Dimitrije Georgijević – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 2: Red 2:
|didaskalija=DIMITRIJE GEORGIJEVIĆ STARIK
|didaskalija=DIMITRIJE GEORGIJEVIĆ STARIK
| slika =
| slika =
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1884|10|15}}
| datum_rođenja = [[15. 10.|15. oktobar]] [[1884]].
| mesto_rođenja = [[Požarevac]]
| mesto_rođenja = [[Požarevac]]
| država_rođenja = {{zastava|Kraljevina Srbija}}
| država_rođenja = {{zastava|Kraljevina Srbija}}

Verzija na datum 10 mart 2019 u 19:12

DIMITRIJE GEORGIJEVIĆ STARIK
Datum rođenja15. oktobar 1884.
Mesto rođenjaPožarevac
 Kraljevina Srbija
Datum smrti30. 1. 1959. (74 godina)
Mesto smrtiBeograd, NR Srbija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNR Jugoslavija
Profesijavojno lice
Član KPJ od1919.
Učešće u ratovimaPrvi svetski rat
Oktobarska revolucija
Španski građanski rat
Veliki otadžbinski rat
Narodnooslobodilačka borba
U toku NOB-apolitički komesar
Prve jugoslovenske brigade
SlužbaAustrougarska vojska
Crvena armija
Internacionalne brigade
Jugoslovenska narodna armija
19141917.
19171922.
19371939.
19441952.
Čin General-potpukovnik
Odlikovanja
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost

Dimitrije Georgijević (rođen kao Dimitrije Bugarski; Požarevac , 15. oktobar 1884Beograd, 30. januar 1959) je bio učesnik Prvog svetskog rata, ruske revolucije, španskog građanskog rata i Drugog svetskog rata (velikog otadžbinskog rata i narodnooslobodilačke borbe).

Godine 1944. došao je sa Crvenom armijom u Jugoslaviju. Posle oslobođenja bio general-potpukovnik JNA.

Biografija

Rođen je, kao Dimitrije Bugarski, 15. oktobra 1884. godine u Požarevcu. Bio je član Socijaldemokratske radničke partije od 1908, a od 1919. godine član Radničke komunističke partije (boljševika).

Ruska revolucija

Kao vojnik austrougarske vojske, u Prvom svetskom ratu, je pao u rusko zarobljeništvo. Jedan od organizatora istu­panja iz Jugoslovenske dobrovoljačke divizije, sastavljene od zarobljenika. Godine 1917. stupio je u odred Crvene armije i učestvovao u Velikoj oktobarskoj socijalističkoj revoluciji. Tada menja svoje prezime Bugarski u Georgijević.

U Prvom jugoslo­venskom komunističkom puku bio je komandir mitra­ljeske čete. Član RKP(b) postao je septembra 1919. Početkom 1920. radio je kao komunistički agitator u Omsku, krajem 1920. i početkom 1921. u Jugo­slovenskom sovjetu u Moskvi.[1]

U Crvenoj armiji ostaje sve do 1922. godine, a potom vrši razne dužnosti u Sovetskom Savezu i pohađa Svredlovski univerzitet i Agrarni institut.

Španski građanski rat

Jugoslovenski borci u Španiji. Georgijević prvi u donjem redu.
Dimitrije Georgijević, Božidar Maslarić i Rodoljub Čolaković u Madridu 1937. godine.

Učesnik je Španskog građanskog rata od 1937. do 1939. godine. Posle sloma Španske republike vratio se ponovo u Sovjetski Savez.

Drugi svetski rat

Za vreme Velikog otadžbinskog rata obavljao je razne dužnosti u Crvenoj armiji, a juna 1944. godine učestvuje u stvaranju Prve jugoslovenske brigade u Sovjetskom Savezu i postaje njen politički komesar. Zajedno sa brigadom oktobra 1944. godine dolazi u Jugoslaviju i ulazi u sastav 23. srpske divizije 14. srpskog korpusa NOVJ.[2]

Period SFRJ

Posle oslobođenja Jugoslavije bio je na raznim dužnostima u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, imao je čin general-potpukovnika. Bio je član Revizione komisije pri Centralnom komitetu Komunističke partije Jugoslavije. Penzionisan je 1952. godine.

Umro je 30. januara 1959. godine i sahranjen u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Odlikovanja

Odlikovan je Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvezdom i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem.

Literatura

  • Nikola Grulović, „Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji“, Beograd 1965.
  • Ivan Očak „Jugosloveni u Oktobru“. Beograd 1967..
  • Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971.

Izvori

  1. Nikola Grulović, „Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji“, Beograd 1965.
  2. Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971.

Vidi još