Šećerana – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m popravak u šablonu "dz"
Nema sažetka izmjene
 
Red 1: Red 1:
{{dz|[[Šećerana (razvrstavanje)]]}}
{{dz|[[Šećerana (razvrstavanje)]]}}
{{Vslika
{{Naselje (HR)
| ime= Šećerana
| ime= Šećerana
| slika_panorama = ArabiDominoSugarFromAlgiers19May06A.jpg
| slika_panorama = ArabiDominoSugarFromAlgiers19May06A.jpg
Red 6: Red 6:
| opis_slike = Velika [[SAD|američka]] šećerana ''Domino Sugar Factory'' u [[Louisiana|Louisiani]]
| opis_slike = Velika [[SAD|američka]] šećerana ''Domino Sugar Factory'' u [[Louisiana|Louisiani]]
}}
}}
'''Šećerana''' je ime za [[tvornica|tvornicu]] (prije toga za [[manufaktura|manufakturu]]) u kojoj se prerađuje odnosno [[Rafiniranje|rafinira]] sirovi [[šećer]]. Sirovine za proizvodnju šećera su: [[šećerna trska]] (''Saccharum officinarum'') ili [[šećerna repa]] (''Beta vulgaris''). <ref name=tre>{{cite web
'''Šećerana''' je ime za [[tvornica|tvornicu]] (prije toga za [[manufaktura|manufakturu]]) u kojoj se prerađuje odnosno [[Rafiniranje|rafinira]] sirovi [[šećer]]. Sirovine za proizvodnju šećera su: [[šećerna trska]] (''Saccharum officinarum'') ili [[šećerna repa]] (''Beta vulgaris'').<ref name=tre>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571880/sugar
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571880/sugar
|title = ''sugar''
|title = ''sugar''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|language = engleski
|accessdate = 14. 09. 2013}}</ref>
|accessdate = 14. 9. 2013}}</ref>


Velike razlike između šećera dobijenih od te dvije sirovine nema, ali se šećer dobijen iz šećerne repe mora preraditi do kraja - do ''kristalnog bijelog šećera'', radi jakog mirisa i okusa repe. Dok se s druge stane šećer dobijen iz šećerne trske može konzumirati i kao poluproizvod. Inače su po [[Tropi|tropskim]] krajevima, rašireni mali pogoni uz velike [[Plantaža|plantaže]] koje proizvode takozvani sirovi šećer bez nekih velikih procesnih postrojenja. Oni kao gorivo koriste iscijeđenu trsku (bagasu). Tako da se samo oko 35 % [[Šećerna trska|šećerne trske]] rafinira do kraja (do bijelog kristalnog šećera), jer se konzumira kao sirovi smeđi šećer. <ref name=brit/>
Velike razlike između šećera dobijenih od te dvije sirovine nema, ali se šećer dobijen iz šećerne repe mora preraditi do kraja tj. do ''kristalnog bijelog šećera'', radi jakog mirisa i okusa repe. Dok se s druge stane šećer dobijen iz šećerne trske može konzumirati i kao poluproizvod. Inače su po [[Tropi|tropskim]] krajevima, rašireni mali pogoni uz velike [[Plantaža|plantaže]] koje proizvode takozvani sirovi šećer bez nekih velikih procesnih postrojenja. Oni kao gorivo koriste iscijeđenu trsku (bagasu). Tako da se samo oko 35 % [[Šećerna trska|šećerne trske]] rafinira do kraja (do bijelog kristalnog šećera), jer se konzumira kao sirovi smeđi šećer.<ref name=brit/>


Ipak se danas većina šećera proizvodi u regijama gdje se najviše konzumira i to u velikim [[tvornica]]ma, koje proizvode široku paletu proizvoda; smeđi šećer, šećer u kockama i bijeli kristalni šećer, i brojne druge proizvode. <ref name=brit>{{cite web
Ipak se danas većina šećera proizvodi u regijama gdje se najviše konzumira i to u velikim [[tvornica]]ma, koje proizvode široku paletu proizvoda; smeđi šećer, šećer u kockama i bijeli kristalni šećer, i brojne druge proizvode.<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571880/sugar/50456/Crystallization
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571880/sugar/50456/Crystallization
|title = ''Sugar refining''
|title = ''Sugar refining''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|language = engleski
|accessdate = 14. 09. 2013}}</ref>
|accessdate = 14. 9. 2013}}</ref>

