1924 – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 81: Red 81:
* [[12. 4.]] - Ostavka Pašićeve vlade - kriza.
* [[12. 4.]] - Ostavka Pašićeve vlade - kriza.
* april-maj - Afera Ljubice Ljubičić koja je, optužena za krađu platna, umrla od policijskih batina u beogradskoj Glavnjači,<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1924/04/24?pageIndex=00003 "Politika", 24. april 1924., str. 4]. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)</ref>.
* april-maj - Afera Ljubice Ljubičić koja je, optužena za krađu platna, umrla od policijskih batina u beogradskoj Glavnjači,<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1924/04/24?pageIndex=00003 "Politika", 24. april 1924., str. 4]. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)</ref>.
[[Datoteka:Banat2 en.png|mini|200px|Razgraničenje u Banatu]]
* april - Visok vodostaj Save i Dunava, poplava na beogradskom Dorćolu, [[Borča|Borči]] i Ovči.
* april - Visok vodostaj Save i Dunava, poplava na beogradskom Dorćolu, [[Borča|Borči]] i Ovči.
* [[16. 4.]] - Osnovan [[Metro-Goldwyn-Mayer]] (vlasnik [[Marcus Loew]], šef studija [[Louis B. Mayer]], šef produkcije [[Irving Thalberg]]).
* [[16. 4.]] - Osnovan [[Metro-Goldwyn-Mayer]] (vlasnik [[Marcus Loew]], šef studija [[Louis B. Mayer]], šef produkcije [[Irving Thalberg]]).

Verzija na datum 13 septembar 2019 u 10:19

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | > | >>

1924. po kalendarima
Gregorijanski 1924. (MCMXXIV)
Ab urbe condita 2677.
Islamski 1342–1343.
Iranski 1302–1303.
Hebrejski 5684–5685.
Bizantski 7432–7433.
Koptski 1640–1641.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1979–1980.
Shaka Samvat 1846–1847.
Kali Yuga 5025–5026.
Kineski
Kontinualno 4560–4561.
60 godina Yang Drvo Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11924.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1924 (MCMXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak.

1924:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji

Januar/Siječanj

Ramsay MacDonald
Drveni Lenjinov mauzolej
  • 27. 1. - Lenjinovo telo položen u mauzolej (drveni do 1930, zatim današnja varijanta). Trocki je odsutan, Staljin mu je poslao telegram sa pogrešnim datumom.
  • 31. 1. - Drugi svesavezni kongres Sovjeta ratifikovao Ustav SSSR.

Februar/Veljača

Mart/Ožujak

  • 16. 3. - Svečano proglašena aneksija Rijeke Italiji.
  • 18. 3. - Prikazan film The Thief of Bagdad.
  • 24. 3. - Nakon što je 15 HRSS-ovaca položilo zakletvu, Nikola Pašić dao ostavku (odmah dobio novi mandat).
  • 25. 3. - Proglašena republika u Grčkoj - Druga Helenska Republika (na referendumu 13. aprila odobrena sa 70%), traje do 1935.
  • 26. 3. - Svetozar Pribićević sa 14 kolega istupio iz demokratskog kluba, zbog Davidovićevog saveza sa HRSS i drugim "federalistima" u opozicionom bloku.
  • 27. 3. - Formirana vlada Pašić-Pribićević (ovaj drugi dobio četiri portfelja i dva podsekretara), koalicija traje do sledeće godine.
  • 29. 3. - "Radićevci" (HRSS) posle više godina dolaze u beogradski parlament (nemaju svi verifikovane mandate) - time vlada "P-P" gubi skupštinsku većinu.

