Vlasi (Srbija) – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 7: | Red 7: | ||
}} |
}} |
||
'''Vlasi''' je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj [[Srbija|Srbiji]] koja živi na području između [[Velika Morava|Morave]], [[Timok]]a i [[Dunav]]a na teritoriji četiri okruga: [[Borski okrug|Borski]], [[Braničevski okrug|Braničevski]], [[Zaječarski okrug|Zaječarski]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravski]]. U manjem broju naseljavaju i [[Podunavski okrug|Podunavski]], [[ |
'''Vlasi''' je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj [[Srbija|Srbiji]] koja živi na području između [[Velika Morava|Morave]], [[Timok]]a i [[Dunav]]a na teritoriji četiri okruga: [[Borski okrug|Borski]], [[Braničevski okrug|Braničevski]], [[Zaječarski okrug|Zaječarski]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravski]]. U manjem broju naseljavaju i [[Podunavski okrug|Podunavski]], [[Nišavski okrug|Nišavski]] i [[Rasinski okrug|Rasinski]]. U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju [[pravoslavlje|pravoslavnoj]] veroispovesti i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali su se u njihovom verskom i obrednom životu do danas zadržali u znatnoj svežini mnogi prehrišćanski, indoevropski i paleobalkansi elementi. |
||
Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: [[Carani]], na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, [[Ungurjani]] na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i [[Munćani]] u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine [[Bufani]] u Majdanpeku. Vlasi govore [[Vlaški jezik]]], koji nije kodifikovan. Ungurjani govore Braničevsko-homoljskim dijalektom, Carani Krajinsko-timočkim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal. |
Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: [[Carani]], na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, [[Ungurjani]] na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i [[Munćani]] u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine [[Bufani]] u Majdanpeku. Vlasi govore [[Vlaški jezik]]], koji nije kodifikovan. Ungurjani govore Braničevsko-homoljskim dijalektom, Carani Krajinsko-timočkim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal. |
Verzija na datum 29 juni 2019 u 16:08
Vlasi |
---|
Ukupna populacija |
40.000 (prema popisu iz 2002. godine) |
Regioni sa značajnim brojem pripadnika |
istočna Srbija |
Jezik/ci |
vlaški |
Religija |
uglavnom pravoslavlje |
Vlasi je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj Srbiji koja živi na području između Morave, Timoka i Dunava na teritoriji četiri okruga: Borski, Braničevski, Zaječarski i Pomoravski. U manjem broju naseljavaju i Podunavski, Nišavski i Rasinski. U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju pravoslavnoj veroispovesti i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali su se u njihovom verskom i obrednom životu do danas zadržali u znatnoj svežini mnogi prehrišćanski, indoevropski i paleobalkansi elementi.
Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: Carani, na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, Ungurjani na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i Munćani u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine Bufani u Majdanpeku. Vlasi govore Vlaški jezik], koji nije kodifikovan. Ungurjani govore Braničevsko-homoljskim dijalektom, Carani Krajinsko-timočkim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal.
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi 40.054 Vlaha. U Bugarskoj takođe živi oko 10.500 etničkih Vlaha, koji su srodni Vlasima u Srbiji, tačnije rečeno Krajinsko timočkim Vlasima.
Vlasi su predstaljeni preko Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine.
V. također
Vanjske veze
Istorija:
Nevladine organizacije:
Izvorna vlaška muzika:
Studije iz vlaške religije, mitologije i magije:
- Vlaška mitološka pesma o poreklu zla
- Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama
- Kult mrtvih kao osnova za određenje religije Vlaha
- Nebeska tela i obred "marturija" u kultu mrtvih kod Vlaha
- Rajska sveća u kultu mrtvih kod Vlaha
- Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha