Belvedere (Beč) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Bwag (razgovor | doprinos)
41 izmena
Nema sažetka izmjene
Red 4: Red 4:
| izvorno ime =
| izvorno ime =
| slika = Wien Schloss Belvedere DSC02997.JPG
| slika = Wien Schloss Belvedere DSC02997.JPG
| opis slike= Pogled na palaču '''Donji Belvedere''' iz parka [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]
| opis slike = Pogled na palaču '''Donji Belvedere''' iz parka [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]
| mjesto = [[Beč]]
| mjesto = [[Beč]]
| država = {{flag|Austrija}}
| država = {{flag|Austrija}}
| vrijeme gradnje = [[1714]]. - [[1716]]. - Donji Belvedere <ref name=brit/><br />[[1721]]. - [[1723]]. Gornji Belvedere <ref name=brit/>
| vrijeme gradnje = [[1714]]. – [[1716]]. (Donji Belvedere)<ref name=brit/><br />[[1721]]. – [[1723]]. (Gornji Belvedere)<ref name=brit/>
| otvorenje =
| otvorenje =
| obnova =
| obnova =
Red 14: Red 14:
| vlasnik =
| vlasnik =
| korisnik =
| korisnik =
| tip građevine = [[palata|dvorac]]
| tip građevine = [[palača]]
| arhitektonski stil =
| arhitektonski stil =
| arhitekt = [[Johann Lukas von Hildebrandt]]
| arhitekt = [[Johann Lukas von Hildebrandt]]
Red 33: Red 33:
| web = [http://www.belvedere.at/de www.belvedere]
| web = [http://www.belvedere.at/de www.belvedere]
}}
}}
[[Datoteka:Belvedere 1753.jpg|thumb|right|280px|Dvorac Belvedere - gravura iz [[1753]].]]
[[Datoteka:Belvedere 1753.jpg|thumb|right|280px|Dvorac Belvedere, gravura iz [[1753]].]]
'''Belvedere''' je naziv za kompleks [[barok]]nih palača podignutih za [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] <ref name=brit>{{cite web
'''Belvedere''' je naziv za kompleks [[barok]]nih palača podignutih za [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] <ref name=brit>{{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60212/Belvedere-Palace
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60212/Belvedere-Palace
| title =''Belvedere Palace''
| title =''Belvedere Palace''
| accessdate = 29. 06. 2012
| accessdate = 29. 6. 2012
| language=engleski
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica Online
| publisher=Encyclopædia Britannica Online
}}</ref>u [[Beč|bečkom]] trećem ''bezirku'' (bečke gradske općine) - ''Landstraße'', koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta i katedrale [[Stephansdom]].
}}</ref>u [[Beč|bečkom]] trećem bezirku (bečke gradske općine) Landstraße, koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta i katedrale [[Stephansdom]].


Palače ''Gornji Belvedere'' i ''Donji Belvedere'', uz pripadajući ''park'' tvore jedan od naljepših [[barok]]nih ansambla na svijetu.
Palače Gornji Belvedere i Donji Belvedere, uz pripadajući park tvore jedan od naljepših [[barok]]nih ansambla na svijetu.
Danas je kompleks ''Belvedere'' pretvoren u [[muzej]], u kojem djeluje [[Austrijska galerija Belvedere]].
Danas je kompleks Belvedere pretvoren u [[muzej]], u kojem djeluje [[Austrijska galerija Belvedere]].