== Historija ==
== Historija ==
[[Evropa|Evropljani]] su se upoznali sa šećerom za vrijeme [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] u [[11. vijek]]u.<ref name=his/> Prva [[manufaktura|manufakturna]] šećerana proradila je u [[Venecija|Veneciji]] u [[15. vijek]]u, ali je ona proizvodila vrlo male količine, krajem istog vijeka [[Kolumbo]] je otplovio u [[Amerika|Amerike]].<ref name=his/> Zabilježeno je da je [[1493]]. na svom drugom putovanju uzeo sadnice šećerne trske, [[Karibi]] su se pokazali kao odlična lokacija za tu [[Bilje|biljku]], pa su uskoro tu nikle brojne [[Plantaža|plantaže]] i male [[manufaktura|manufakture]] za rafiniranje šećera.<ref name=his/> Tako da je do [[1750]]. već bilo oko 120 šećerana koje su poslovale po [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], ali one su ukupno proizvodile samo 30.000 tona godišnje. Pa je u to vrijeme šećer još uvijek bio luksuzna roba, koja je donosila ogroman [[profit]] pa su ga zato i zvali bijelo zlato.<ref name=his/>
[[Evropa|Evropljani]] su se upoznali sa šećerom za vrijeme [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] u [[11. vijek]]u. <ref name=his/>
Prva [[manufaktura|manufakturna]] šećerana proradila je u [[Venecija|Veneciji]] u [[15. vijek]]u, ali je ona proizvodila vrlo male količine, krajem istog vijeka [[Kolumbo]] je otplovio u [[Amerika|Amerike]]. <ref name=his/>Zabilježeno je da je [[1493]]. na svom drugom putovanju uzeo sadnice šećerne trske, [[Karibi]] su se pokazali kao odlična lokacija za tu [[Bilje|biljku]], pa su uskoro tu nikle brojne [[Plantaža|plantaže]] i male [[manufaktura|manufakture]] za rafiniranje šećera. <ref name=his/>
Tako da je do [[1750]]. već bilo oko 120 šećerana koje su poslovale po [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], ali one su ukupno proizvodile samo 30 000 tona godišnje. Pa je u to vrijeme - šećer još uvijek bio luksuzna roba, koja je donosila ogroman [[profit]] pa su ga zato i zvali - '''bijelo zlato'''. <ref name=his/>


Šećerna repa je prvi put identificirana kao potencijalna sirovina za proizvodnju šećera [[1747]]. ali kako je postupak dobijanja šećera iz šećerne trske bio jednostavniji, to otkriće nije nikog previše zainteresiralo. <ref name=his/>Situacija se promijenila početkom [[19. vijek]]a za [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], jer su [[Francuska]] kao i ostala kontinentalna Evropa bile prisiljene koristiti tu alternativnu sirovinu za proizvodnju šećera, zbog [[Velika Britanija|britanske]] pomorske blokade. <ref name=tre/>
Šećerna repa je prvi put identificirana kao potencijalna sirovina za proizvodnju šećera [[1747]]. ali kako je postupak dobijanja šećera iz šećerne trske bio jednostavniji, to otkriće nije nikog previše zainteresiralo.<ref name=his/> Situacija se promijenila početkom [[19. vijek]]a za [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], jer su [[Francuska]] kao i ostala kontinentalna Evropa bile prisiljene koristiti tu alternativnu sirovinu za proizvodnju šećera, zbog [[Velika Britanija|britanske]] pomorske blokade.<ref name=tre/> Tako da je do [[1880]]. šećerna repa potpuno istisnula šećernu trsku kao sirovinu za dobijanje šećera po kontinentalnoj Evropi. S druge strane Velika Britanija ostala je vezana uz plantaže šećerne trske sve do [[Velika Britanija|Prvog svjetskog rata]], tek tad se počela saditi šećerna repa, i mijenjati način proizvodnje.<ref name=his>{{cite web
Tako da je do [[1880]]. šećerna repa potpuno istisnula šećernu trsku kao sirovinu za dobijanje šećera po kontinentalnoj Evropi. S druge strane Velika Britanija ostala je vezana uz plantaže šećerne trske sve do [[Velika Britanija|Prvog svjetskog rata]], tek tad se počela saditi šećerna repa, i mijenjati način proizvodnje. <ref name=his>{{cite web
|url=http://www.sucrose.com/lhist.html
|url=http://www.sucrose.com/lhist.html
|title = ''How Sugar is Made - the History''
|title = ''How Sugar is Made - the History''
|publisher = World of Sugar Technology
|publisher = World of Sugar Technology
|language = engleski
|language = engleski
|accessdate = 14. 09. 2013}}</ref>
|accessdate = 14. 9. 2013}}</ref>