April/Travanj

Ludendorff i Hitler
Razgraničenje u Banatu

Maj/Svibanj

  • 1. 5. - Mihajlo Pupin dobio Pulicerovu nagradu za autobiografsko delo "Od pašnjaka do naučenjaka".
  • 1. 5. - Studentkinja Ljubica Petrović iz Požarevca izvršila samoubistvo u Zagrebu zbog šikaniranja policije.
  • 3. 5. - Inženjer Rudolf Fizir konstruisao prvi jugoslovenski avion.
  • 3. 5. - Bozenhardtov incident: u potrazi za odbeglim zatvorenikom komunistom, berlinska policija upala u sovjetsku trgovačku delegaciju - nađeni dokumenti o vezama SSSR i KPD.
  • 4. 5. - Izbori u Nemačkoj: socijaldemokrati ostaju najveća partija sa 100 mandata (- 2), konzervativna DNVP 95 (+ 24), na četvrtom mestu KPD sa 62 (+ 58), šesti Nacionalsocijalistički slobodarski pokret sa 32 mandata.
Leon Štukelj
  • 4. 5. - 27. 7. - Olimpijada 1924 u Parizu - gimnastičar Leon Štukelj osvojio dve zlatne medalje.
  • 5. 5. - Objavljen proglas HRSS (usvojen 1. 5.) kojim se reafirmira republikanstvo stranke (zabranjen broj "Slobodnog doma" koji ga je objavio).
  • 6. 5. - Majski manifest: VMRO za ujedinjenje cele Makedonije, komunističku Balkansku federaciju i saradnju sa SSSR - razdor u organizaciji.
  • 8. 5. - U Parizu potpisana Klajpedska konvencija: priznat litvanski posed nad Klajpedskom oblašću (bivši Memel).
  • 10. 5. - J. Edgar Hoover postavljen na čelo Istražnog biroa (kasnije Federalni istražni biro, FBI), ostaje na čelu službe do smrti 1972.
  • 12. 5. - U Osijeku počelo suđenje čuvenom razbojniku Jovanu Stanisavljeviću Čarugi[9].
  • 19. 5. - Nakon što je demokrata Ljuba Davidović vratio mandat, kriza završena time što mandat za radnu vladu, u istom sastavu kao do 12. 4., ponovo dobija Nikola Pašić, (zakletva položena 21. 5.).
  • 20. 5. - Umro Bogd han, nominalni vladar Mongolije.
  • 21. 5. - Bogati studenti Leopold i Loeb ubili iz zabave 14-godišnjeg Bobbyja Franksa - ubrzo su uhapšeni.
  • 23 - 31. 5. - XIII kongres SKP(b): potvrđena pobeda Trijumvirata nad Levom opozicijom. Lenjinov testament predstavljen na restriktivan način, njegovo pominjanje tokom sednica zabranjeno.
  • 24. 5. - U SAD potpisan novi Zakon o imigraciji - dodatno ograničeno useljavanje iz južne i istočne Evrope i zabranjeno useljavanje iz Azije.
  • 25. 5. - Završeni izbori u Francuskoj, pobeda Levog kartela, saveza radikala i socijalista - na vlasti do 1926. pod vladama Herriota, Painlevéa i Brianda.
  • 27. 5. - Nakon što su verifikovani mandati Hrvatske republikanske seljačke stranke, zasedanje skupštine zaključeno do 20. 10. - opozicija negoduje, nazivajući to državnim udarom.
  • 29. 5. - Eskplozije u centralnom pirotehničkom zavodu rumunske vojske u Kotročeniju kod Bukurešta, veliki broj mrtvih, oštećena i kraljevska palata.
  • 30. 5. - Socijalistički političar Giacomo Matteotti otvoreno u italijanskom parlamentu optužuje fašiste za prevaru i nasilje na prošlim izborima.
  • 31. 5. - Kinesko-sovjetski ugovor o uspostavljanju diplomatskih odnosa, sovjetska vlada se odriče privilegija datih carskoj vladi.

Jun/Juni/Lipanj

Fan Noli
Giacomo Matteotti
  • 10. 6. - Fašisti kidnapovali i ubili socijalističkog lidera Giacoma Matteottija (telo pronađeno tek 16. avgusta).
  • 10. 6. - Albanski pobunjenici zauzeli Tiranu.
  • 13. 6. - Tornado u blizini Budimpešte, procenjene snage F4.
  • 13. 6. - Gaston Doumergue je novi predsednik Francuske (do 1931).
  • 16. 6. - Zvanično otvaranje Kuomintangove Vojne akademije Whampoa kod Kantona, formirane uz pomoć sovjetskih finansija - govor koji je održao Sun Jat-sen postaće reči himne Republike Kine.
  • 23. 6. - U pograničnom incidentu na jugoslovensko-italijanskoj granici kod Uneca poginuo italijanski graničar (orjunaši?).
  • 23. 6. - Američki oficir Russell Maughan uspeo da između zore i mraka preleti od New Yorka do San Francisca.
  • 25. 6. - Velike tuče pravoslavaca i muslimana kod Vasinog hana i Mokrog blizu Sarajeva[10].
  • 30. 6. - J. B. M. Hertzog je novi premijer Južne Afrike (do 1939); poboljšao je stanje belih radnika.