== Donji Belvedere ==
== Donji Belvedere ==
Nakon kupnje zemljišta [[1697|1697.]], princ [[Eugen Savojski|Eugen]] je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu [[1714]]. otpočeli su radovi na gradnji palače ''Donji Belvedere'', koja je ispočetka građena kao ''parkovna vila'', sa oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski [[barok]]ni [[arhitekt]] [[Johann Lukas von Hildebrandt]], ''Belvedere'' je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je [[Venecija|venecijanski]] kipar [[Giovanni Stanetti]], kojeg je u [[Beč]] doveo osobno princ [[Eugen Savojski|Eugen]], zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. ''Stanetti'' je trebao osigurati pravi [[Italija|talijanski]] kiparski doprinos, - brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. ''Donji Belvedere'' dovršen je [[1716]]. godine. <ref name=brit/>
Nakon kupnje zemljišta [[1697|1697.]], princ [[Eugen Savojski|Eugen]] je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu [[1714]]. otpočeli su radovi na gradnji palače Donji Belvedere, koja je ispočetka građena kao parkovna vila, s oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski [[barok]]ni [[arhitekt]] [[Johann Lukas von Hildebrandt]], Belvedere je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je [[Venecija|venecijanski]] kipar [[Giovanni Stanetti]], kojeg je u [[Beč]] doveo osobno princ [[Eugen Savojski|Eugen]], zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. Stanetti je trebao osigurati pravi [[Italija|talijanski]] kiparski doprinos, brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. Donji Belvedere dovršen je [[1716]]. godine.<ref name=brit/>
[[Datoteka:Canaletto (I) 058.jpg|thumb|left|240px|Pogled na park sa Gornjeg Belvederea, slika [[Bernardo Bellotto|Bernarda Bellotta]] iz [[1758]].]]
[[Datoteka:Canaletto (I) 058.jpg|thumb|left|240px|Pogled na park sa Gornjeg Belvederea, slika [[Bernardo Bellotto|Bernarda Bellotta]] iz [[1758]].]]
[[Freska|Fresku]] na kupoli u centralnoj ''Marmorsaal'' (Mramorna dvorana), oslikao je [[Martino Altomonte]]. Njegova freska slavi ''princa Eugena'' kao novog [[Apolon]]a, boga ljepote i umjetnosti i [[Muze|Muza]]. U ovoj dvorani nalazi se i kip ''Apoteoza princa Eugena'' rad austrijskog kipara [[Balthasar Permoser|Balthasara Permosera]].
[[Freska|Fresku]] na kupoli u centralnoj Marmorsaal (Mramorna dvorana), oslikao je [[Martino Altomonte]]. Njegova freska slavi princa Eugena kao novog [[Apolon]]a, boga ljepote i umjetnosti i [[Muze|Muza]]. U ovoj dvorani nalazi se i kip Apoteoza princa Eugena rad austrijskog kipara [[Balthasar Permoser|Balthasara Permosera]].


Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (''Paradeschlafzimmer'') bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama [[Domenico Parodi|Domenica Parodia]], i oslikana zidnim slikama [[Jonas Drentwett|Jonasa Drentwetta]], u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom [[Giacomo del Po|Giacoma del Poa]] iz [[1720|1720.]] Dvorana grmaljavine ''Donnersaal'' ima stropne freske od [[Martino Altomonte|Altomonta]] i arhitektonsku dekoraciju od [[Gaetano Fanti|Gaetana Fantia]] (1716). Istočno se od nje nalazi ''Državna blagovaona''.
Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (''Paradeschlafzimmer'') bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama [[Domenico Parodi|Domenica Parodia]], i oslikana zidnim slikama [[Jonas Drentwett|Jonasa Drentwetta]], u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom [[Giacomo del Po|Giacoma del Poa]] iz [[1720|1720.]] Dvorana grmaljavine Donnersaal ima stropne freske od [[Martino Altomonte|Altomonta]] i arhitektonsku dekoraciju od [[Gaetano Fanti|Gaetana Fantia]] (1716). Istočno se od nje nalazi Državna blagovaona.


== Park i vrtovi ==
== Park i vrtovi ==
Red 57: Red 57:


== Gornji Belvedere ==
== Gornji Belvedere ==
Između [[1720]].-[[1723]]., podignut je ''Gornji Belvedere'', koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo - [[Johann Lukas von Hildebrandt|von Hildebrandt]]. <ref name=brit/>I u ovom dvorcu postoji ''Marmorsaal''( Mramorna dvorana), u ovoj dvorani potpisan je [[Austrijski državni ugovor]], kojim je ustanovljena moderna [[Austrija|austrijska država]], [[15. 5.|15. maja]], [[1955]]. Nakon izgradnje [[1723]]., dvorac je proširen da postane ''glavna ljetna rezidencija'' za ''princa Eugena''. Freske u dvorcu oslikao je [[Carlo Carlone]], oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je [[Francesco Solimena]].
Između [[1720]].-[[1723]]., podignut je Gornji Belvedere, koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo [[Johann Lukas von Hildebrandt|von Hildebrandt]].<ref name=brit/> I u ovom dvorcu postoji Mramorna dvorana (''Marmorsaal'') u kojoj je potpisan [[Austrijski državni ugovor]], kojim je [[15. 5.|15. maja]] [[1955]]. ustanovljena moderna [[Austrija|austrijska država]]. Nakon izgradnje [[1723]]., palača je proširena da postane glavna ljetna rezidencija za princa Eugena. Freske u dvorcu oslikao je [[Carlo Carlone]], a oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je [[Francesco Solimena]].
[[Datoteka:Carlo_Innocenzo_Carlone_-_Prince_Eugene_as_a_new_Apollo_and_leader_of_the_Muses_-_Schloss_Belvedere,_Ceiling_of_the_Marble_Hall.JPG|thumb|left|240px|Stropna freska [[Martino Altomonte|Martina Altomonta]] u Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere]]
[[Datoteka:Carlo_Innocenzo_Carlone_-_Prince_Eugene_as_a_new_Apollo_and_leader_of_the_Muses_-_Schloss_Belvedere,_Ceiling_of_the_Marble_Hall.JPG|thumb|left|240px|Stropna freska [[Martino Altomonte|Martina Altomonta]] u Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere]]
''Kompleks Belvedere'' prodan je [[1752]]. carici [[Marija Terezija|Mariji Tereziji]] od strane naslijednika princa [[Eugen Savojski|Eugena]]. ''Marija Terezija'' je kompleks nazvala ''Belvedere''. Pod [[Habsburg]]ovcima je kompleks povećan. Od [[1775]]., u ''Belvederu'' se nalazila ''carska galerija slika'', iz riznice [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]], a od [[1806]]. i kolekcija slika iz ''Palače Ambras'' koja je smještena u ''Donji Belvedere''. Obadvije kolekcije premještene su [[1890]]. u [[Beč|bečki]] ''[[Kunsthistorisches Museum]]''. Posljednji koji je ''Belvedere'' koristio kao rezidenciju bio je [[nadvojvoda]] [[Franjo Ferdinand]].
Kompleks Belvedere prodan je [[1752]]. carici [[Marija Terezija|Mariji Tereziji]] od strane naslijednika princa [[Eugen Savojski|Eugena]]. Marija Terezija je kompleks nazvala Belvedere. Pod [[Habsburg]]ovcima je kompleks povećan. Od [[1775]]. u Belvederu se nalazila carska galerija slika iz riznice [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]], a od [[1806]]. i kolekcija slika iz palače Ambras koja je smještena u Donjem Belvedereu. Obje kolekcije premještene su [[1890]]. u [[Beč|bečki]] [[Kunsthistorisches Museum]]. Posljednji koji je Belvedere koristio kao rezidenciju bio je [[nadvojvoda]] [[Franjo Ferdinand]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kompleks Belvedere ugošćuje [[muzej]] [[Austrijska galerija Belvedere|Austrijsku galeriju Belvedere]].<ref name=gal>{{cite web

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ''kompleks Belvedere'' ugošćuje [[muzej]] [[Austrijska galerija Belvedere|Austrijsku galeriju Belvedere]]. <ref name=gal>{{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/434372/Osterreichische-Gallery
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/434372/Osterreichische-Gallery
| title =''Österreichische Gallery''
| title =''Österreichische Gallery''
| accessdate = 29. 06. 2012
| accessdate = 29. 6. 2012
| language=engleski
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica Online
| publisher=Encyclopædia Britannica Online
⚫
}}</ref> Zgrade kompleksa Belvedere teško su stradale za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.
}}</ref>

⚫
Zgrade ''kompleksa Belvedere'' teško su stradale za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.


== Izvori ==
== Izvori ==
Red 75: Red 71:


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Belvedere (Vienna)|Belvedere (Beč)}}
{{Commonscat|Belvedere (Vienna)}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60212/Belvedere-Palace Belvedere Palace na portalu Encyclopædia Britannica Online] {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60212/Belvedere-Palace Belvedere Palace na portalu Encyclopædia Britannica Online] {{en icon}}
* [http://www.belvedere.at/ Službene stranice] ([[nemački jezik|njemački]], [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]],[[italijanski jezik|talijanski]])
* [http://www.belvedere.at/ Službene stranice] ([[nemački jezik|njemački]], [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]],[[italijanski jezik|talijanski]])


⚫
{{Svjetska baština u Austriji}}
⚫
[[Kategorija:Građevine u Beču|Belvedere (Beč)]]
{{Normativna kontrola}}
⚫
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji|Belvedere (Beč)]]

⚫
[[Kategorija:Dvorci|Belvedere (Beč)]]
[[Kategorija:Barokne palače|Belvedere (Beč)]]
[[Kategorija:Palače u Beču]]
⚫
[[Kategorija:Muzeji u Beču]]
⚫
[[Kategorija:Barokne palače]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]

Verzija na datum 8 juli 2019 u 00:15

Za ostale upotrebe, v. Belvedere.
Belvedere
Pogled na palaču Donji Belvedere iz parka Eugena Savojskog
Pogled na palaču Donji Belvedere iz parka Eugena Savojskog
Pogled na palaču Donji Belvedere iz parka Eugena Savojskog
Mjesto Beč
Država  Austrija
Vrijeme gradnje 1714. – 1716. (Donji Belvedere)[1]
1721. – 1723. (Gornji Belvedere)[1]
Tip građevine palača
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Johann Lukas von Hildebrandt
Koordinate: 48°11′N 16°22′E / 48.183°N 16.367°E / 48.183; 16.367
Web www.belvedere
Dvorac Belvedere, gravura iz 1753.

