Autoput – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
manje izmjene, sadržaj identičan
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|thumb|200px|Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.]]
[[Datoteka:Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|thumb|200px|Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.]]
[[Datoteka:E-661 highway.png|thumb|300px|Autocesta kraj Gradiške (BiH).]]
[[Datoteka:E-661 highway.png|thumb|300px|Autocesta kraj Gradiške (BiH).]]
'''Autoput''' ili '''autocesta''' (auto[mobil] + put, cesta), [[cesta]] isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini [[motorna vozila|motornih vozila]] sa visokim brzinama. Prvenstveno služi prometu na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.
'''Autoput''' ili '''autocesta''' (auto[mobil] + put, cesta), [[cesta]] isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini [[motorna vozila|motornih vozila]] visokim brzinama. Prvenstveno služi saobraćaju na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.


Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskrsnice na istoj visini sa drugim vidovima saobraćaja. Obično posjeduje dva smjera sa najmanje dvije trake. Smjerovi su ogradom fizički odvojena jedni od drugih, dok se prikljućenje ili napuštanje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje. Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h. Za potrebe punjenje goriva, popravka vozila, kupnje hrane ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.
Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskrsnice na istoj visini sa drugim vidovima saobraćaja. Obično posjeduje dva smjera sa najmanje dvije trake uz jednu zaustavnu traku koja omogučava sigurno zaustavljanje u slučaju nezgode. Smjerovi su ogradom fizički odvojeni jedni od drugih, dok se prikljućenje ili napuštanje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje. Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h i ne smije se podkoračiti. Za potrebe punjenja gorivom, popravke vozila, kupnje hrane ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske crpke, prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.


U mnogim zemljama Evrope se korištenje autoputa mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji se plaća putarina čiji iznos zavisi od pređene razdaljine, dok se za Sloveniju mora kupiti vinjeta, koja se lijepi na vozilo.
U mnogim zemljama Evrope se korištenje autoputa mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji se plaća putarina čiji iznos zavisi od pređene razdaljine, dok se za Sloveniju mora kupiti vinjeta koja se lijepi na vozilo.


Autoputevi su postali važan dio transportne infrastrukture za svaku zemlju, jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe.
Autoputevi su postali važan i temeljni dio transportne infrastrukture svake zemlje, jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe.


== Autoputna mreža ==
== Autoputna mreža ==
Red 57: Red 57:


== Autoceste u svijetu ==
== Autoceste u svijetu ==
<gallery perrow=5>
<gallery perrow="5">
Datoteka:A2 Grafenstein Völkermarkt Ost Sommer 2004.jpg|Autocesta u Austriji
Datoteka:A2 Grafenstein Völkermarkt Ost Sommer 2004.jpg|Autocesta u Austriji
Datoteka:Gent - B401 begin.jpg|Autocesta u Belgiji
Datoteka:Gent - B401 begin.jpg|Autocesta u Belgiji

Verzija na datum 11 septembar 2019 u 19:50

Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.
Autocesta kraj Gradiške (BiH).

Autoput ili autocesta (auto[mobil] + put, cesta), cesta isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini motornih vozila visokim brzinama. Prvenstveno služi saobraćaju na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.

Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskrsnice na istoj visini sa drugim vidovima saobraćaja. Obično posjeduje dva smjera sa najmanje dvije trake uz jednu zaustavnu traku koja omogučava sigurno zaustavljanje u slučaju nezgode. Smjerovi su ogradom fizički odvojeni jedni od drugih, dok se prikljućenje ili napuštanje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje. Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h i ne smije se podkoračiti. Za potrebe punjenja gorivom, popravke vozila, kupnje hrane ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske crpke, prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.

U mnogim zemljama Evrope se korištenje autoputa mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji se plaća putarina čiji iznos zavisi od pređene razdaljine, dok se za Sloveniju mora kupiti vinjeta koja se lijepi na vozilo.

Autoputevi su postali važan i temeljni dio transportne infrastrukture svake zemlje, jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe.

Autoputna mreža

Povezani pojedinačni autoputevi zajedno čine mrežu autoputeva, koja se može protezati i preko državnih granica. Evropa, Sjeverna Amerika i u neke azijatske države imaju veoma guste autoputne mreže. U Africi, Australiji i južnoj Americi je izgradnja mreže tek na početku pa se autoputevi mogu samo naći u blizini velikih gradova. Razlozi za to su manjak financijskih sredstava, niska gustoća prometa u ruralnim sredinama i velike razdaljine među gradovima.

Boje prometnih znakova

Maksimalne brzine na autoputevima u Evropi i boja prometnih znakova
Zeleni prometni znak na autoputu A1 u Hrvatskoj
Plavi prometni znak na autoputu A9 u Njemačkoj

U skoro svim zemljama imaju znakovi ili plavu ili zelenu boju.

Zeleni prometni znakovi

Plavi prometni znakovi

Autoceste u svijetu

Povezano

Eksterni linkovi