== Načini proizvodnje ==
== Načini proizvodnje ==

=== Proizvodnja šećera iz šećerne trske ===
=== Proizvodnja šećera iz šećerne trske ===
{{main|Mlin za šećernu trsku}}
{{glavni|Mlin za šećernu trsku}}
Dobijanje šećera iz šećerne trske je prilično jednostavan postupak, trska se nasiječe i preša u [[mlin]]ovima - da icijedi slatki sok (prije nekoliko vijekova to se obavljalo u [[vodenica]]ma), <ref name=sucre/> taj postupak se zove ''ekstrakcija''.
Dobijanje šećera iz šećerne trske je prilično jednostavan postupak, trska se nasiječe i preša u [[mlin]]ovima da icijedi slatki sok (prije nekoliko vijekova to se obavljalo u [[vodenica]]ma),<ref name=sucre/> taj postupak se zove ekstrakcija. Danas se taj sok (u koju upadaju vlakna i komadi zemlje) čisti [[Kalcijum hidroksid|kalcijum hidroksidom]].<ref name=sucre/> Nakon tog se pročišćeni sirup kuha da ispari voda, a dobijena para se danas koristi kao izvor energije i tako se povećava energetska efikasnost tih pogona.
Danas se taj sok (u koju upadaju vlakna i komadi zemlje) čisti [[Kalcijum hidroksid|kalcijum hidroksidom]]. <ref name=sucre/>
Nakon tog se pročišćeni sirup kuha da ispari voda, a dobijena para se danas koristi kao izvor energije i tako se povećava energetska efikasnost tih pogona.


Posljednja faza je ''kristalizacija'' koja se obavlja u velikim posudama za kuhanje, koje rotiraju. Nakon te faze dobija se odvojeno kristalizirani šećer i ostatak sirupa - melasa. Kristali šećera se suše toplim zrakom prije pakiranja i skladištenja, a melasa se ili daje [[Stoka|stoci]] kao hrana ili se daje [[Destilacija|destilerijama]] kao sirovina za dobijanje [[alkohol]]a. <ref name=sucre/>
Posljednja faza je ''kristalizacija'' koja se obavlja u velikim posudama za kuhanje, koje rotiraju. Nakon te faze dobija se odvojeno kristalizirani šećer i ostatak sirupa (melasa). Kristali šećera se suše toplim zrakom prije pakiranja i skladištenja, a melasa se ili daje [[Stoka|stoci]] kao hrana ili se daje [[Destilacija|destilerijama]] kao sirovina za dobijanje [[alkohol]]a.<ref name=sucre/> Iscijeđena trska (bagasa) se koristi kao pogonsko gorivo za pokretanje [[turbina]], tako da su šećerane odavno vrlo [[Ekologija|ekološke]].<ref name=sucre>{{cite web

Iscijeđena trska (bagasa) se koristi kao pogonsko gorivo za pokretanje [[turbina]], tako da su šećerane odavno vrlo [[Ekologija|ekološke]]. <ref name=sucre>{{cite web
|url=http://www.sucrose.com/lcane.html
|url=http://www.sucrose.com/lcane.html
|title = ''How Cane Sugar is Made - the Basic Story''
|title = ''How Cane Sugar is Made - the Basic Story''
|publisher = World of Sugar Technology
|publisher = World of Sugar Technology
|language = engleski
|language = engleski
|accessdate = 14. 09. 2013}}</ref>
|accessdate = 14. 9. 2013}}</ref>


