Drevna sela sjeverne Sirije – razlika između verzija
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 26: | Red 26: | ||
Datoteka:SYRIE 183.jpg|<center>Piramidalni mauzolej u Al-Bari |
Datoteka:SYRIE 183.jpg|<center>Piramidalni mauzolej u Al-Bari |
||
Datoteka:Sejilla-ruins.jpg|<center>Ruševine Serjille |
Datoteka:Sejilla-ruins.jpg|<center>Ruševine Serjille |
||
Datoteka:DeirSeman,SW-ConventSW.jpg|<center>Deir Seman |
|||
</gallery> |
</gallery> |
||
Red 33: | Red 33: | ||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{ |
{{Commonscat|Dead cities}} |
||
* [http://stronghold.heavengames.com/history/cw/cw55 "Utvrđeno sklonište"] {{en icon}} |
* [http://stronghold.heavengames.com/history/cw/cw55 "Utvrđeno sklonište"] {{en icon}} |
||
* [http://www.pbase.com/dosseman_syria/deadcities Fotografije Mrtvih gradova] |
* [http://www.pbase.com/dosseman_syria/deadcities Fotografije Mrtvih gradova] |
||
Red 39: | Red 39: | ||
{{Svjetska baština u Siriji}} |
{{Svjetska baština u Siriji}} |
||
{{Normativna kontrola}} |
|||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Naselja u Siriji]] |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Siriji]] |
|||
[[Kategorija:Svjetska baština u Siriji]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Siriji]] |
||
⚫ |
Verzija na datum 28 juli 2019 u 12:50
Antička sela sjeverne Sirije | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Sirija | |
Registriran: | 2011. (35. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iii, iv, v |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Antička sela sjeverne Sirije čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj Siriji, jugozapadno od Alepa, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u kasnoj antici i tijekom bizantskog razdoblja. Napuštena od 8. do 10. vijeka, sela koja datiraju od 1. do 7. vijeka (kao što su: Serjilla, Al-Bara, Telanissos, i dr.), poznata i kao Mrtvi gradovi Sirije[1], imaju izuzetno dobro očuvan krajolik i arhitektonske ostatke stambenih zgrada, poganskih hramova, crkava (kao što je Crkva Svetog Simeona Stupnika iz 475. god. u mrtvom gradu Telanissosu[2]), cisterni, termi, itd. Reliktni kulturni krajolik ovih sela također predstavlja važnu ilustraciju prijelaza iz antičkog poganskog svijeta rimskog carstva do bizantskog kršćanstva. Poneki posjedi ilustriraju hidrauličke tehnike, obrambene zidove i planiranje rimskih poljoprivrednih parcela kao svjedočanstvo majstorstva mještana u poljoprivrednoj proizvodnji.
Napušteno i danas pusto, područje mrtvih gradova nekad je obiliovalo velikim brojem prosperitetnog stanovništva, jer je bogato maslinicima i bilo je zaleđe velikog kršćanskog središta, grada Antiohije. Gradovima i selima ("gradovi" je pogrešan naziv, ali zvuči dramatičnije) nedostaje mrežni plan antičkih gradova, i umjesto toga čini se kako su se ova naselja organski razvila u prirodi.
Nakon islamskog osvajanja bizantskoga svijeta, politički i demografski centar preselio se iz Antiohije u Damask i ovoj regiji, koja je ovisila o Antiohiji, počelo je propadati. Njegovi stanovnici su se odselili ostavljajući za sobom duh gradova. U nedostatku provala ili prirodnih katastrofa, ti gradovi i sela su ostali izvanredno dobro očuvani kroz vjekove. Zbog toga su od 2011. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
-
Bazilika u Qalb Lozeu -
Piramidalni mauzolej u Al-Bari -
Ruševine Serjille -
Deir Seman
Izvori
- ↑ Mrtvi gradovi Sirije (en) Preuzeto 14. srpnja 2011.
- ↑ Crkva Svetog Simeona Stupnika na en.wikipedia.org (en) Preuzeto 14. srpnja 2011.