Knjiga Postanka – razlika između verzija
m Bot: Migrating 91 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q9184 (translate me) |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Stari zavjet}} |
{{Stari zavjet}} |
||
'''Knjiga Postanka''' ([[hebrejski jezik|heb.]] '''בראשׁית''' ''Berešit''; [[grčki jezik|grč.]] Γένεσις; [[latinski jezik|lat.]] ''Genesis'') |
'''Knjiga Postanka''' ([[hebrejski jezik|heb.]] '''בראשׁית''' ''Berešit''; [[grčki jezik|grč.]] Γένεσις; [[latinski jezik|lat.]] ''Genesis'') je prva knjiga [[Stari zavjet|Staroga zaveta]] i [[Petoknjižje|Petoknjižja]], to jest [[židovstvo|židovske]] [[Tora|Tore]]. skraćenica za ovu knjigu: '''Post'''. |
||
== Naziv == |
== Naziv == |
||
Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski ''Genesis'', a |
Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski ''Genesis'', a označava da se u ovoj knjizi govori o nastanku sveta i čoveka, i o praistoriji izraelskog naroda. |
||
Hebrejski naziv ''Berešit'' znači »u početku«, a to je prva |
Hebrejski naziv ''Berešit'' znači »u početku«, a to je prva reč hebrejskoga teksta ove knjige. |
||
== Struktura == |
== Struktura == |
||
Knjiga Postanka bitno se |
Knjiga Postanka bitno se deli u dva dela različitog stepena. |
||
Prvi |
Prvi deo (Post 1-11) svojevrstan je uvod u istoriju spasenja o kojoj će govoriti čitava [[Biblija]]. Govori o stvaranju svemira i čoveka, o prvom grehu i njegovim posledicama, kao i sve više zla koje se širilo među ljudima. |
||
Drugi |
Drugi deo (Post 12-50) počinje s [[Abraham]]om, praocem izabranog naroda, i nastavlja istoriju praotaca, [[Izak]]a i [[Jakov]]a i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izveštajem mudrosti i Karakteristika o [[Josip (praotac)|Josipu]], sinu Jakovljevu. |
||
== Književni sastav == |
== Književni sastav == |
||
Danas se |
Danas se naučnici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. krajem 19. veka., pod uticajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vreme i na različitim mestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. ''Jahvistički dokument'' koji u izveštaju o stvaranju rabi Božjem ime Jahve (Jehova) (heb. '''יהוה'''), a način njegovog opisivanja je [[antropomorfan]]. Tome dokumentu pripada, na primer, izveštaj o prvome grehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao je u 9. veku. pne. u [[Kraljevstvo Juda|Judi]]. |
||
Drugi je ''Elohistički dokument'' koji Boga |
Drugi je ''Elohistički dokument'' koji Boga označava imenicom Elohim (heb. '''אֱלֹהִים'''), a nastao bi nakon Jahvističkog, ali u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]], da bi, nakon pada Severnog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime sastavljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izveštaji o stvaranju sveta i čoveka, i počinje s Abrahamom. |
||
Treći je ''Deuteronomistički dokument'' nastao u Jeruzalemu u doba [[Kralj Jošija|kralja Jošije]], |
Treći je ''Deuteronomistički dokument'' nastao u Jeruzalemu u doba [[Kralj Jošija|kralja Jošije]], ali u Knjizi Postanka teško ga je identifikovati. |
||
Četvrti, i najmlađi, je ''Svećenički dokument'', nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi |
Četvrti, i najmlađi, je ''Svećenički dokument'', nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izveštaj o stvaranju, gde je stvaranje sveta raspoređeno na sedam dana. |
||
Ipak, ovakva precizna |
Ipak, ovakva precizna podela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele prepravitii, tako i one koji je žele totalno odbaciti. |
||
== Sadržaj Knjige Postanka == |
== Sadržaj Knjige Postanka == |
||
Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke |
Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovečanstva. U njima ne treba tražiti istorijske izveštaje, već izraz vere njenih pisaca. Potom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput [[Drevni Egipat|egipatske]] i [[Babilonija|babilonske]]. Glavna je poruka te knjige da je ceo svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegovog dela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi deo knjige objašnjava i poreklo zla, patnje i smrti, i dati odgovore na ta večna ljudska pitanja. |
||
U drugom |