=== Proizvodnja šećera iz šećerne repe ===
=== Proizvodnja šećera iz šećerne repe ===
U suštini je [[Tehnologija|tehnološki postupak]] proizvodnje [[Šećeri|šećera]] iz [[Šećerna repa|šećerne repe]] vrlo sličan proizvodnji iz šećerne trske. Stručnjaci to dijele u 7 faza; dopremu i vaganje, pranje i rezanje repe na rezance, prešanje (ekstrakcija) rezanaca i dobijanje sirupa, pročišćavanje sirupa, koncentriranje i uparavanje sirupa, [[kristal]]izacija šećera ([[saharoza]] i dorada kristalnog šećera.
U suštini je [[Tehnologija|tehnološki postupak]] proizvodnje [[Šećeri|šećera]] iz [[Šećerna repa|šećerne repe]] vrlo sličan proizvodnji iz šećerne trske. Stručnjaci to dijele u 7 faza; dopremu i vaganje, pranje i rezanje repe na rezance, prešanje (ekstrakcija) rezanaca i dobijanje sirupa, pročišćavanje sirupa, koncentriranje i uparavanje sirupa, [[kristal]]izacija šećera ([[saharoza]] i dorada kristalnog šećera.


Pogone u kojima se odvija prvih pet postupka i dobija - gusti sok, zovu '''sirovara''' (sirovi dio). Pogon u kojem se iz gustog soka dobija finalni proizvod - konzumni [[kristal]]ni šećer, zove se '''rafinerija'''.
Pogone u kojima se odvija prvih pet postupka i dobija gusti sok, zovu sirovara (sirovi dio). Pogon u kojem se iz gustog soka dobija finalni proizvod, konzumni [[kristal]]ni šećer, zove se rafinerija.

== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Sugar factories}}
{{Commonscat|Sugar factories}}
* [http://www.sucrose.com/lref.html ''How Sugar is Refined - the Basic Story'' na portalu World of Sugar Technology] {{en icon}}
* [http://www.sucrose.com/lref.html ''How Sugar is Refined - the Basic Story'' na portalu World of Sugar Technology] {{en icon}}


{{Normativna kontrola}}
Kategorija:Industrije


[[Kategorija:Prehrana]]
[[Kategorija:Prehrambena industrija]]
[[Kategorija:Ugljeni hidrati]]
[[Kategorija:Industrijski objekti]]

Aktualna verzija na datum 4 august 2019 u 05:03

Ovo je glavno značenje pojma Šećerana. Za druga značenja, v. Šećerana (razvrstavanje).
Šećerana
Velika američka šećerana Domino Sugar Factory u Louisiani
Velika američka šećerana Domino Sugar Factory u Louisiani
Velika američka šećerana Domino Sugar Factory u Louisiani

Šećerana je ime za tvornicu (prije toga za manufakturu) u kojoj se prerađuje odnosno rafinira sirovi šećer. Sirovine za proizvodnju šećera su: šećerna trska (Saccharum officinarum) ili šećerna repa (Beta vulgaris).[1]

Velike razlike između šećera dobijenih od te dvije sirovine nema, ali se šećer dobijen iz šećerne repe mora preraditi do kraja tj. do kristalnog bijelog šećera, radi jakog mirisa i okusa repe. Dok se s druge stane šećer dobijen iz šećerne trske može konzumirati i kao poluproizvod. Inače su po tropskim krajevima, rašireni mali pogoni uz velike plantaže koje proizvode takozvani sirovi šećer bez nekih velikih procesnih postrojenja. Oni kao gorivo koriste iscijeđenu trsku (bagasu). Tako da se samo oko 35 % šećerne trske rafinira do kraja (do bijelog kristalnog šećera), jer se konzumira kao sirovi smeđi šećer.[2]

