikarka (*1894)
- 1. 6. - Adolf Eichmann, njemački SS-rukovodilac (* 1906)
- 2. 6. - Franc Saleški Finžgar, slovenski književnik (* 1871.)
- 6. 6. - Yves Klein, slikar (* 1928)
- 8. 6. - Eugène Freyssinet, pionir prednapregnutog betona (* 1879)
- 19. 6. - Frank Borzage, filmski režiser (* 1894)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 1. 7. - Alan L. Hart, američki lekar i pisac
- 6. 7. - William Faulkner, američki pisac, nobelovac (* 1897.)
- 6. 7. - Joseph August von Österreich, austrougarski feldmaršal (* 1872)
- 5. 8. - Marilyn Monroe, američka glumica (* 1926.)
- 9. 8. - Hermann Hesse, njemački književnik, nobelovac (* 1877.)
- 14. 8. - Vladimir Varlaj, slikar (* 1895)
- 26. 8. - Dušan Simović, general, bivši premijer Jugoslavije (* 1882)
- 3. 9. - E. E. Cummings, pjesnik, umjetnik (* 1894)
- 7. 9. - Karen Blixen, danska književnica (* 1885)
- 18. 9. - Ahmad bin Yahya, kralj severnog Jemena (* 1891)
- 21. 9. - Marie Bonaparte, psihoanalitičarka (* 1882)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- 2. 10. - Dobroslav Jevđević, četnički vojvoda, političar (* 1897)
- 9. 10. - Milan Vidmar, šahista, elektro-inženjer (* 1885)
- 12. 10. - Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac (* 1894)
- 16. 10. - Jelena Karađorđević, sestra Aleksandra I (* 1884)
- 17. 10. - Natalija Gončarova, slikarka (* 1881)
- 27. 10. - Enrico Mattei, administrator italijanske naftne kompanije ENI (* 1906)
- 2. 11. - Stevan Jakovljević, književnik, biolog, akademik SANU (* 1890)
- 7. 11. - Eleanor Roosevelt, bivša prva dama SAD (* 1884)
- 8. 11. - Willis H. O'Brien, pionir specijalnih efekata (* 1886)
- 18. 11. - Niels Bohr, danski fizičar, nobelovac (* 1885.)
- 22. 11. - René Coty, bivši predsednik Francuske (* 1882)
- 27. 11. - Vale Vouk, hrvatski botaničar slovenskog porijekla (* 1886.)
- 28. 11. - Wilhelmina, bivša kraljica Nizozemske (* 1880)
- 11. 12. - Momčilo Popović, narodni heroj (* 1919)
- 15. 12. - Charles Laughton, engleski glumac, reditelj, scenarista i producent (* 1899)
- 15. 12. - Ibrahim Fejić, bivši reisu-l-ulema
Kroz godinu
- Stjepan Grgac (biciklist) (* 1909)
- Miodrag Tomić (pilot) (* 1888)
- Vasilije Trbić, stariji četnik, političar (* 1881)
Nobelova nagrada za 1962. godinu
- Fizika: Lev Davidovič Landau (pionirske teorije u vezi kondenzovane materije, naročito tečnog helijuma, → superfluid)
- Kemija: Max Perutz i John Kendrew (proučavanje strukture globularnih proteina, hemoglobina odn. mioglobina)
- Fiziologija i medicina: Francis Crick, James Watson i Maurice Wilkins (otkrića u vezi molekularne strukture nukleinskih kiselina i njihovog značaja za prenos informacija u živom materijalu)
- Književnost: John Steinbeck (realističko i imaginativno pisanje, kombinacija naklonjenog humora i oštre socijalne percepcije)
- Mir: Linus Pauling (zalaganje protiv nuklearnog oružja)
Reference
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Collier's Year Book za 1962. (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 The Cuban Missile Crisis Timeline, nuclearfiles.org
- ↑ The Cuban Missile Crisis, excerpt from Cuba And The United States: A Chronological History. andromeda.rutgers.edu
- ↑ 4,0 4,1 Sandra Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ "Tito, the Victorious Heretic", 27 May 1963. HU OSA 300-8-3-9619
- ↑ 9. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ "Yugoslavia between Common Market and Comecon", 9 January 1963. HU OSA 300-8-3-9669
- ↑ U poseti institutu "Ruđer Bošković": na svečanosti povodom puštanja u pogon novoizgrađenog ciklotrona. foto.mij.rs
- ↑ Razgledanje novoizgrađenog silosa na Rijeci. foto.mij.rs
- ↑ Belgrade‐Bonn Animosity Mounts Over Issues Arising From World War II. nytimes.com APRIL 12, 1964
- ↑ "Foreign Citizens permitted to Own Buildings in Yugoslavia", 13 May 1963. HU OSA 300-8-3-9628;
- ↑ "Yugoslav Artesians Closing Down", 15 January 1963. HU OSA 300-8-3-9665
Spoljne veze
- Grlom u jagode 1962, YouTube
- Tito's Rapprochement with Khrushchev (R&E), Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavs See Victory for Tito, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Professor's View on German Marxist Philosopher i takođe ovde, Stanković, OSA-RFE
- New CS Ambassador to Yugoslavia, Hajek, OSA-RFE
- Yugoslav View of Sino-Soviet RIFT, Stanković, OSA-RFE