U drugom delu knjige (Post 12-50) istorija praotaca prikazana je kao porodična istorija, i skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Reč je o narodnoj istoriji koja se zaustavlja na događajima iz ličnog života i slikovitim prikazima, ali se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opšu istoriju. Možemo ovde govoriti jedino o religijskoj istoriji, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji deluje i potiče. Poruka ovog dela sastoji se u sedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao [[Kanaan]]). |
||
Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat. |
Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat. |
Verzija na datum 13 april 2019 u 00:29
Stari zavjet |
---|
Judaizam, Protestantizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje
|
Deuterokanonske knjige |
Pravoslavlje |
Istočno i rusko pravoslavlje |
Istočno pravoslavlje |
uredi |
Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) je prva knjiga Staroga zaveta i Petoknjižja, to jest židovske Tore. skraćenica za ovu knjigu: Post.
Naziv
Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski Genesis, a označava da se u ovoj knjizi govori o nastanku sveta i čoveka, i o praistoriji izraelskog naroda. Hebrejski naziv Berešit znači »u početku«, a to je prva reč hebrejskoga teksta ove knjige.
Struktura
Knjiga Postanka bitno se deli u dva dela različitog stepena.
Prvi deo (Post 1-11) svojevrstan je uvod u istoriju spasenja o kojoj će govoriti čitava Biblija. Govori o stvaranju svemira i čoveka, o prvom grehu i njegovim posledicama, kao i sve više zla koje se širilo među ljudima.
Drugi deo (Post 12-50) počinje s Abrahamom, praocem izabranog naroda, i nastavlja istoriju praotaca, Izaka i Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izveštajem mudrosti i Karakteristika o Josipu, sinu Jakovljevu.
Književni sastav
Danas se naučnici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. krajem 19. veka., pod uticajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vreme i na različitim mestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. Jahvistički dokument koji u izveštaju o stvaranju rabi Božjem ime Jahve (Jehova) (heb. יהוה), a način njegovog opisivanja je antropomorfan. Tome dokumentu pripada, na primer, izveštaj o prvome grehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao je u 9. veku. pne. u Judi.
Drugi je Elohistički dokument koji Boga označava imenicom Elohim (heb. אֱלֹהִים), a nastao bi nakon Jahvističkog, ali u Izraelu, da bi, nakon pada Severnog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime sastavljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izveštaji o stvaranju sveta i čoveka, i počinje s Abrahamom.
Treći je Deuteronomistički dokument nastao u Jeruzalemu u doba kralja Jošije, ali u Knjizi Postanka teško ga je identifikovati.
Četvrti, i najmlađi, je Svećenički dokument, nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izveštaj o stvaranju, gde je stvaranje sveta raspoređeno na sedam dana.
Ipak, ovakva precizna podela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele prepravitii, tako i one koji je žele totalno odbaciti.
Sadržaj Knjige Postanka
Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovečanstva. U njima ne treba tražiti istorijske izveštaje, već izraz vere njenih pisaca. Potom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput egipatske i babilonske. Glavna je poruka te knjige da je ceo svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegovog dela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi deo knjige objašnjava i poreklo zla, patnje i smrti, i dati odgovore na ta večna ljudska pitanja.
U drugom delu knjige (Post 12-50) istorija praotaca prikazana je kao porodična istorija, i skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Reč je o narodnoj istoriji koja se zaustavlja na događajima iz ličnog života i slikovitim prikazima, ali se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opšu istoriju. Možemo ovde govoriti jedino o religijskoj istoriji, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji deluje i potiče. Poruka ovog dela sastoji se u sedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao Kanaan).
Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.