Ipak se danas većina šećera proizvodi u regijama gdje se najviše konzumira i to u velikim tvornicama, koje proizvode široku paletu proizvoda; smeđi šećer, šećer u kockama i bijeli kristalni šećer, i brojne druge proizvode.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Evropljani su se upoznali sa šećerom za vrijeme križarskih ratova u 11. vijeku.[3] Prva manufakturna šećerana proradila je u Veneciji u 15. vijeku, ali je ona proizvodila vrlo male količine, krajem istog vijeka Kolumbo je otplovio u Amerike.[3] Zabilježeno je da je 1493. na svom drugom putovanju uzeo sadnice šećerne trske, Karibi su se pokazali kao odlična lokacija za tu biljku, pa su uskoro tu nikle brojne plantaže i male manufakture za rafiniranje šećera.[3] Tako da je do 1750. već bilo oko 120 šećerana koje su poslovale po Velikoj Britaniji, ali one su ukupno proizvodile samo 30.000 tona godišnje. Pa je u to vrijeme šećer još uvijek bio luksuzna roba, koja je donosila ogroman profit pa su ga zato i zvali bijelo zlato.[3]

Šećerna repa je prvi put identificirana kao potencijalna sirovina za proizvodnju šećera 1747. ali kako je postupak dobijanja šećera iz šećerne trske bio jednostavniji, to otkriće nije nikog previše zainteresiralo.[3] Situacija se promijenila početkom 19. vijeka za Napoleonskih ratova, jer su Francuska kao i ostala kontinentalna Evropa bile prisiljene koristiti tu alternativnu sirovinu za proizvodnju šećera, zbog britanske pomorske blokade.[1] Tako da je do 1880. šećerna repa potpuno istisnula šećernu trsku kao sirovinu za dobijanje šećera po kontinentalnoj Evropi. S druge strane Velika Britanija ostala je vezana uz plantaže šećerne trske sve do Prvog svjetskog rata, tek tad se počela saditi šećerna repa, i mijenjati način proizvodnje.[3]

Načini proizvodnje[uredi | uredi kod]

Proizvodnja šećera iz šećerne trske[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Mlin za šećernu trsku

Dobijanje šećera iz šećerne trske je prilično jednostavan postupak, trska se nasiječe i preša u mlinovima da icijedi slatki sok (prije nekoliko vijekova to se obavljalo u vodenicama),[4] taj postupak se zove ekstrakcija. Danas se taj sok (u koju upadaju vlakna i komadi zemlje) čisti kalcijum hidroksidom.[4] Nakon tog se pročišćeni sirup kuha da ispari voda, a dobijena para se danas koristi kao izvor energije i tako se povećava energetska efikasnost tih pogona.

Posljednja faza je kristalizacija koja se obavlja u velikim posudama za kuhanje, koje rotiraju. Nakon te faze dobija se odvojeno kristalizirani šećer i ostatak sirupa (melasa). Kristali šećera se suše toplim zrakom prije pakiranja i skladištenja, a melasa se ili daje stoci kao hrana ili se daje destilerijama kao sirovina za dobijanje alkohola.[4] Iscijeđena trska (bagasa) se koristi kao pogonsko gorivo za pokretanje turbina, tako da su šećerane odavno vrlo ekološke.[4]

Proizvodnja šećera iz šećerne repe[uredi | uredi kod]

U suštini je tehnološki postupak proizvodnje šećera iz šećerne repe vrlo sličan proizvodnji iz šećerne trske. Stručnjaci to dijele u 7 faza; dopremu i vaganje, pranje i rezanje repe na rezance, prešanje (ekstrakcija) rezanaca i dobijanje sirupa, pročišćavanje sirupa, koncentriranje i uparavanje sirupa, kristalizacija šećera (saharoza i dorada kristalnog šećera.

Pogone u kojima se odvija prvih pet postupka i dobija gusti sok, zovu sirovara (sirovi dio). Pogon u kojem se iz gustog soka dobija finalni proizvod, konzumni kristalni šećer, zove se rafinerija.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 sugar (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 14. 9. 2013. 
  2. 2,0 2,1 Sugar refining (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 14. 9. 2013. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 How Sugar is Made - the History (engleski). World of Sugar Technology. Pristupljeno 14. 9. 2013. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 How Cane Sugar is Made - the Basic Story (engleski). World of Sugar Technology. Pristupljeno 14. 9. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]