Belvedere je naziv za kompleks baroknih palača podignutih za austrijskog princa Eugena Savojskog [1]u bečkom trećem bezirku (bečke gradske općine) Landstraße, koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta i katedrale Stephansdom.

Palače Gornji Belvedere i Donji Belvedere, uz pripadajući park tvore jedan od naljepših baroknih ansambla na svijetu. Danas je kompleks Belvedere pretvoren u muzej, u kojem djeluje Austrijska galerija Belvedere.

Donji Belvedere

Nakon kupnje zemljišta 1697., princ Eugen je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu 1714. otpočeli su radovi na gradnji palače Donji Belvedere, koja je ispočetka građena kao parkovna vila, s oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski barokni arhitekt Johann Lukas von Hildebrandt, Belvedere je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je venecijanski kipar Giovanni Stanetti, kojeg je u Beč doveo osobno princ Eugen, zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. Stanetti je trebao osigurati pravi talijanski kiparski doprinos, brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. Donji Belvedere dovršen je 1716. godine.[1]

Pogled na park sa Gornjeg Belvederea, slika Bernarda Bellotta iz 1758.

Fresku na kupoli u centralnoj Marmorsaal (Mramorna dvorana), oslikao je Martino Altomonte. Njegova freska slavi princa Eugena kao novog Apolona, boga ljepote i umjetnosti i Muza. U ovoj dvorani nalazi se i kip Apoteoza princa Eugena rad austrijskog kipara Balthasara Permosera.

Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (Paradeschlafzimmer) bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama Domenica Parodia, i oslikana zidnim slikama Jonasa Drentwetta, u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom Giacoma del Poa iz 1720. Dvorana grmaljavine Donnersaal ima stropne freske od Altomonta i arhitektonsku dekoraciju od Gaetana Fantia (1716). Istočno se od nje nalazi Državna blagovaona.

Park i vrtovi

Park je tipično barokni, u kojem su biljke i šetnice uredno i simetrično postavljeno poput kazališne kulise. Tipični francuski park sa podrezanim biljem, urednim šetnicama i igrom vode (jeux d'eau). Park je projektirao francuski parkovni arhitekt Dominique Girard, koji je posao izučio u dvorcu Versailles kao učenik Andréa Le Nôtrea. Veliki vodeni bazen nalazi se na gornjoj razini , iz njega se voda stepeničasto spušta do bazena u donjem nivou.

Gornji Belvedere

Gornji Belvedere

Između 1720.-1723., podignut je Gornji Belvedere, koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo von Hildebrandt.[1] I u ovom dvorcu postoji Mramorna dvorana (Marmorsaal) u kojoj je potpisan Austrijski državni ugovor, kojim je 15. maja 1955. ustanovljena moderna austrijska država. Nakon izgradnje 1723., palača je proširena da postane glavna ljetna rezidencija za princa Eugena. Freske u dvorcu oslikao je Carlo Carlone, a oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je Francesco Solimena.

Stropna freska Martina Altomonta u Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere

Kompleks Belvedere prodan je 1752. carici Mariji Tereziji od strane naslijednika princa Eugena. Marija Terezija je kompleks nazvala Belvedere. Pod Habsburgovcima je kompleks povećan. Od 1775. u Belvederu se nalazila carska galerija slika iz riznice cara Josipa II., a od 1806. i kolekcija slika iz palače Ambras koja je smještena u Donjem Belvedereu. Obje kolekcije premještene su 1890. u bečki Kunsthistorisches Museum. Posljednji koji je Belvedere koristio kao rezidenciju bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand. Nakon Drugog svjetskog rata, kompleks Belvedere ugošćuje muzej Austrijsku galeriju Belvedere.[2] Zgrade kompleksa Belvedere teško su stradale za Drugog svjetskog rata, danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Belvedere Palace” (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 29. 6. 2012. 
  2. ↑ „Österreichische Gallery” (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 29. 6. 2012. 

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Belvedere_(Beč)&oldid=40901092