Jul/Juli/Srpanj

Ljubomir Davidović, premijer KSHS, jul - oktobar 1924.

Avgust/August/Kolovoz

Septembar/Rujan

  • 1. 9. - U KSHS osnovan Ruski opšte-vojni savez (ROVS), antikomunistička organizacija belih Rusa.
  • 3. 9. - Ruido de sables ("Zveckanje sabljama"): mladi čileanski oficiri protestuju zbog paralize političkog sistema, u kome konzervativni kongres odbija sve mere predsednika Artura Alessandrija
  • 9. 9. - Bitka u Hanapepeu: u okršaju na Havajima poginulo 16 štrajkača Filipinaca zaposlenih na plantažama šećera i četiri policajca.
  • 9. 9. - Počinju Kohatski neredi protiv Hindusa i Sika u Kohatu na severozapadu Britanske Indije - preko 155 mrtvih, mnogo izbeglica; Mahatma Gandhi počinje post 18-tog.
  • 11. 9. - Vojna Septembarska hunta dolazi na vlast u Čileu, nakon što se predsednik Alessandri povukao (hunta oborena sledećeg januara, Alessandri se vraća u martu).
  • 14. 9. - Velika skupština HRSS, pozdravljena Davidovićeva vlada.
  • 15. 9. - U severnoj Kini počinje Drugi Zhili–Fengtianski rat, u novembru pobeđuje Fengtianska klika, podržana od Japanaca.
  • 15 - 18. 9. - Tatarbunarski ustanak na jugu rumunske Besarabije, seljačka buna inspirisana od prosovjetskih komunista.
  • 19. 9. - Prvi probni koncert Radio-telegrafske stanice u beogradskoj Rakovici - početak radio difuzije u Srbiji.
  • ca. 20. 9. - Kralj Aleksandar zahteva da radićevci uđu u vladu pod uslovom da polože zakletvu pred njim i da se s njima prethodno sklopi definitivan sporazum; vladini krugovi bi ostavili takav sporazum nakon ulaska u vladu.
  • 24. 9. - U Beču prikazan kratki film Ballet Mécanique.
  • 25. 9. - Prikazan sovjetski film Aelita.
  • 28. 9. - Američki vojni piloti završili prvu vazdušnu cirkumnavigaciju, obišli su svet za 175 dana, uz 74 stanke.
  • 29. 9. - U Ženevi potpisan Politis–Kalfovljev protokol, kojim se slavofoni u Grčkoj smatraju za Bugare - KSHS protestuje i traži da ovi budu priznati kao Srbi[16].

Oktobar/Listopad

  • 1. 10. - Radio Beograd ima prvi početak (studio u zgradi Prve hrvatske štedionice, Knez Mihajlova 42, emitovanje iz Rakovice na 1650 m), prvi na Balkanu, deveti u Evropi - subvencije Ministarstva PTT ukinute 1926, kontinualno emitovanje od 1929.
  • 2. 10. - U Društvu naroda odobren Ženevski protokol za mirno rešenje međunarodnih sporova koji predviđa obaveznu arbitraciju i generalno razoružanje - nije ostvareno.
  • 3. 10. - Hussein bin Ali prepustio svom sinu Aliju titule šerifa Meke i kralja Hidžaza i otišao u inostranstvo.
  • 6. 10. - U Italiji počinje emitovanje prve radio stanice, 1-RO, današnji Rai Radio 1.
  • 8. 10. - Britanska vlada Ramsaya MacDonalda poražena u parlamentu zbog njenog odnosa prema Campbellovom slučaju - sledi raspuštanje parlamenta i novi izbori.
  • 12 - 15. 10. - Vazdušni brod USS Los Angeles preneo poštu iz Nemačke u SAD.
  • 8. 10. - Ministar vojni, đeneral Stevan Hadžić, dao ostavku i izazvao krizu vlade (Stjepan Radić, čiji je HRSS trebao da uđe u vladu, tražio smanjivanje vojske na polovinu, i da Hrvati služe u blizini doma[17][18]).
  • 10 - 15. 10. - Pobuna Korpusa kantonskih trgovaca, ugušena od Kuomintangovih snaga.
  • 12. 10. - Radićev govor u Vrpolju - oštro, ali se ne isključuje sporazum sa monarhijom.
  • 12. 10. - Osnovana Moldavska ASSR u sastavu Ukrajinske SSR (raspuštena 1940, zapadni deo pripao novoj Moldavskoj SSR).
Sovjetski Savez 1924.

Novembar/Studeni

  • 4. 11. - Predsednički izbori u SAD: predsednik Calvin Coolidge (republikanac) ubedljivo pobedio na izborima i dobio sopstveni mandat.
  • 4. 11. - Konzervativac Stanley Baldwin je ponovo premijer UK (do 1929); kancelar eksčekera (blagajne) je Winston Churchill.
  • 4. 11. - Crnokošuljaši se potukli u Rimu sa antifašističkim veteranima, zbog čega se Mussolini mora izvinjavati kasnije tokom meseca.
  • 5. 11. - Poslednji kineski car Pu Yi napustio Zabranjeni grad nakon što je general Feng Yuxiang poništio raniji aranžman.
  • 6. 11. - Nova vlada Pašić-Pribićević.
  • 7. 11.? - Na putu između Bijelog Polja i Šahovića ubijen Boško Bošković, bivši okružni načelnik.
  • 9-10. 11. - Zločin u Šahovićima - Kolašinci, Boškovićevi bratstvenici, svete se za njegovo ubistvo muslimanima u Šahovićima i okolini.
  • 10. 11. - Raspuštena Skupština KSHS, izbori zakazani za 8. 2. 1925, sastanak nove Skupštine za 7. 3.
  • 10. 11. - Turska: Narodna stranka preimenovana u Republikanska narodna stranka (CHP), jedina partija u zemlji do 1945.
  • 12. 11. - "Aventinska secesija": opozicija bojkotuje italijanski parlament kojim dominiraju fašisti.
Messier 31

Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Rođenja

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

Mart/Ožujak – April/Travanj

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1924.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

April/Travanj – Jun/Lipanj

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Nobelova nagrada za 1924. godinu

Reference

  1. "Politika", 18. jun 1924, str. 5
  2. Graeme Gill (18 July 2002). The Origins of the Stalinist Political System. Cambridge University Press. str. 141–. ISBN 978-0-521-52936-5. 
  3. [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,736196,00.html TIME - Pro-Hungary?]
  4. Izjava vlade - Politika 19. februar 1924, str 1.
  5. Gjon Bisaku, Shtjefën Kurti & Luigj Gashi...
  6. "Politika", 14. feb. 1924, str. 1
  7. [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,717834,00.html TIME - Ratified]
  8. "Politika", 24. april 1924., str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)
  9. "Politika", 13. maj 1924., str. 4-7. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.1924.) - navedena i neka nedela
  10. "Politika", 28. jun 2924, str. 4. digitalna.nb.rs (pristupljeno 19.10.2015.)
  11. Politika, 17. jul 1924, str. 1.
  12. TIME - Old, Out
  13. TIME - Gloom
  14. The Murder of Robert Imbrie (part 2). iranpresswatch.org (pristup. 20.10.2015.)
  15. Politika" javila 16. septembra
  16. Penelope Kissoudi (18 October 2013). The Balkan Games and Balkan Politics in the Interwar Years 1929 – 1939: Politicians in Pursuit of Peace. Routledge. str. 22–. ISBN 978-1-317-96761-3. 
  17. Out (TIME)
  18. Politika 12. oktobar 1924, str. 1
  19. "Politika", 5. decembar 1924, str. 3-4. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)
  20. YUGOSLAVIA: Iron Fist, Time magazin, 15. dec. 1924.
  21. "Politika", 25. decembar 1924, str. 4-5. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)
  22. "Politika", 3. jul 1924, str 3. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)